Nadam se da će se to dogoditi, ali bi došlo do ograničenja kretanja, mogle bi postojati vr heade za učenike kojima je potrebno praktično iskustvo, ali oni to mogu učiniti na računalu ili prijenosnom računalu, vr tehnologija bi im mogla uvelike pomoći.

„Umjetna inteligencija za stvarne informacije”

predlažemo:

1. Stvaranje jedinice za umjetnu inteligenciju pod zajedničkim zapovjedništvom Europolova Europskog centra za kibernetički kriminal i jedinice za otkrivanje hibridnih prijetnji Europske službe za vanjsko djelovanje (ESVD). Ta bi jedinica trebala provesti procjenu rizika i razviti paket instrumenata za otkrivanje i učinkovit odgovor na lažne informacije. Sredstva mogu potjecati iz novog programa Digitalna Europa ili Obzora Europa.

2. Pokrenuti pilot-projekt za olakšavanje suradnje između odjela i medija kao glavnih službenika za provjeru činjenica. Takav projekt može uključivati, među ostalim, razmjenu dobrih praksi, financiranje aplikacija umjetne inteligencije i razvoj vještina kritičkog razmišljanja. Samo se na taj način mogu uzeti u obzir prioriteti „Europa spremna za digitalno doba” i novi poticaj europskoj demokraciji te postizanje ciljeva digitalne kompasa do 2030.

Prijedlog su pripremili Álvaro Asensio, Andrés Patricio Centeno i Ina Plamenova u okviru Foruma x „Budućnost Europske unije” u organizaciji skupine Team Europe.
Cijeli prijedlog
možete pročitati ovdje: Https://equipoeuropa.org/inteligencia-artificial-para-una-informacion-autentica/

U istraživanju banke Deutsche Bank zapravo se navodi da EU ne ulaže dovoljno u svoju konkurentnost u području umjetne inteligencije u usporedbi s drugim velikim gospodarstvima kao što su SAD i Kina te čak i manjim gospodarstvima kao što su Južna Koreja i Japan. 1 milijarda EUR godišnje nije čak ni blizu dovoljnom iznosu.

Možemo stvoriti Technologie Spots u kojem bi se mogle razviti nove tehnologije kako bi mladi imali priliku koristiti ih i razvijati svoje ideje. Ti centri za tehnologiju mogli bi međusobno komunicirati kako bi mladi diljem svijeta mogli zajedno razvijati ideje kao tim. S pomoću umjetne inteligencije i tehnologija virtualne reintegracije mladi bi mogli razviti sjajne ideje uz pomoć i resurse Europe.

Bilo bi važno u školama i na sveučilištima pokrenuti kampanje za podizanje svijesti o dezinformiranju i o strategijama kojima se dionici koriste kako bi utjecali na stajališta i promijenili način razmišljanja o ključnim pitanjima, posebno prema mladima. Moraju znati koje su internetske stranice opasne.

Svi znamo da bi raznolikost imala pozitivan učinak proizvodnosti. Neke zemlje poput Nizozemske imaju mogućnost, kao što je Startup Visa, u kojoj bi se stranci s inovativnom idejom mogli preseliti u Nizozemsku i pokrenuti svoje novoosnovano poduzeće. Međutim, za to bi bila potrebna financijska sredstva. Moja je ideja poboljšati platformu diljem EU-a na kojoj bi države članice (iz EU-a ili izvan EU-a) mogle dijeliti ideje i pronaći suosnivač EU-a za novoosnovana poduzeća te u tom slučaju podnijeti ideju, a zatim će ih država članica EU-a preispitati i osigurati financiranjem i, prema potrebi, odobriti novu vizu, čime bi građanin, pa čak i osoba izvan EU-a, mogao surađivati na osnivanju poduzeća, što bi dovelo do smanjenja zaposlenosti, povećanja inovacija i tehnološkog rasta te povećanja produktivnosti za novoosnovana poduzeća. Vize i financiranje trenutačno su dva glavna izazova za osobe koje nisu iz EU-a i koje su željele osnovati novoosnovano poduzeće u EU-u.

Moja je ideja da želimo kontrolirati digitalizaciju. Želimo biti ljudski, a ne „transform”

Pozivanje brojeva za slanje poruka u drugim državama članicama EU-a po istoj cijeni kao poziv i slanje poruka unutar jedne zemlje.

Želio bih iznijeti ideju o upotrebi tehnologije lanca blokova i povezane kriptoimovine u EU-u. S obzirom na to da tehnologija decentraliziranog vođenja evidencije transakcija u mnogim područjima ima velik potencijal, pozivam na stvaranje digitalne valute središnje banke i uspostavu pravila za uporabu tehnologije decentraliziranog vođenja evidencije transakcija prema tokeniziranom gospodarstvu u okviru digitaliziranog gospodarstva.

O pitanju „treba li izbori biti potpuno digitalni” za EPE: Moj odgovor niječan. Trebalo bi postojati mogućnost sigurnog glasovanja na internetu ili poštom, međutim, za dio našeg društva to je prebrzo te ne govorim samo o starijoj generaciji. Uvijek će ostati ljudi za koje bi to bio razlog da ne glasaju. S obzirom na to da im je preteško razumjeti, oni smatraju da će biti preteško razumjeti pa čak ni ne pokušavam pokušati ili što sam propustio u tom argumentu. Stoga bi, prema mojem mišljenju, trebala postojati mogućnost da se to učini, ali bi i dalje trebala postojati mogućnost glasovanja i o lokaciji. IDK kako se to čini izvan Nizozemske, ali u mojoj zemlji, većina lokacija uključuje volontere koji pomažu na danima glasovanja, a taj se iznos znatno povećao zbog bolesti COVID-19 pa nisam zabrinut ni za to da se može nastaviti.

Mislim da bi društvo u potpunosti zanemarilo starije osobe ili da bi se njima samo manipuliralo i da bi ih se primoralo da glasaju za nekoga. Sve to jer ne znaju kako raditi s takvom tehnologijom.

Zaustaviti govor mržnje na društvenim mrežama. Društvene mreže moraju izbrisati i kazniti osobe koje sudjeluju u rasnom zlostavljanju na internetu.

Mržnja, lažne vijesti i manipuliranje riječima koje se šire na društvenim mrežama kao što su Facebook i Twitter. Lažne vijesti cirkuliraju do 6 puta brže od stvarne na Twitteru. Posljedice za jedinstvo našeg društva i zdravlje naše demokracije dramatične su. Stoga je potrebno udomljavati jednake odgovornosti za njihov sadržaj kao i tradicionalni mediji kao što su novine i televizija. To bi prisililo društvene mreže da uspostave stalno praćenje objavljenog sadržaja i spriječile nekontrolirano širenje obmanjujućeg sadržaja i sadržaja mržnje. U slučaju nepoštovanja te odgovornosti EU bi mogao tužiti društvene mreže. Druge moguće mjere su sljedeće: Kraj anonimnosti na internetu, protumonopolskih zakona itd. Zaustavimo promjene tehnologije koje su prvotno osmišljene za opće dobro!

Zajednička europska kiberobrana potrebna je kako bi se suzbili napadi na osjetljivu infrastrukturu.

Građane bi također trebalo propisno informirati i poticati na sudjelovanje, a s akademskom zajednicom trebalo bi se dobro savjetovati i podupirati je. Podupiranje istraživanja, poticanje rasprave i uključivanje najboljih praksi u digitalna područja davanjem prednosti povezanim temama na dnevnom redu. Nastaviti pomno pratiti regionalne i globalne trendove i imati vodeću ulogu u normizaciji i zakonodavstvu o umjetnoj inteligenciji, e-upravljanju i kiberprostoru. Ovlastiti specijaliziranu agenciju zaduženu za oblikovanje politika, studiju o tim povezanim pitanjima i praćenje globalne dinamike.

S obzirom na to da digitalizacija sve više postaje dio različitih aspekata našeg svakodnevnog života, položaj onih kojima je tehnologija (računala, pametni telefoni, internetska veza, internetska pismenost itd.) gospodarski je nedostupan i pogoršava se. Gospodarski ugroženi pojedinci već se suočavaju s poteškoćama u pristupu sadržaju i informacijama koje im mogu pomoći poboljšati njihovu životnu situaciju, a digitalizirani svijet koji ne vodi računa o onima koji mu ne mogu pristupiti dodatno ih potiče na sudjelovanje u društvu.
Uzimajući u obzir kretanje stvari kao što su školsko obrazovanje ili radna mjesta u digitalnu sferu zbog pandemije, nacije i međunarodne organizacije trebale bi pokušati osigurati da svi, bez obzira na svoje gospodarsko stanje, imaju pristup tehnologiji i internetu kako bi se izbjeglo širenje klasifikacijske ograde uzrokovane ekonomskom nejednakošću.

Veća privatnost podataka, trajno izbrisana bez spremanja. Ne odnosimo se na postojanje podatkovnih centara (Google, Facebook).

Svaki grad i svaka zemlja imaju vlastitu karticu javnog prijevoza.
Obično morate dobiti drugo mjesto. Predlažemo
stvaranje europske aplikacije koja omogućuje, zahvaljujući QR kodovima i
NFC, kupnja tih karata izravno iz aplikacije, spremanje
papir i plastika u tom procesu te povećanje udobnosti korisnika.
Ukratko, za izradu aplikacije za europski javni prijevoz br. #StandForSomething

Mladi žele doprinijeti društvu, ali ponekad rade
nemojte pronaći način. Trebala bi postojati internetska stranica na kojoj su sve nevladine organizacije i vladine organizacije
prikaz na nekoj vrsti karte. Građani koji bi htjeli
suradnja bi ih mogla lako kontaktirati jer je to prilično izravan način
kako biste se upoznali s raznim europskim programima. #StandForSomething

Pravo na zaborav na internetu trebalo bi biti donekle jednostavnije
i pristupačnije, bez potrebe obraćanja sudu. To bi trebalo jednostavno
ispunite obrazac ili pošaljite poruku e-pošte. #StandForSomething

Trebalo bi zajamčiti zaštitu i šifriranje naših podataka.
EU bi trebao imati na raspolaganju specijalizirani tim koji bi
suzbiti kiberprijetnje, koje će se u budućnosti povećavati
pojava superračunala. #StandForSomething

Moja je ideja usmjerena na države članice EU-a.
Kao Unija najvažnijih nacija u svijetu, moramo znati da je naše gospodarstvo ključno za naš razvoj i naše građane. Zato moramo promicati industriju na našem teritoriju kako bismo promicali radna mjesta i gospodarski rast. Smatram da je to ključno nakon velike krize 2008. koja je teško pogodila države južne Europe, kao što je rudnik. Sada dodajemo i posljedice pandemije bolesti COVID-19 te bi u gospodarski razvijenijim zemljama mogli bolje izdržati tu situaciju, ali u mojem narodu velik dio gospodarstva ovisi o turizmu i proizvodnji automobila, a ti su sektori teško pogođeni nakon pandemije bolesti COVID-19.

Stoga moramo poticati industriju u Europi kako ne bismo ovisili o izvozu iz drugih zemalja kao što je Narodna Republika Kina. Od ključne je važnosti da Europa vrati svoja poduzeća kako bi ostvarila budućnost u kojoj je prisutna cijela Unija. Moramo poticati i tu industriju da istodobno s obnovljivim izvorima energije pokuša najmanje zagađivati okoliš.

Kad je riječ o energiji, moramo smanjiti kupnju energije u inozemstvu i početi upotrebljavati ono što sam proizvodimo jer su materijali kao što su plin ili nafta neobnovljivi, a jedini cilj koji će EU postići kupnjom tih materijala od drugih zemalja, kao što su Alžir ili Saudijska Arabija, jest pravodobno povećanje cijene tih materijala, s obzirom na to da što je manje moguće, to će Europljani snositi veće troškove za njihovo plaćanje. Kako bismo to postigli, moramo povećati proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora u EU-u i donijeti zakonodavstvo kojim se ne dopušta dramatičan rast cijene električne energije zbog nedostatka konkurentnosti.

Hvala vam vrlo dobro i dobro poslijepodne.

Financiranje europskih aktera za stvaranje snažnih europskih poduzeća za društveno umrežavanje s jakim softverom koji možemo upotrebljavati na pametnim telefonima i računalima. Europa ovisi o rješenjima SAD-a i Kine u svakom području, a bolest COVID još je više istaknula tu ovisnost, probleme s opskrbom različitim sirovinama i proizvodima.

Europa želi smanjiti emisije CO2, a ne proizvoditi telefone u Europi (Finska, Mađarska) koje kupujemo iz Kine.

Društveni mediji koji su izvorno stvoreni za komunikaciju postali su primjer za svijet. Pokazuju prazan život mnogo puta, a s druge strane, ljudi koji napadaju druge, stvaraju mržnju i šire lažne vijesti skriveni su iza njih. Smatram da je potrebno reducirati, saznati da nije potrebno dijeliti sve i da nije sve što je važno stvarno. Nije moguće vratiti se na trenutak u kojem društveni mediji ne postoje jer su korisnici interneta sve mlađi, ali ih se može podučavati da ih koriste s poštovanjem, slobodu izražavanja, a da pritom druge ne izgube kako bi spriječili takvo nasilno ponašanje.
Osim toga, potrebno je biti oprezniji u pogledu takvog sadržaja koji promiču „influenceri” jer su u konačnici poznati ili poznatiji i imaju vjernu publiku koja ih slijedi i, kao što to proizlazi iz njihova imena, na njih utječu.

jedan od njih jest sprečavanje rezultata i EU-a da se savjetuju na internetu kako bi se osiguralo da su PMU-ovi realno zastupljeni, zapravo oni koji se koriste informatičkom opremom mogu dati svoje mišljenje. (tehnički stručnjak i savjetnik za informacijsku tehnologiju na 10 godina).

Svake godine građani i poduzeća iz Europe troše milijarde eura na sigurna računala, telefone itd.
Unija bi trebala uspostaviti i financirati razvoj i održavanje antivirusnog softvera te ga besplatno staviti na raspolaganje svima koji žive i posluju u Uniji.

Digitalna transformacija ubrzala se nakon početka zdravstvene krize. Mnogi ljudi koji nikad nisu upotrebljavali nove tehnologije, kao što su naraštaj naših baka i djedova ili čak naši roditelji, suočili su se s velikim izazovom: saznajte kako upotrebljavati digitalne platforme. Nije neuobičajeno kao učenik vidjeti da naši stariji učitelji ponekad imaju poteškoća s upotrebom Zooma, upravljanjem zvučnim postavkama ili upotrebom softvera Microsoft Office. Moja je ideja uspostaviti europsku platformu s vrlo jednostavnim informativnim videozapisima podnaslovljenima na nekoliko službenih jezika EU-a kako bi se smanjio digitalni jaz među generacijama. Svaki građanin mora biti smješten na isti način kako bi se postigla pravedna digitalna transformacija. Naime, nitko ne bi trebao ovisiti o nekoj osobi kako bi mogao pristupiti digitalnim alatima koji su sada dio svakodnevnog života mnogih Europljana i drugih građana u svijetu.

Predlaže da EU, a zapravo i IT inženjeri, oblikuju novu vrstu pristupa mreži, da se zovu internet nove generacije EU-a ili internet EU-2, da budu brza, raspršena, jednostavnija u konfiguraciji od današnjih kibernapada, neovlaštenih zahvata i prisluškivanja itd. Dobro funkcionira, ali bi mogao biti još bolji i moderniji te manje složen od sadašnjeg.

Educiranje stanovništva o emisijama koje nastaju zbog digitalnih aktivnosti, posebno u pogledu aktivnosti na društvenim mrežama, kao i ograničavanje, pomoću strogog oporezivanja, nepotrebne upotrebe virtualnog prostora, kao što je stjecanje videozapisa, slika itd., kao i zadržavanje pisanog sadržaja. Poslužitelji na kojima se pohranjuje ta vrsta materijala stvaraju masovno onečišćenje u zamjenu za nekorištenje stanovništva, od čega korist imaju samo gospodarski subjekti, pri čemu su takve platforme strogo otvorene za promidžbu/prodaju proizvoda i usluga ili druge interese koji su izvan kontrole nadležnih tijela.

Prisilna kontrola i ograničavanje aktivnosti gospodarskih subjekata koji obavljaju aktivnosti u području kriptovaluta koje se stvaraju na bilo kojoj razini. Potrebno ih je identificirati i nametnuti stroge prisilne mjere kako bi se ograničio utjecaj tih aktivnosti na okoliš. Vrlo agresivne strategije tih agenata donose i drugu vrstu predrasuda koje je teško utvrditi i ispraviti, s obzirom na to da ne postoji interes institucija da ograniče te štetne radnje u svim pogledima.

EU bi trebao stvoriti vlastiti poslužitelj identiteta.

„Prijava s EU-om” za građane i njezino usvajanje u javnim institucijama pojednostavnili bi velik dio trenutačno rascjepkanih provedba, pri čemu svaka institucija ima vlastiti postupak carinske registracije/registracije.

Time bi se osigurao jedinstven izvor istine u pogledu podataka građana EU-a i omogućila bolja komunikacija među prekograničnim digitalnim sustavima.
EU
bi preuzeo kontrolu nad time koji se podaci dijele s 3 stranačkim službama i gdje su ti podaci pohranjeni.

Podignite odgovornost preglednika privole za kolačiće.

Umjesto da svaka stranica uvede vlastiti način obavješćivanja korisnika, preglednici bi trebali imati ikonu, sličnu zaključavanju https, gdje prikazuje korištene kolačiće.

Digitalizirati zdravstveni sustav. Profil svakog pacijenta prisutan je u sustavu oblaka tako da njegov liječnik AIBA dolazi do svih elemenata zdravstvenog stanja/bolesti pacijenta kako bi dobio jasnu sliku iz koje porneas.

„Razvoj i provedba digitalnog sustava glasovanja i ulaganje napora u sve europske zemlje na sljedećim izborima”.

Platforma s kojom su povezana sva poduzeća i na kojoj su sve transakcije automatski centralizirane. Ta bi platforma stoga uklonila utaju poreza, potrebu za bilančnim depozitima i velik dio računovodstva.

EU kao poduzeće može vidjeti u stvarnom vremenu:
— sve moje transakcije
iznosi raspodijeljeni salaratilorcu
dobit, porez, datum dospijeća plaćanja

Ta bi platforma u potpunosti uklonila potrebu za računovodstvom za mala poduzeća koja bi se mogla usredotočiti samo na njihovo poslovanje.

Besplatan elektronički potpis za svakog građanina EU-a.

Prvo sam zvao vuk – Link Unic Portfoliu!
Sada ga pozivam na valet DAPP za podatke o pametnim računima kako bi ga se približilo ostvarenju Elrondovih inovacija.
Provedbom
digitalizacije, kao korisnog učinka u kaskadnom sustavu cijele Europske unije, predlaže se da se strukture korisnika s jedinstvenim virtualnim identitetom (podaci i informacije koje je korisnik pokrenuo pouzdano proizlaze iz sljedivosti) te da se stoga nešto niže objašnjava...
Podatkovni Walletmodel
trebao bi se temeljiti na internetskom korisniku, virtualnoj „kontrolnoj ploči” priloženoj korisniku (SA- Smart Account triggered KYC) na Elrond’s blockchaine (Elrond je riješio pitanje prilagodljivosti, sigurnosti i decentralizacije trileme).

Na Data Walletu možete pristupiti (u pozadini) preko sučelja kontrolne ploče, „večer” koja je specifična za vaše osobne i/ili profesionalne potrebe, gdje možete dodati arhive s tokeniziranim dokumentima kao što su diplome, dokumenti o imovini, certifikati, ugovori, evaluacije i stručni pregledi, identifikacijske isprave, nefinancijske tehnologije, transakcije financiranja vrijednosnih papira (tj. dvostruke diplome koje se nalaze na emidatoru i finatoru), SAMD te dopuniti osobne podatke.

Budući da je pametni računovođa aktiviran na podatkovnom Walletu DAPP-a, korisnik će moći pristupiti svojem profilu i staviti ga klikom na sve decentralizirane aplikacije prikazane na internetu koje su im nudile mogućnost povezivanja i postavljanja vlastitog profila bez napuštanja podataka o profilu na svakoj digitalnoj platformi, centraliziranoj i decentraliziranoj.

Kad je riječ o pristupu SA Data Walletu, samo vi, korisnik, nositelj ključa za pristup vašem računu, vlasnik ste svih svojih podataka kojima ste „prijavili i pristupate uslugama” na WEB-u. Uključuju: Bio bi potreban ugovor o pametnoj provjeri podataka i drugi nadzorni odbor koji bi naručio korisničke transakcije!
U našem slučaju
, kao adresu lanca blokova (pametni račun), priložite kriptovalute (Maiar App) i virtualnu karticu FIAT na SA Data Walletu i šire, a veza na prednju stranu bilo kojeg tržišta odvija se putem Wallet Connecta, protokola koji se upotrebljava u prijavi na lanac blokova.

Razlika u odnosu na prijavu aplikacije Maiar bit će u tome što će se taj podatkovni Wallet SA upisati na pametni račun koji je omogućen KYC-om, bit će „virtualna večera”, to će biti decentralizirana aplikacija virtualnog korisnika koji će sve podatke iz svojeg računa objaviti pod vlastitim privatnim ključem, a javni prikaz profila moći će se aktivirati tek jednom povezivanjem Data Walleta na (na primjer) tržište (bilo koje) tržište. Korisnik će ručno odabrati aktivno održavanje veze na jednom ili više tržišta kako bi profil društvenih medija i životopis iz podatkovnog valeta SA bili vidljivi!

IT korisnik koji se koristi internetom samo je gospodarski subjekt koji osobne podatke upotrebljava ne samo za voditelje obrade, nego i za one koji ih koriste, partnere, osobe koje kupuju trepere i korisnike kolačića – to bi trebalo zabraniti. Moja je poštanska služba obmanjujuća i zanemariva u svojim službama. Vlasnik sam pošte, a ne administrator mreže i nemam pravo prikupljati informacije od mene u zamjenu za pružanje internetske stranice

Nemojte isključiti generaciju starijih osoba iz procesa digitalizacije! Svima treba pružiti potrebnu podršku i objasniti kako funkcioniraju e-demokracija i e-usluge.

Baza podataka EU-a o birokraciji. Građanin EU-a trebao bi moći obnoviti svoje osobne doktore, primjerice bilo gdje u EU-u.

Lažne vijesti prijetnja su sigurnosti, zdravlju ljudi, gospodarstvu i demokraciji u EU-u. Prijetnja svim našim vrijednostima, kao i terorizam. Moj je prijedlog da se s njime postupa jednako. Potpuno isto. Nulta tolerancija, bez mercidnosti. Točka.

EU bi trebao početi dodjeljivati sredstva državama članicama za poboljšanje svoje digitalne infrastrukture (UI/UX, stabilnost i sigurnost) te bi trebao poticati ta poboljšanja utvrđivanjem rokova i standarda. To je toliko važno jer će pomoći da stranice za administraciju budu razumljivije i jednostavnije za upotrebu za sve vrste dobnih skupina tijekom razdoblja u kojem se većina državnih papirologija mora napraviti na internetu.

Lažne vijesti i dezinformacije zaista su veliki problemi digitalnog doba. Postoji opasnost da će se svijet vijesti s činjenicama i lažnim činjenicama možda razlikovati te da se razlikuje od stvarnog stanja ili stanja stvari.
Primjerice, u hashtagovima ili „stručnim stupcima” koji se temelje na lažnim informacijama izrađuju se ideje i ljudi misle o stvarnosti ili nestvarnosti nečega.
Lažne vijesti i oznake u velikoj se mjeri koriste u hibridnim ratovima, oružanim sukobima i okupaciji teritorija.
Stoga je hashtag #CrimeaIsRussia ne samo izraz koji se može kliknuti, nego i instrument hibridnog ratovanja, ruske kampanje dezinformiranja.
A opasnost ovdje nije samo u stvarnom vremenu, već i u budućnosti. Kada, nekoliko desetljeća kasnije, mlada osoba klikne na oznaku i pogleda sve tweetove koji se pojavljuju, stječe pogrešan dojam da je Krim zaista ruski. Stoga vidimo koliko su opasne dezinformacije, među ostalim putem oznaka.
Očito je da institucije EU-a ne mogu filtrirati oznake i svaki tweet jer je riječ o igri na rubu cenzure (loše) i borbi protiv dezinformacija (dobro).

Međutim, obraćajući pozornost na ozbiljnost takvog „oružja” posebno u rukama Ruske Federacije, vrijednosti EU-a kao što su vladavina prava i ljudska prava te obraćajući pozornost na politiku EU-a o nepriznavanju ruske okupacije Krima, EU može raditi na oznaci više nije bilo moguće kliknuti.

To je velik i naporan korak, ali ti su dani pravi i nužni kada ništa ne stoji iza politike ni geopolitike.

S obzirom na politiku EU-a da ne priznaje rusku okupaciju Krima, EU mora odgovoriti na pitanja kao što su provjera službenih računa Rusije na društvenim mrežama na okupiranim područjima (primjerice makrofinancijska pomoć Rusije na Krimu, @MVD_Krimea itd.).
Odgovarajuće djelovanje u takvoj situaciji bilo bi da institucije EU-a pribave društvu socijalne mreže da ukloni provjeru ili blokira takve račune.
Ruska predstavništva na okupiranim područjima ne mogu se priznati. Plave krpelje pored naslova računa stvaraju široko polje za ruske vlasti za manipulaciju.
Naša je odgovornost spriječiti to i spriječiti službeno priznavanje lažnih računa okupatorskih ruskih vlasti na okupiranim područjima Ukrajine.

U digitalnom svijetu većina djece i mladih suočila se s kiberzlostavljanjem, nedostatkom privatnosti, neželjenim fotografijama i govorom mržnje na društvenim mrežama. Važno je ne samo poboljšati dostupnost internetske veze za sve, već i zaštititi djecu od kibernapada. Trebali bismo se boriti protiv lažnih vijesti i govora mržnje na internetu.

Prvo, djeci možemo pružiti besplatno obrazovanje o njihovim digitalnim pravima i sigurnosti. To mogu biti obrazovne karikature, strategija za digitalno obrazovanje u školama ili Dan digitalne sigurnosti.
Drugo, mogli bismo djelovati lokalno u našim zajednicama te osigurati obrazovanje i neformalna događanja o upotrebi društvenih medija i digitalnih alata.

Najvažnije, digitalni alati ne odnose se na ograničenja, već na znanje.

Želio bih da se na stranici Pl podnesem zahtjev za kontakt sa zdravstvenim tijelom ili zdravstvenom službom kako biste mogli organizirati posjet liječniku ili uredu.

Ideja Mladi europski veleposlanik iz Ukrajine:
Želio bih predložiti ideju za stvaranje besplatnog internetskog tečaja koji bi bio dostupan na više jezika i koji bi obuhvaćao važne teme kao što su privatnost, kibersigurnost, lažne vijesti, zaštita podataka, govor mržnje i način rada platformi društvenih medija. Najvažnije je da sadržava jednostavan jezik kako bi se osiguralo da svaka publika može lako razumjeti materijal i dobro ga razumjeti. Postoji potreba za takvim rješenjem jer mnogi ljudi ne razumiju u potpunosti koncept lažnih vijesti ili algoritama na društvenim mrežama ili dvostruku autentifikaciju. Budući da je internet postao ključan dio našeg svakodnevnog života, o njemu bi trebalo biti dostupno više svijesti i znanja.

Informacijska tehnologija, računarstvo i mediji trebali bi se podučavati kao obvezni predmet u svakoj europskoj školi.

Trenutačna pandemija razotkrila je goleme nedostatke u gotovo svakom europskom obrazovnom sustavu. Kao trenutačni odgovor većina vlada (i institucija EU-a) pokušala je ukloniti te nedostatke ulaganjima u hardver, softver i digitalnu infrastrukturu, uz neujednačene rezultate. Mnogi učenici doživjeli su velike poteškoće u učenju i kampu u kojem se podučavaju tijekom razdoblja „kućnog obrazovanja” ili „daljnje škole”, iako su njihove škole uvelike ulagale u digitalne proizvode.
Korijen tih problema nalazi se daleko izvan infrastrukture instituta ili likvidnosti.
S porastom jeftine potrošačke elektronike i uređaja koji svakodnevno postaju pametniji, došlo je do problema u svakodnevni život bez širokog prepoznavanja: „Digitalna nepismenost”.
Svaki učenik i svaki nastavnik koristi pametne telefone, društvene medije, trenutačnu razmjenu poruka, prijenosna računala, tablete itd. Bot koliko ti ljudi znaju što se događa unutar njihovih telefona kada ih pokrenu? Koliko zna zašto su im aplikacije na društvenim mrežama odabrale prikazati ovaj i taj sadržaj? Koliko zna kako kodirati aplikaciju?

Ljudi danas konzumiraju medije i upotrebljavaju uređaje koje ne razumiju. Pandemija nas je pokazala da je nepismenost poput one koja bi mogla imati smrtonosne posljedice. Ljudi znaju kako konzumirati, a ne kako stvoriti.

Na naš svakodnevni život uvelike utječu algoritmi, a ponekad čak i diktiraju. Međutim, većina današnjih učenika uopće ne zna što je algoritam ili što čini.

Promijenimo taj problem podučavajući svima barem standardno znanje o svemu tome. Bolje kasno nego nikad.

Europska KVALITIJA U DIGITALNOM
EDUCIJAMA iz Radne skupine za forum x Budućnost skupine EU-a za digitalnu transformaciju predlažemo da Europska unija potakne stvaranje europske oznake kvalitete u digitalnom obrazovanju (SECED). SECED bi služio kao oznaka za poduzeća koja certificiraju i jamče
kvalitetu svojih proizvoda i usluga.
Cilj je SECED-a osigurati visoku kvalitetu ponuđenog ili traženog osposobljavanja. U slučaju javno financiranih programa posjedovanje SECED-a bilo
bi obvezno. Time bi se osiguralo da nadležna tijela produktivno upotrebljavaju javna sredstva. Privatna poduzeća također bi mogla imati koristi od oznake kvalitete zahvaljujući certificiranju i priznavanju kvalitete osposobljavanja koje nude. Također bi dao prestiž subjektima koji ga dobiju.
Postupak dobivanja SECED-a sastojao bi se od podvrgavanja sadržaja i usluga koje pruža društvo ili institucija reviziji koju provode institucije
akreditirane od strane nadležnih europskih tijela. Neka tijela koja bi mogla pružati tu uslugu bile bi nacionalne agencije povezane s digitalnom transformacijom.
Jedan od primjera bila bi buduća Nacionalna digitalna agencija2 ili talijanska Agenzia per l’Italia Digitale. U idealnom slučaju postupak revizije trebao bi biti besplatan. U tu bi se svrhu mogli financirati putem Mehanizma za oporavak i otpornost. Revizije bi se provodile na temelju standarda kvalitete koji bi se trebali uspostaviti bliskom suradnjom javnih tijela, privatnih tijela, stručnjaka i javnosti. SECED će se morati obnavljati svake četiri godine.
Iz naše perspektive, standardi bi posebno trebali uzeti u obzir pravodobnost i relevantnost ponuđenog sadržaja, relevantnost osposobljavanja za učenike i uključivanje transverzalnih digitalnih vještina. Tehnologije i softver često se brzo razvijaju i mijenjaju. Smatramo da je važno da se
ustanove za osposobljavanje mogu prilagoditi i ažurirati.
Istodobno, nije korisno uključiti sadržaj koji učenik nikada neće morati upotrebljavati ili koji nije relevantan za njegovo osposobljavanje.
SECED ima kapacitet za smanjenje neučinkovitosti, poticanje uklanjanja loših praksi i povećanje kvalitete obrazovanja postojećih digitalnih vještina. Odgovornost je svih osoba nakon što se to ostvari.
Prijedlog je uspostavljen u okviru Foruma Team Europe x „Budućnost EU-a”.

DIGITALNO POTVRĐIVANJE JVENILNOG SIGURNOSNOG TRAVEMENTA

predlažemo donošenje Preporuke Vijeća o digitalnom osposobljavanju za sve mlade Europljane, kojom se potiče pružanje
tečajeva u okviru programa Garancija za mlade s ciljem poboljšanja digitalnih vještina mladih registriranih u svim državama članicama EU-a.
Smatramo da je ta mjera od ključne važnosti jer je poboljšanje digitalnih vještina jedan od ključnih elemenata za poboljšanje zapošljivosti
mladih Europljana danas, imajući na umu da je jedan od ciljeva Europske unije razvoj jedinstvenog digitalnog tržišta i da je digitalna transformacija
uspostavljena kao temelj za gospodarski i socijalni oporavak Europe nakon krize uzrokovane bolešću COVID-196
, no u tu se svrhu smatra neophodnim da se, kao što je dokazano, Jamstvo
za mlade osigura bez povećanja Garancije za mlade.
S druge strane, predlažemo da se ovom Preporukom Vijeća promiče osposobljavanje na daljinu kako bi se, uz smanjenje širenja covida-19, mladima koji borave u drugim regijama unutar iste države članice ili čak u drugoj
državi članici omogućio pristup pruženoj izobrazbi. Ako se odluče za proširenje potencijalnih korisnika na mlade koji borave u drugim državama članicama,
oni bi mogli imati koristi od pružanja digitalnog osposobljavanja na jeziku koji nije materinski te bi tako mogli dodatno poboljšati svoju zapošljivost.
Naposljetku, predlažemo da provedbu navedenih tečajeva posebno nadzire Odbor za zapošljavanje, tijelo koje nadzire program Jamstvo
za mlade iz općeg pregleda. Stoga se našim prijedlogom poziva Odbor za zapošljavanje da na godišnjoj osnovi posebno procijeni provedbu
digitalnog osposobljavanja u državama članicama i njegovo uključivanje.

Prijedlog u okviru Foruma x „Budućnost EU-a”, inicijativa Team Europe.

VEĆE SUDJELOVANJE ŽENA U
IKT-U.

Prijedlog u okviru Foruma x „Budućnost EU-a”, inicijativa Team Europe. Predlažem da EU poduzme niz mjera:
— ŽENSKA STIPENDIJA IKT-A: Poseban program stipendija koje financira EU za javna tijela koja pružaju digitalno osposobljavanje žena.
—Partnerstvo Europske unije s poduzećima za stvaranje kampanja referentnih uzora diljem Europe za žene koje rade u IKT-u. Važno je istaknuti rad žena tijekom povijesti kako bi europske djevojke imale ženske uzore. Konferencije ili događanja mogla bi održavati poduzeća u digitalnom sektoru koja imaju žene na dužnosti.
— Komisija poziva države članice da uključe rodnu dimenziju u sve prijedloge u digitalnom području. Digitalnim vještinama podupire se sudjelovanje žena u zajednici i političkom životu tako što se ženama osiguravaju sredstva za izražavanje i aktivno sudjelovanje u javnoj sferi. Takve vještine mogu osnažiti žene da sudjeluju u političkim i društvenim pokretima kako bi situacije rodno uvjetovanog nasilja ili diskriminacije postale vidljive.
Različite vlade nekoliko država članica EU-a kontinuirano i opetovano zanemaruju slab položaj žena u tehnološkom kontekstu, navodeći da su različite javne vlasti odustale od
žena u toj borbi. Stoga smatramo da se ta nejednakost u digitalnoj sferi ne smije odbaciti ili zanemariti. S druge strane, Europska unija može uspostaviti tu vrstu stipendija i kampanja za podizanje svijesti, a ne napustiti države članice koje to ne učine.

Domaća i DIGITALNA POLITIKA
POLITIKA za

useljenike odnosi se na povezivanje mladih i starijih osoba s tehnologijom putem lokalnih savjetodavnih točaka. Mladi mogu pomoći starijim osobama da
izgube strah od tehnologije, osnažiti ih da je upotrebljavaju, podučavati upotrebu IKT-a na prijateljski i zabavan način i biti u mogućnosti to učiniti.
Potrebno je provesti prethodnu studiju o različitim profilima starijih osoba, njihovim bojaznima i potrebama u pogledu IKT-a. Ključ za prevladavanje
digitalnog jaza među starijim osobama nije najbolji način za dovođenje IKT-a toj skupini stanovništva, već optimalan način na koji starije osobe mogu
imati koristi od IKT-a kako bi se poboljšala njihova osobna i društvena situacija.
Jedan od ciljeva digitalne pismenosti starijih osoba i njihova uključivanja u informacijsko društvo postizanje je dostatne kvalitete života u starijoj dobi,
što starijim osobama može omogućiti potpuniji i participativniji život te može poslužiti kao ključni alat za promicanje građanskog sudjelovanja.
Baš kao što su centri Europe Direct uspostavljeni na europskoj razini u različitim državama članicama, kako bi se informiralo i odgovorilo na sva europska pitanja, smatramo da je potrebno uspostaviti digitalno savjetovanje u kojima su mladi ljudi s
vještinama u području IKT-a u službi društva, a posebno u korist ranjivih skupina kao što su starije osobe. Ovdje bi se pružila digitalna pomoć kako bi se riješili svi problemi, poučavalo o tome kako ići na internetu ili preuzeti aplikacije.
Ti mladi ljudi mogu biti studenti u sociozdravstvenim karijerama, volonteri iz udruženja mladih i stručnjaci za skrb o starijim osobama. Takvi savjeti u digitalnom obliku mogli bi se uključiti u centre Europe Direct.
Teškoća ove inicijative jest način na koji je putem videopoziva ili telefonskog poziva bilo dovoljno naučiti stariju osobu da svakodnevno provjerava ili koristi aplikaciju. Zato mislim da bismo nam mogli pomoći u obliku brošura ili vodiča
s objašnjenjima koji se šalju na internetu ili
poštom.
Komunikacija o toj usluzi tradicionalnim sredstvima, kao što su novine ili televizija, pa čak i javnozdravstvena skrb, od ključne je važnosti jer bi to bio glavni
način na koji starije osobe mogu poznavati tu uslugu i pristupiti joj.
Komisija je 2010. predložila smanjenje generacijskog digitalnog jaza, poznatog pod nazivom Veliki djedovi i djevojčice. Proveden je pilot-projekt
koji se sastojao od mentora za osposobljavanje budućih maloljetnih osoba zainteresiranih za projekt, a zatim je svaki Grandchildren obučio veću osobu za digitalne predmete. Tečajevi osposobljavanja održani su u školama i morali
su pohađati starije osobe. Osim toga, izrađena je internetska stranica kako bi im se omogućio pristup digitalnim resursima u svojim domovima.

Prijedlog u okviru Foruma x „Budućnost EU-a”, inicijativa Team Europe.

TOD@S FOR

TOD@S predlažemo da Europska unija promiče poboljšanje internetske mreže u ruralnim područjima, i u pogledu kvalitete i cijene, poticanjem podnošenja projekata i davanjem prednosti financiranju Europske unije u odnosu na inicijative poput stvaranja suradnje u ruralnim područjima ili digitalnih projekata koje provode MSP-ovi.
Uključivanje tih dviju točaka u europski program mogao bi provesti GU CONNECT, koji bi pripremio potrebne izmjene postojećih programa financiranja i mogao uspostaviti komunikacijsku strategiju za poticanje podnošenja novih projekata na temelju rezultata vlastitih istraživanja. Komunikacija bi se trebala odvijati i tradicionalnim kanalima i novim medijima, kao što su društveni mediji, kako bi se postiglo najšire moguće širenje informacija.
Stvaranjem prostora za radna mjesta potiče se repopulacija u tim područjima, što dovodi do boljih rezultata i kvalitetnijih usluga te stvara radno okruženje u kojem se stručnjaci, radnici na daljinu
i studenti mogu povezati s mrežom i stvoriti dinamiku suradnje, čime se povećavaju mogućnosti zapošljavanja.
Internetska povezivost danas je postala ključan dio naših života i postala je velika društvena i gospodarska potreba zbog pandemije.
Proširenje i poboljšanje usluge internetske veze u ruralnim područjima, financiranje stvaranja radnih prostora i internetske veze (coworking) te ponovno ulaganje njihovih gospodarskih rezultata u poboljšanje te usluge mogu imati pozitivan učinak na
velik broj ljudi.

Prijedlog u kontekstu Foruma x „Budućnost EU-a”, inicijativa Team Europe

PONOVNA UPORABA DIGITALNIH UREĐAJA U
UČIONICAMA.
Predlažemo, s jedne strane, da Europska komisija u svoj akcijski plan uključi, putem mjera koje trebaju poduzeti države članice, stvarna i praktična rješenja za
učinkovitu ponovnu uporabu i popravak elektroničkih uređaja i njihovu moguću sudbinu prema studentima u ranjivom položaju, čime bi se, uz doprinos poboljšanju
okoliša, smanjio postojeći digitalni jaz u Europskoj uniji.
U tu bi svrhu Europska komisija mogla nagraditi privatne inicijative za mjere kojima se promiče ponovna uporaba i popravak digitalnih uređaja i koje su usmjerene na europske učenike u ranjivom položaju. Inicijativa Europske komisije mogla bi se provesti dodjelom
godišnjih nagrada, kao što je trenutačno slučaj s godišnjim odabirom devet modela projekata kojima se promiču digitalne vještine u Europi i koji mogu imati koristi od Europskog socijalnog fonda.
Predlažemo i donošenje preporuke Vijeća u kojoj se naglašavaju ta rješenja i osigurava da obrazovne ustanove u državama članicama pomažu u smanjenju digitalnog jaza među
učenicima, osiguravajući im pristup računalu u svakom slučaju ako je to potrebno zbog njihova studija. U tu svrhu učenicima bi se mogli osigurati prethodno navedeni
uređaji koji se ponovno upotrebljavaju ili bi im se mogao omogućiti pristup opremi koja je dostupna u školi izvan školskih sati za
obavljanje zadaća povezanih sa studijama koje provode. Time bi se stvorio ekosustav u kojem bi ponovna uporaba i popravak digitalnih uređaja, uz to što bi bili korisni za okoliš, pridonijeli smanjenju digitalnog jaza među učenicima u Europskoj uniji.

Prijedlog u okviru Foruma x „Budućnost EU-a”, inicijativa Team Europe.

Sigurnost građana;
službe za zaštitu od prikupljanja osobnih podataka i zaštitnih mjera protiv depopulacije osobnih podataka

Više ulagati u inovacije, istraživanje i razvoj u svim državama članicama EU-a. Ako se za to dodijele financijska sredstva, bolje provjerite kako se ona upotrebljavaju. Provjeriti učinak nakon x godina (3 – 5) jer postoje zemlje koje ulažu samo radi izvješćivanja o visokoj stopi apsorpcije sredstava EU-a. Nakon toga odgovarajući je cilj zatvoren/ne upotrebljava se/nema vrijednost za zajednicu. Povećati kazne za ta zlonamjerna djelovanja.

peroni na svakoj klopci pješačkih prijelaza koji osjećaju kada se na njima nalazi tjestenina kako bi se procijenilo vrijeme provedeno na prolazu prema broju ljudi (prosječno).

Osigurati da se tablete društva Apple upotrebljavaju umjesto knjiga u školama diljem Unije kako bi se izbjeglo opterećivanje leđa učenika

Elektronička osobna iskaznica u cijeloj Europskoj uniji.

Danas se digitalna sfera postupno razvija. Stoga su materijali i sadržaji koji se učitavaju na fleksibilan internetski izvor rašireniji i raznovrsniji. Sigurnosne mjere nisu dovoljne za sprečavanje povrede sigurnosti na internetu. Moja je ideja da se izgradi zaštitna mjera koja se temelji na umjetnoj inteligenciji i kojom bi se mogao definirati i automatski ukloniti štetan sadržaj na internetu, osim što automatski dijeli točne informacije ili problem pogrešaka i proces uklanjanja te interaktivan prikaz štete koja bi mogla utjecati na osobu. To će biti i potencijalni sadržaj za podizanje svijesti kako bi korisnici bili oprezniji u digitalnoj sferi.

Danas se digitalna sfera postupno razvija. U skladu s tim, materijal i sadržaj koji se preuzimaju na fleksibilan internetski izvor sve su rašireniji i raznovrsniji. Sigurnosne mjere nisu dovoljne za sprečavanje nepropernog internetskog sadržaja. Moja je ideja da se uspostavi zaštitna mjera temeljena na umjetnoj inteligenciji kojom bi se mogao lako definirati i ukloniti štetan sadržaj, a osim zaštitne mjere moći će se na interaktivan način dijeliti dodatne informacije ili problematike, objašnjavajući proces eliminacije i povratne informacije koje bi mogle utjecati na korisnika. To će biti potencijalna osviještenost javnosti kako bi ljudi postali oprezniji i pri korištenju digitalne sfere.

Zbog sve većeg broja predmeta u školama i rastućih troškova udžbenika trebala bi postojati mogućnost odabira verzije u PDF formatu o ljubičnijim troškovima jer cijena više ne bi uključivala troškove tiskanja.

Izgraditi jedan internetski/mobilni APP gdje svatko može kupiti vinjetu za sve države članice EU-a. Time bi se pojednostavnila nabava i upotreba vinjeta diljem EU-a.

Ciljevi:
1. Ujednačiti i/ili centralizirati nabavu vinjeta za sve države članice EU-a.
2. Učiniti vinjetu dostupnom na internetu za sve države članice EU-a. U nekim zemljama (npr. Sloveniji) vinjete nisu dostupne na internetu.
3. Staviti ih na raspolaganje za korištenje na autocestama i mostovima u svim državama članicama EU-a. (u Italiji, kao stranac, ne mogu unaprijed platiti cestarinu kako bih mogao prijeći vrata bez zaustavljanja i čekanja u redu).

Osmišljavanje sveobuhvatnog pristupa EU-a reguliranju umjetne inteligencije u javnom sektoru, odnosno razmatranje donošenja smjernica, kao i detaljnijih (obvezujućih) dokumenata o nabavi umjetne inteligencije, nadzoru, transparentnosti, zabranama i moratorijima itd. Osim toga, moglo bi biti korisno udružiti napore institucija EU-a u tom pogledu s međunarodnim partnerima (Vijeće Europe, UK i SAD, Novi Zeland itd.) i pojedinačnim stručnjacima za umjetnu inteligenciju.

7. Suočeni s poštovanjem Neevena PRISTUP TECNOLÓGIJSKIM RESOURCES nadahnutima

studijom i naknadnom objavom Europske komisije pod naslovom „Svladavanje izazova povezanih s odlaganjem groblja u ruralnim i udaljenim područjima”, predlažemo da europska tijela financiraju i provode istraživanja s ciljem izrade publikacije u kojoj se sažimaju uspješni projekti o pristupu tehnologiji. Publikacija bi javnim i privatnim subjektima i svim zainteresiranim građanima poslužila kao poticaj i inspiracija za razvoj vlastitih projekata pomažući poboljšanju pristupa tehnološkim resursima.
Studiju
bi mogao provesti GU CONNECT, kao i pripremu objave odabranih rezultata, projekata i inicijativa. Studije i publikacije trebaju dati prednost i veću vidljivost projektima koje financira ili sufinancira Europska unija s dvostrukim ciljem povećanja širenja rezultata, kao i podizanja svijesti o europskim linijama financiranja u tom području. Trebale bi imati i prioritete i inicijative povezane sa socijalnom ekonomijom jer je cilj takvih inicijativa uvijek imati najveći mogući pozitivan socijalni učinak. Osim toga, trebalo bi dodati preporuke i najbolje prakse kako bi se čitateljima omogućilo dobivanje informacija koje se odnose na njihove vlastite projekte i inicijative. Naposljetku, trebalo bi osigurati točke za sastanke radi razmjene informacija između dionika i dionika. Na primjer, dodavanjem poveznica na forume, datume događanja ili inicijative za umrežavanje na europskoj razini povezane s promicanjem pristupa tehnologiji.

Predstavljanje rezultata istraživanja te odabir inicijala, projekata i dobrih praksi trebali bi biti jednostavni, jasni i praktično usmjereni. Odabir bi se trebao temeljiti na kriterijima kojima se uglavnom uzima u obzir pozitivan učinak na problem nedostatka sredstava. Drugi sekundarni kriteriji mogli bi biti kvaliteta provedene usluge/proizvoda ili mogućnost ponovne provedbe u sličnom kontekstu.

Pristup tehnološkim resursima ključan je element u suvremenijoj, integriranijoj i digitaliziranijoj Europi. Razmjena dobrih praksi i poznavanje uspješnih inicijativa dobar je poticaj za rješavanje problema s kojima se suočavaju građani. Izrada vodiča kao što je prijedlog može pomoći u stvaranju takve vrste poticaja.

Riječ je o prijedlogu u okviru Foruma Team Europe x „Budućnost EU-a”.

Daljnja digitalizacija obrazovanja diljem EU-a

iako se sveobuhvatno učenje na daljinu može iskoristiti krajem pandemije, neke aspekte digitalne transformacije u obrazovanju trebalo bi smatrati trajnima, primjerice:
Elektronički sustav za praćenje rezultata učenika u svim okruzima EU-a. Time će se omogućiti razmjena studenata među zemljama, pridonijeti intelektualnim tokovima izvan granica i sistematizirati obrazovni sustav u različitim zemljama kako bi postupak upisa postao jednostavniji —
digitalni portal za upis za sva sveučilišta u EU-u. To obuhvaća digitalnu platformu na kojoj se svi ulazni dokumenti učitavaju i šalju obrazovnim institucijama EU-a. Time će se studenti potaknuti na sudjelovanje u programima razmjene i studiranju u inozemstvu te će se pojednostavniti potraga za visokim obrazovanjem.
Međutim, prethodno navedeno zahtijeva određene prilagodbe. Odnosno:
Potreba za pristupom internetu u ruralnim područjima —
jedinstveni digitalni sustav praćenja —
jedinstveni digitalni portal za sva visoka učilišta EU-a.
Međutim, rezultati će osigurati jednostavniji pristup dijeljenju, studiranju u inozemstvu i kulturnoj razmjeni među studentima iz EU-a.

Želimo da se sve odvija na internetu, ali ne zaboravljamo da mnogo ljudi još uvijek ne zna kako ga vrlo dobro koristiti.
Stoga bih želio reći da bismo trebali digitalizirati sve, ali moramo održati i normalan rad.
Zamislite je li bežični priključak iznenada slomljen ili stara osoba koja ne može ispuniti obrazac PLF putem interneta za putovanje?

Javni nadzor nad javnom potrošnjom

Koliko će biti teško izraditi softver u kojem će institucije objaviti svoju potrošnju na usluge ili nabavu?
To nije tako teško. Već postoji mnogo internetskih/softverskih aplikacija koje upravo to čine.

Ono što bi bilo teško, vjerojatno je da se institucije koriste tim softverom i da budu odgovorne za ono što troše novac.
Samo zamislite koliko bi bilo jednostavno otkriti prijevare, korupciju, loša ulaganja, sektore kojima su potrebna dodatna sredstva diljem EU-a.

Učiniti privatnost ljudskim pravom

Znamo da se vlade već godinama koriste internetom kao globalnim sustavom nadzora, znamo da to i dalje čini.
Znamo da se novinari i aktivisti redovito hakiraju i ubijaju na temelju tog masovnog nadzora.
Znamo da vlade žele imati još veći pristup svim podacima koje mogu, potiču ih „za djecu” ili „protiv terorizma”, ali znamo što žele, kršenje šifriranja radi „sigurnosti” jest laži, opasne osobe ikad će se koristiti nešifriranim porukama, a jedini su učinci kršenja šifriranja na privatnost ljudi te na novinare i aktiviste. To je napad na slobodu informiranja.

Stvaranje digitalne platforme za profesionalno usmjeravanje radi povećanja zapošljivosti i odgovarajućeg planiranja karijere studenata, tražitelja zaposlenja i bivših studenata.

Funkcionalnošću digitalne platforme omogućuje se potpuni pristup proizvodima i uslugama u području profesionalnog savjetovanja, upravljanja karijerom, profesionalne orijentacije, osobnog i profesionalnog razvoja te mogućnosti zapošljavanja. Platforma je u srži, zajedno s upravljanjem karijerom, alternativni digitalni prostor za zapošljavanje koji povezuje studente, koji mogu biti zainteresirani i za zapošljavanje, tražitelje zaposlenja i potencijalne poslodavce. Metodologija razvoja platforme i upravljanja njome temelji se na najdjelotvornijim i najučinkovitijim praksama i alatima međunarodnog upravljanja karijerom i promicanja zapošljavanja.

Ciljne skupine platforme za digitalno profesionalno usmjeravanje:
Studenti i novi tražitelji zaposlenja mogu dobiti informacije o slobodnim radnim mjestima, programima stažiranja, ljetnim poslovima ili mogućnostima privremenog zapošljavanja na početnim radnim mjestima u poduzećima.
Poslodavac može na odgovarajući način ukazati na potrebu za mogućim zainteresiranim osobama i brzo pružiti informacije o svojim slobodnim radnim mjestima. Osim toga, poslodavac može imati pristup profilima kandidata za različita zanimanja, iskustvu koje je već dostupno na platformi iz baza podataka te može komunicirati s tražiteljima zaposlenja putem platforme. Kao rezultat toga, poslodavac donosi mnogo bolji izbor za mnogo manje vremena, a istodobno štedi 30 – 35 % troškova zapošljavanja.
Tražitelj zaposlenja – može se proaktivno predstaviti zaposleniku (virtualni osobni profil), stupiti u kontakt s odabranim poduzećima i njihovim predstavnicima, a ne samo reaktivan – pronaći informacije o postojećim mogućnostima zapošljavanja, čekati i slati samo životopis na slobodna radna mjesta. Kao rezultat toga tražitelj zaposlenja dobiva informacije o slobodnim radnim mjestima na kontinuiranoj osnovi, boljem položaju sebe i povećanju mogućnosti zapošljavanja proaktivnim pristupom.
Pružatelji programa strukovnog obrazovanja i drugi pružatelji usluga i proizvoda programa osobnog i profesionalnog razvoja mogu objavljivati informacije o svojim programima i omogućiti registriranim korisnicima da razmjenjuju sveobuhvatne informacije o sadržaju programa, očekivanim ishodima i koristima. S druge strane, ti programi pomažu onima zainteresiranima za profesionalni razvoj da razviju posebne programe usmjerene na njihove potrebe za profesionalnim razvojem.
— Savjetnici za karijeru, treneri za posao i stručnjaci za planiranje karijere te različite vrste stručnjaka za osobni razvoj – mentori, mentori, psihoterapeuti i treneri – objavljuju svoje usluge i informacije o proizvodu na platformi i nude savjete o karijeri ako su zainteresirani za osobni i/ili profesionalni razvoj za:
O donošenje ispravnih odluka pri odabiru zanimanja
o pripremi karijernih vodiča i stručnih vodiča koji se temelje na individualnim sposobnostima
odaberite najrelevantnije razvojne alate i programe za poboljšanje osobnih i stručnih sposobnosti.
Onađite najsnažniju poziciju da svjesno počnu postavljati ciljeve osobnog i profesionalnog razvoja te u potpunosti i neovisno upravljati postupkom njihova postizanja.

Moduli platforme:
Stvaranje osobnog portfelja (osoba/organizacija) – Virtualni životopis – Osobni životopis s punom sposobnošću upravljanja i ažuriranja informacija. Osobni virtualni profil osobe uključuje:
O Profesionalno
iskustvo o karijerama
obrazovanja i osposobljavanja
o informacijama o mogućnostima razvoja – u skladu s interesima profila.

—Različite vrste razvojnih programa i razvojnih resursa – na internetu i izvan njega. Sposobnost automatskog pregledavanja informacija o rezultatima programa u profilu i njihova generiranja kao elektroničkog certifikata koji je priložen pojedinačnom profilu i osobnom portfelju

—Sposobnost podnošenja internetskih prijava za postojeća slobodna radna mjesta – tražitelj zaposlenja također podnosi prijavu za slobodna radna mjesta na platformi s pomoću virtualnog profila.

— Proaktivna komunikacija s poslodavcima – izravan kontakt sa službenim web-mjestima ili osobama za kontakt poslodavaca (organizacija) ili osobnim savjetnikom za karijeru.

— Profesionalni vodič (portfelj karijere) – Razvoj strategije za karijeru i razvoj – usluge, savjetovanje i savjetovanje – kako i u kojem smjeru razvijati karijeru; Procijeniti osobne i stručne sposobnosti s pomoću niza alata i procijeniti trenutačni profil i sposobnosti za izradu prilagođenih i realističnih strategija za razvoj karijere.

— Osobna karijera – osobni savjetnik osoba je koja poznaje vaše sposobnosti i nudi najkraće putove te izrađuje strategiju i akcijski plan za razvoj karijere (koraci za buduće mjesece i godine).

— Stručnjak za osobni profesionalni razvoj – osoba koja ocjenjuje karijeru, osobne i stručne sposobnosti, vještine i navike tražitelja zaposlenja te dijagnozu u skladu sa zahtjevima na tržištu rada (lokalno, međunarodno), spremnost na ispunjavanje tih zahtjeva u pogledu znanja, vještina i osobnih značajki. Izrađuje analizu nedostataka – što tražitelj zaposlenja ne može pronaći posao ili položaj na zanimljivom položaju i u zanimljivom poduzeću. Razviti plan profesionalnog i osobnog razvoja s tražiteljem zaposlenja: Kako razviti znanje, vještine i potrebne kvalitete na koje načine i alate. Stručnjak organizira tečajeve profesionalnog usmjeravanja i mentorstva s unaprijed definiranim rasporedom.

— Neprestano obavještavati tražitelja zaposlenja o mogućnostima zapošljavanja, trendovima zapošljavanja, zapošljavanju u okviru projekata, poslovima koje treba obavljati, eksternalizaciji usluga na temelju njegovih interesa. Informacije će se pružiti tražitelju zaposlenja na temelju postojeće analize i potreba na gruzijskim i inozemnim tržištima (informacije o mogućnostima zapošljavanja i zapošljavanju na daljinu u međunarodnim poduzećima u drugim zemljama i njihovim potrebama).

— Dodatne internetske usluge koje će biti dostupne i izvan interneta na zahtjev.

Ulagati u PODACI. Moramo stvoriti vlastite podatkovne centre, vlastita podatkovna poduzeća. Prestati se oslanjati na poduzeća iz SAD-a.

Podizanje svijesti o digitalnoj pismenosti

U sve digitaliziranijem svijetu podaci su postali vrsta „valute” koja se prikuplja u zamjenu za naizgled „besplatnu” uslugu. Osobe čiji se podaci obrađuju često nailaze na situacije u kojima je za pristup internetskim stranicama potrebna njihova privola za prikupljanje i obradu podataka. Važno je informirati građane o načinima prikupljanja njihovih podataka i o tome kako se mogu zaštititi od takvih praksi velikih tehnoloških poduzeća. To bi objašnjenje trebalo dati na jednostavnom jeziku koji je dostupan svim dobnim skupinama.

Učinite platformu Euronet koju financiraju E.U. i građani. To bi bilo demokratski
mediji u kojima ljudi (koji su bili povezani sa svojim dokumentima) glasaju za promjene na platformi i mogu ići na podplatforme kako bi glasali u svojim županijama, bez oglasa i možda manje diktirajuće. Privlačiti i druge međunarodne medije za povrede privatnosti.

Nadam se da ćemo jedan dan zaboraviti dokumente i održati elektroničke izbore u svim zemljama Istočnog partnerstva. Možemo iskoristiti pomoć umjetne inteligencije i mislim da je vrijeme za upotrebu digitalne tehnologije za jačanje demokracije.

Buna ziua! Sunt developer de aproape 16 ani in grafica si Programare digitala, VR si AR, in ultimul tup am studiat integrare de robotica si roboti Arduino in User Interfece, mi-ar placea sa progresez in asta si cred Foarte tare ca Viitorul Serelor va depinde de asta intr-o economie u Colapsu!

Danas se digitalna sfera postupno razvija. U skladu s tim, materijal i sadržaj koji se učitavaju na fleksibilan internetski izvor sve su rašireniji. Sigurnosne mjere nisu dovoljne za sprečavanje nepropernog internetskog sadržaja koji se svakodnevno učitava na lako dostupne internetske stranice. Moja je ideja da se uspostavi zaštitna mjera temeljena na umjetnoj inteligenciji kojom bi se mogao lako definirati i ukloniti štetan sadržaj, a osim zaštitne mjere moći će se na interaktivan način dijeliti dodatne vreće ili izdati dodatne informacije, objašnjavajući pritom mogućnost eliminacije i pranje koje bi moglo utjecati na korisnika. Osim toga, to će biti potencijalna osviještenost javnosti kako bi ljudi postali oprezniji pri korištenju digitalne sfere.

Želio bih predložiti ideju da se smanjenjem radnih mjesta visokog intenziteta koja zahtijevaju dodatne i prekomjerne ljudske napore, međutim, mogu zamijeniti umjetnom inteligencijom. Osim toga, lako se nositi bez ljudskog intenziteta, razriješit će se neka globalna pitanja kao što su povećanje poreza i povećana potražnja za ljudskim snagama. Kako bi se uzela u obzir potrošnja koja će se smanjiti, roboti će uložiti napore i dodatno smanjiti porezne prihode. Osim toga, bit će moguće uštedjeti tjelesnu silu i zamijeniti ljudsku energiju drugim područjima s većom dobiti.

Potrebno je ubrzati uvođenje vlakana i 5G mreža. Prednost bi trebalo dati europskim poduzećima. To je jedini način da se spriječi da podaci dođu do lažnih ruku i da se koriste protiv nas. Uvođenje svjetlovodne niti važno je za naše gospodarstvo kako bi se podaci mogli pravilno razmjenjivati.

Treba ojačati, uskladiti i digitalizirati kružno gospodarstvo u EU-u. EU nije samo politička zajednica, već nudi i jedinstveno gospodarsko područje. U nekim državama članicama kružno gospodarstvo vrlo dobro funkcionira, otpad se smatra sirovinom, ali EU mora djelovati zajedno kako bi postao svjetski predvodnik kružnog gospodarstva, odgovorno upotrebljavao resurse i osigurao održivu budućnost.

Institucije EU-a podupiru izgradnju rukom europskih društvenih mreža. Pokrenuti nekoliko RFP-a za pružatelje usluga iz EU-a kako bi razvili platformu za sastanke, društvenu mrežu i tražilicu, koji bi se upotrebljavali za sve službene komunikacije EU-a (kao i u ovom savjetovanju). Kako je moguće da je ruszijski guy mogao pokrenuti platformu svjetske klase i da ne bi bio europsko poduzeće? Zašto nisu europski timovi/Webex/GoTo... i Facebook/WhatsApp/...? Zašto ne biste promicali QWANT i slična europska rješenja?
To bi omogućilo zaštitu europskih građana i indrumističkih podataka.
Europski narodi i institucije moraju prestati biti naivni i kompetentni, digitalni suverenitet mora, a ne samo poštena trgovina na tržištu.

Vizija LYMEC-a o političkim prioritetima – digitalna transformacija

Europe u Europi:
• EU treba usmjeriti ulaganja kako bi se poduprla istraživanja i inovativna novoosnovana poduzeća uz programe za usavršavanje europske radne snage, čime bi se građanima pružile poboljšane digitalne vještine i druge vještine relevantne za 21. stoljeće.
• EU mora osigurati zaštitu privatnosti građana u informacijskom dobu.
• Moramo raditi na uspostavi digitalnog regulatornog okvira kojim bi se potaknule inovacije i globalna konkurentnost. Inovacije se moraju poticati, a ne ograničavati. Stoga odobravamo poticaje za europska poduzeća koja ulažu u inovativne proizvode i rješenja za potporu inovacijama u Europi. Protivimo se svim porezima na inovacije ili znanstvena istraživanja.
• EU bi trebao uvesti mjere kojima se podupiru škole za obrazovanje učenika u području vještina IKT-a, uključujući poseban naglasak na povećanju znanja učenika o programiranju i prijetnjama privatnosti koje bi digitalno društvo moglo stvoriti, te ciljane napore za prekvalifikaciju onih članova radne snage na koje ta promjena negativno utječe.

Vizija LYMEC-a o političkim prioritetima – digitalna transformacija

Europe u Europi:
• EU treba usmjeriti ulaganja kako bi se poduprla istraživanja i inovativna novoosnovana poduzeća uz programe za usavršavanje europske radne snage, čime bi se građanima pružile poboljšane digitalne vještine i druge vještine relevantne za 21. stoljeće.
• EU mora osigurati zaštitu privatnosti građana u informacijskom dobu.
• Moramo raditi na uspostavi digitalnog regulatornog okvira kojim bi se potaknule inovacije i globalna konkurentnost. Inovacije se moraju poticati, a ne ograničavati. Stoga odobravamo poticaje za europska poduzeća koja ulažu u inovativne proizvode i rješenja za potporu inovacijama u Europi. Protivimo se svim porezima na inovacije ili znanstvena istraživanja.
• EU bi trebao uvesti mjere kojima se podupiru škole za obrazovanje učenika u području vještina IKT-a, uključujući poseban naglasak na povećanju znanja učenika o programiranju i prijetnjama privatnosti koje bi digitalno društvo moglo stvoriti, te ciljane napore za prekvalifikaciju onih članova radne snage na koje ta promjena negativno utječe.

Sigurni izbori za Europski parlament

UVOD
Na posljednjim izborima za Europski parlament zabilježen je rekordni odaziv birača, a kako bi se održao taj pozitivan trend, građanima je potrebno osigurati integritet izbornih rezultata. Na povjerenje građana utjecali su brojni napadi, kao što su Francuska ili Sjedinjene Američke Države, te tijekom pandemije bolesti COVID-19. Ubrzani tehnološki napredak znači da će se izbori 2024. održati u znatno različitoj situaciji od 2019.
Napad na izbore za Europski parlament, čak i ograničen na jednu zemlju, ugrozio bi demokratski legitimitet Europske unije. Izborna tehnologija sama po sebi nije više ni manje sigurna od rješenja za glasovanje u papirnatom obliku, ali mora ispunjavati iste pravne zahtjeve kao i tradicionalni izbori: slobodno, otvoreno i pošteno te na temelju tajnog glasovanja.

OPIS PROBLEMA
Čak i kad se glasuje na papiru, tehnologija je prisutna tijekom cijelog izbornog ciklusa. Glavne slabosti uključuju: registracija birača, zaštita podataka građana, povjerljivost komunikacije te sam postupak glasovanja i prebrojavanja glasova. Situaciju pogoršavaju posebnosti izbora za Europski parlament, kao što su prekogranična registracija birača i fleksibilnost u trenutku njihova završetka.
Nedostatna kibersigurnost stoga ugrožava ne samo demokratsku prirodu i geostrateški položaj EU-a, već i dobrobit i osobnu sigurnost građana. Zbog raznolikosti potencijalnih počinitelja i njihovih motivacija, kao i poteškoća u pripisivanju napada, suradnja svih država članica i institucija trebala bi biti usmjerena na sprečavanje rizika i upravljanje krizama.
Brza digitalizacija potaknuta bolešću COVID-19 potiče primjenu elektroničkih rješenja, među ostalim u izbornim pitanjima. Međutim, rezultati Eurobarometra pokazuju da europski građani prepoznaju korisnost elektroničkog glasanja, glasanja putem interneta ili poštom, ali su zabrinuti zbog pouzdanosti rezultata. Budući da sama ENISA navodi da će e-glasovanje povećati kiberrizik, nekoliko zemalja odustalo je od tih inicijativa kako bi se usredotočilo na jačanje povjerenja i transparentnosti trenutačnog izbornog postupka.

PRIJEDLOG
S obzirom na to da bi incident imao znatne negativne učinke na izborni sustav, potrebno mu je dodijeliti status ključne usluge u okviru predložene revizije Direktive o mjerama za visoku zajedničku razinu kibersigurnosti, poznate kao NIS 2. Na temelju kritičnosti za gospodarstvo i društvo Komisija u Prilogu I. predlaže proširenje područja primjene dodavanjem triju sektora, tj. otpadnih voda, svemira i javne uprave, u kojima se uklapa izborni postupak.
To je mjera koju su već preporučili i Europski parlament i ENISA, koja nije samo dio prioriteta „Europa spremna za digitalno doba”, već i doprinosi zaštiti demokracije i promicanju europskog načina života.
Klasifikacija izbornog sustava kao ključne usluge podrazumijeva obvezu izrade nacionalne strategije za kibersigurnost, podnošenja sažetih izvješća i izvješćivanja o incidentima. U kombinaciji s istorazinskom ocjenom i dvogodišnjim izvješćima ENISA-e, pojačat će se razmjena informacija i pravodobno rješavati rizici. Bit će moguća i suradnja u okviru CSIRT-ova i EU-CyCLONe-a, kao i upotreba europske certifikacije.
Tom će se mjerom ovlastiti i Skupina za suradnju u području mrežne i informacijske sigurnosti u izbornim pitanjima, kao produljenje njezine objave prethodno navedene zbirke o kibersigurnosti izborne tehnologije i u skladu s akcijskim planom za europsku demokraciju kojim se uspostavlja suradnja s Europskom mrežom za suradnju u području izbora. Skupina za suradnju u području sigurnosti mrežnih i informacijskih sustava mogla bi imati ulogu u informiranju i podizanju svijesti o pitanjima kibernetičke sigurnosti na izborima.
Osim toga, taj se format može upotrijebiti za osnivanje radne skupine za kibersigurnost izbora za praćenje izbora za Europski parlament 2024., ažuriranje zbirke, provođenje vježbi i hakatona te razmjenu najboljih praksi. Stečena iskustva poslužit će kao polazište za buduću provedbu glasovanja na internetu.

Ovaj je prijedlog iznesen u okviru inicijative Tim Europa Forum x „Budućnost Europske unije”.

POVEZIVANJE STVARI S JEDINSTVENIM INTERNETOM I
SIGURNE

UVOD
Internet stvari (IoT) može se definirati kao mreža stvorena povezivanjem fizičkih predmeta (na lokalne mreže ili internet) koji razmjenjuju podatke, komuniciraju i imaju senzore, softver i druge tehnologije. Područja primjene IoT-a
zdravlje, proizvodnja i logistika, poljoprivreda, telekomunikacije, pohrana i obrada u oblaku. Do 2019. bilo je 620 platformi interneta stvari, a očekuje se da će do 2021. biti povezano 25 milijardi uređaja. Ti prihodi 2019. iznosili su oko 61 milijardu USD; potrošnja potrošača 2020. za pametne kućanske uređaje iznosila je 115 milijardi USD.

Razvoj tehnološke i telekomunikacijske infrastrukture kao što su 5G veza i sateliti niske orbite (Low Earth Orbit (LEO)) omogućit će IoT-u da poveća brzinu povezivanja i prijenosa podataka, čime će se proširiti njezino područje primjene i upotreba.

OPIS PROBLEMA
Trendovi pokazuju da će se povećati ulaganja u internet stvari za zdravstvene, industrijske, gradske i pametne kućne aplikacije (npr. kamere i snimke na javnim mjestima, upravljanje temperaturom, narudžbe i prometne aplikacije). Predviđanja upućuju na to da će do 2025. više od 30,90 milijardi priključaka generirati 79,40 ZB (tj. trillon GB) podataka. EU prima na znanje taj trend te je 2018. objavio dokument čiji je cilj bio postaviti temelje za postupanje s tehnologijama u nastajanju (npr. internet stvari) na jedinstvenom digitalnom tržištu.

ENISA i drugi specijalizirani dionici prepoznaju složenost ekosustava i izazov definiranja sigurnosnih mjera povezanih s internetom stvari i dodjeljivanja odgovornosti postojećem zakonodavstvu. Objavili su izvješća i alate o sigurnosti tehnoloških aplikacija i „najboljih praksi” u analizama rizika IoT-a.

Inicijativom se nastoje objaviti politike i propisi kojima se potiče obrada podataka i olakšava raspodjela odgovornosti; predviđa stvaranje zajedničkog europskog podatkovnog prostora; ulaganja30 u projekte sa snažnim učinkom; te olakšati upotrebu sigurnih, konkurentnih i pravednih usluga računalstva u oblaku.

Na temelju prethodno navedenog utvrdili smo četiri ključna problema:
(1) povećana upotreba tehnologija u osjetljivim sektorima, potencijalni učinci bit će ozbiljniji.
(2) složen ekosustav i nedostatak svijesti o prijetnjama (i njihovu podrijetlu).
(3) tehnološki razvoj i bezvremenske propise.
(4) zastarijevanje uređaja (i njihov utjecaj na potrošače i okoliš).

PRIJEDLOG
ENISA je u studenome 2020. objavila izvješće33 kojim se niz rizika za uređaje povezane s IoT-om objedinjuje u pet širokih kategorija. ENISA je podijelila najbolje prakse u području kibersigurnosti u uređajima interneta stvari razvrstanima u sljedeće skupine: akteri, procesi i tehnologije. U ovoj radnoj skupini pozdravljamo i uključujemo preporuke ENISA-e u svoje izvješće te ih uključuje u prijedlog pet stupova koji iznosimo.

(1) osmisliti i sistematizirati europski program hakaton 34 kako bi se podigla svijest o mogućim prijetnjama i pronašla rješenja za rizike u IoT-u. Ti bi se hakatoni trebali odvijati nekoliko puta godišnje sa sjedištem u više država članica (ili na internetu) s različitim interesnim skupinama s određenim stupnjem znanja o IoT-u (npr. studenti, stručnjaci, mladi informatičko osoblje).

(2) stvoriti „europsku oznaku” za uređaje interneta stvari koji se namjeravaju priključiti na europske mreže, čak i ako se fizički uređaj nalazi izvan EU-a. Ovo „oznaka” mora izdati tijelo EU-a (ili njegova država članica, oslanjajući se na propise EU-a) i služit će kao potvrda kojom se osigurava da proizvod ispunjava minimalne zahtjeve u pogledu sigurnosti i učinkovitosti.

(3) izraditi propise i propise kojima se utvrđuju zahtjevi (npr. učestalost i kvaliteta) za pregled i kontrolu (od strane proizvođača) softvera treće strane koji bi se mogao priključiti na uređaje interneta stvari. Ako to ne uspijete, promicati otvoreni kod, iskoristiti umjetnu inteligenciju za pronalaženje sigurnosnih nedostataka u aplikacijama trećih strana i uspostaviti mehanizme za ažuriranja na daljinu.

(4) uključuju dokument prilagođen korisnicima u kojem se opisuju osnovne informacije o uređaju (npr. sigurnosne preferencije tvornice, popis sastavnih dijelova i programska lista materijala).

(5) ažurirati i razviti zakonodavstvo za zaštitu kontinuiteta usluge IoT uređaja. Posebno rješavanje problema zastarijevanja proizvoda na sljedećim razinama:
(a) ograničenja kapaciteta (npr. memorija) kako bi se softver ažurirao u budućnosti do srednjoročno.
(b) Zatvaranje usluga održavanja i postavljanje zakrpa
sigurnost.
(C) utvrditi minimalne razine potrebne interakcije između uređaja različitih verzija radi promicanja održivog i trajnog ekosustava.
(D) Planirano zastarijevanje. Upotreba kvalitetnih materijala, osiguravanje pristupačnih i sigurnih popravaka, čime se smanjuje utjecaj elektroničkog otpada na okoliš.

EUROPSKI DIGITALNI SUVERENITET

UVOD
S obzirom na sve veću ovisnost o digitalnim tehnologijama u svim područjima, iznosi se niz prijedloga za postizanje europskog digitalnog suvereniteta. Kako bi se osiguralo da je digitalna revolucija usklađena s načelima EU-a kao što su poštovanje ljudskih prava, borba protiv klimatskih promjena ili obrana demokracija, potreban je suverenitet u tom području.

Iako posljedice europske digitalne suverenosti obuhvaćaju više područja, a ne kibersigurnost, smatra se da ovisnost drugih zemalja o digitalnim pitanjima predstavlja ozbiljnu prijetnju kibersigurnosti Europljana. Zbog toga je uključen.
kao prijedlog u okviru ovog klastera.

OPIS PROBLEMA
Uloga EU-a danas postaje sve manje važna u digitalnom svijetu. Primjer toga su sljedeći statistički podaci.

92 % podataka iz zapadnih zemalja pohranjeno je u Sjedinjenim Američkim Državama i, pod određenim uvjetima, dostupno vladi.
Primjena 5G baznih postaja u Europi jedna je trećina niža nego u Sjedinjenim Američkim Državama i oko 50 puta niža nego u Kini.
Ulaganja europskih tehnoloških poduzeća u istraživanje i razvoj između 2 i 5 puta su manja od ulaganja Kine ili SAD-a.
Na ljestvici tehnoloških poduzeća s najvećim prihodima ne pronalazimo ni jednog Europljanina među prvih 20.

Trenutačna ovisnost, posebno u Sjedinjenim Američkim Državama, nije prihvatljiva ako želi biti relevantan igrač na međunarodnoj sceni. Transatlantski savez zasigurno je pozitivan na obje strane, ali bi se trebao temeljiti na suradničkom odnosu, daleko od
trenutačne ovisnosti. Nesumnjivo, primjeri kao što je nezakonito prisluškivanje Angele Merkel i drugih europskih čelnika koje provodi NSA pokazuju što može dovesti do jasne tehnološke superiornosti.

Kao i zemlje koje rade na energetskoj autonomiji, najboljoj mogućoj infrastrukturi ili učinkovitim oružanim snagama, EU bi digitalne tehnologije trebao shvatiti kao ključno područje od jednake strateške važnosti. Geostrateške su posljedice novih tehnologija, sigurnosti i obrane očite.

PRIJEDLOG
Nakon kratkog predstavljanja zabrinjavajuće situacije iznosi se niz prijedloga kako bi se pomoglo EU-u da preuzme ulogu koju zaslužuje u novom digitalnom svijetu.

1. Potpora europskom sektoru Telco u uvođenju infrastrukture potrebne za digitalizaciju Europe. Za tako ključnu zadaću ne možemo se osloniti na tako rascjepkan i oslabljen sektor. Zajedničko ulaganje ili digitalni vaučeri neke su ideje kojima bi se omogućilo da optička svjetlovodna mreža i pokrivenost mrežom 5G budu razmjerne potrebama.
2. Upotreba europskih fondova za digitalne projekte kojima se održava dosljednost među državama članicama. Projekti bi trebali biti međusobno povezani s projektima drugih država članica kako bi se povećao njihov učinak. Stoga se predlaže da se u kriterijima za procjenu planova svake države članice to u potpunosti uzme u obzir.
3. Zaštita imovine i društava za strateško preuzimanje iz drugih država. Cilj je ovog prijedloga izbjeći, na primjer, kupovinu Kuke od strane Kine ili prodaju tisuća telekomunikacijskih tornjeva društva Telefónica američkim tornjevima.
4. Stvaranje europskih digitalnih predvodnika koji, s jedne strane, raspolažu količinom i resursima potrebnima za natjecanje s velikim tehnološkim tehnologijama, a s druge strane služe kao jamci europskih načela. Nastavak zabrane spajanja poduzeća neće pomoći u jačanju Europe u digitalnom svijetu, kao što je to dosad bio slučaj. Konkretno, predlaže se da se prednost da sljedećim područjima:
a. Kibersigurnost. Unija napora država članica i sektora (obrana i tehnologija) u potrazi za vodećim europskim akterima.
B. Podaci i umjetna inteligencija. EU mora raditi na savezima između
Europska poduzeća i tijela, alternative zračnim prijevoznicima
stranci koji pohranjuju naše podatke i stoga imaju golemu prednost u razvoju umjetne inteligencije. Količina industrijskih podataka drastično će se povećati i moramo osigurati da oni žive u EU-u.
C. Poluvodiči. Ubrzati namjere koje je već predstavila
Komisija.

Ti su prijedlozi izrađeni u okviru inicijative Tim Europa Foruma x „Budućnost Europske unije”.

GLOBALNI UGOVOR O KIBERSIGURNOSTI

UVOD
Digitalna revolucija u koju smo uronjeni nudi nam mnoštvo prednosti koje nam se prije nekoliko godina činilo nemogućima. Međutim, ta revolucija donosi nove rizike s kojima se moramo suočiti. Kibernapadi postaju sve češći i sofisticiraniji, a identifikacija počinitelja i dalje je vrlo složena, što dovodi do ranjivijih građana, država i poduzeća.

To je postalo još očitije tijekom pandemije. S jedne strane, tehnologija je omogućila održavanje kontakta s našim najbližim osobama unatoč udaljenosti, ali je s druge strane tijekom tih mjeseci došlo do nezapamćenog porasta kibernapada.

Ako želimo iskoristiti puni potencijal digitalne revolucije, jasno je da postoji potreba za postizanjem globalnog sporazuma kojim se definiraju zajednička pravila u digitalnom svijetu, kao što ona već postoje u fizičkom svijetu, te za osiguravanjem usklađenosti nakon njihova stupanja na snagu.

OPIS PROBLEMA
Trenutačno sigurnosno stanje u digitalnom svijetu sve je zabrinjavajuće. Jedan je od glavnih razloga taj što nepostojanje granica u digitalnom svijetu otežava pripisivanje odgovornosti bez suradnje drugih zemalja. Zbog toga postoji osjećaj nekažnjivosti koji pomaže u povećanju kiberkriminaliteta upotrebom novih tehnologija i sve agresivnijim djelovanjem, kao što je vidljivo iz najnovijeg izvješća IOCTA-e.

Za neke države također je ozbiljan problem taj nedostatak propisa na međunarodnoj razini za provođenje operacija protiv drugih država, ponekad čak i financiranjem skupina kiberkriminaliteta. S geostrateškog stajališta, kibernetički svijet hitnije je i hitnije regulirati. Bez globalnog sporazuma operacije kiberšpijunaže, pristup ključnoj infrastrukturi, dezinformiranje itd. postat će sve češći jer se već događaju.

Osim toga, naša ovisnost o tehnologiji sve je veća i stoga više zabrinjava posljedice mogućeg globalnog kibernapada.

Ako ne, ova Uredba postaje još potrebnija zbog pojave novih tehnologija kao što su 5G ili eksplozija interneta stvari – procjenjuje se da će do 2030. na internet biti priključeno 50 bilijuna uređaja – to je još potrebnije.

PRIJEDLOG
Kako bi se riješila situacija opisana u prethodnom odlomku, predlaže se da Europska unija predvodi potragu za sveobuhvatnim ugovorom o kibersigurnosti. Imajući na umu velik napredak postignut donošenjem Budimpeštanske konvencije o kibernetičkom kriminalu 2001. pod vodstvom Vijeća Europe, predlaže se sklapanje ugovora kako bi se odgovorilo na nove prijetnje koje su se pojavile u tih 20 godina. Ta konvencija donosi znatne koristi državama potpisnicama i stoga može biti važna polazišna točka.

Slijedi sažetak najvažnijih točaka koje bi Ugovor trebao uzeti u obzir:

Suradnja među državama u području obrane od kibernapada i pripisivanja kaznenih djela. To je aspekt Budimpeštanske konvencije u okviru koncepta uzajamne pravne pomoći koji je, međutim, i dalje neučinkovit u praksi. Predlaže se da se u obzir uzmu preporuke koje je predložio Odbor za Konvenciju o kibernetičkom kriminalu.

Definiranje pravila i sankcija za zemlje koje sprečavaju borbu protiv kibernetičkog kriminala ili izravno ili neizravno čine kibernapade na druge države, poduzeća ili građane. Kao što se državama nameću sankcije zbog kršenja drugih međunarodnih propisa, predloženi ugovor trebao bi imati istu ambiciju. Činjenica da je EU već pružio primjer takvih sankcija velik je korak.

Definicija kaznene odgovornosti u razvoju softvera (SW). To je do danas nešto što ne postoji i vrlo je važan uzrok ranjivosti koje se iskorištavaju. Zemlje koje pristupaju ovom ugovoru trebale bi se dogovoriti o odgovornostima za njihov razvoj i posljedicama stavljanja proizvoda na „nesigurno” tržište. Zemlje koje ne pristupe ugovoru ne bi mogle prodati svoj SW zemljama potpisnicama ili opremu s pomoću softvera razvijenog na nesiguran način.

U vezi s prethodnom točkom trebalo bi osnovati stručnu skupinu za definiranje i provedbu koncepta „integrirane kibersigurnosti”.

Poštovati cijelu mrežu i njezinu otvorenost. Cilj ugovora trebao bi biti pronalaženje alata za osiguravanje kibersigurnosti bez napuštanja cijele mreže i koristi koje nam ona donosi. Drugi modeli koji zagovaraju odjeljivanje mreža sa sobom nose rizik od omogućavanja veće kontrole i cenzure nad svojim građanima, što je u potpunosti u suprotnosti s vrijednostima EU-a.

Ti su prijedlozi izrađeni u okviru inicijative Tim Europa Foruma x „Budućnost Europske unije”.

UMJETNA INTELIGENCIJA ZA STVARNE INFORMACIJE

UVOD
Kampanje dezinformiranja često se provode u kombinaciji s kibernapadima i dio su hibridnih prijetnji. Od 2015., ali prije svega od 2018., Europska unija poduzima razne mjere protiv dezinformiranja, kao što su:
to može biti Komunikacija „Suzbijanje dezinformacija na internetu: Europski pristup „, Akcijski plan za borbu protiv dezinformiranja ili Kodeks dobre prakse u suzbijanju dezinformacija”. Međutim, stalnim razvojem novih tehnologija povećava se mogućnost zlouporabe od strane zlonamjernih aktera. Stoga je nužno aktivirati sposobnosti tehnologije u zaštiti europskih vrijednosti.

OPIS PROBLEMA
Dezinformacije predstavljaju prijetnju javnom mnijenju, slobodi izražavanja i demokraciji općenito, kako je 83 % Europljana navelo u Eurobarometru 464. Riječ je o fenomenu koji koristi tehnologiju kako za stvaranje lažnog sadržaja tako i za njegovo širenje u velikim razmjerima. Stanje je pogoršano
digitalizacija koju je pandemija bolesti COVID-19 nametnula zbog ovisnosti o informacijama na internetu i visoke razine nesigurnosti. Zbog toga su se povećali napori EU-a u borbi protiv dezinformacija, ali mnoštvo
radne skupine raspršene po različitim tijelima otežavaju koordinirani i sveobuhvatni odgovor i dovode do udvostručavanja. Osim toga, treba imati na umu da dezinformacije ne dolaze uvijek izvan EU-a.

Tehnologija je i najprikladniji alat za borbu protiv lažnih vijesti, posebno umjetne inteligencije, koja može obrađivati goleme količine podataka i stalno poboljšavati. Zlonamjerna upotreba i zloupotreba umjetne inteligencije u Europskom centru za kibernetički kriminal (EC3) EUROPE-a uključuje
opsežna studija slučaja o uvjerljivim krivotvorenim sadržajima i njihovu otkrivanju s pomoću umjetne inteligencije te upozorava na to da se kriminalcima ne bi smanjile prepreke ulasku na tržište umjetne inteligencije. Primjena umjetne inteligencije u borbi protiv dezinformacija trebala bi podlijegati etičkim smjernicama kako bi se osigurala njezina izvrsnost i povjerenje u skladu s Bijelom knjigom koju je Komisija objavila 2020.

PRIJEDLOG
Pozitivnom provedbom umjetne inteligencije može se riješiti problem zlonamjerne upotrebe novih tehnologija, kako je prepoznato u Komunikaciji „Suzbijanje dezinformacija na internetu: Europski pristup. Stoga se predlaže osnivanje jedinice za umjetnu inteligenciju protiv dezinformacija pod zajedničkim zapovjedništvom Europolova Europskog centra za kibernetički kriminal i jedinice za otkrivanje hibridnih prijetnji Europske službe za vanjsko djelovanje (ESVD). Ta bi jedinica trebala provesti procjenu rizika i izraditi paket instrumenata za otkrivanje lažnih informacija i učinkovit odgovor na njih. Suradnja između Europola i ESVD-a temeljit će se na njihovu iskustvu u području kibersigurnosti —
ovisni kriminal i upotreba umjetne inteligencije i dezinformacija. Osim toga, Europol će pružiti znatnu operativnu potporu i omogućiti razmjenu dobre prakse s nacionalnim agencijama država članica.

Jedinica bi trebala osnovati multidisciplinarnu skupinu svih postojećih timova i projekata koji se bave umjetnom inteligencijom i dezinformacijama, uključujući ad hoc radnu skupinu ENISA-e za umjetnu inteligenciju (ahWGAI) i Europolovu kiberobavještajnu inteligenciju.
Tim, Zajednički istraživački centar, Europska obrambena agencija (EDA), Europski opservatorij za digitalne medije (EDMO), AI4Media (projektni dio Europske mreže centara izvrsnosti u području umjetne inteligencije). Financijska sredstva mogu se financirati iz novog programa Digitalna Europa ili Obzor Europa.
Upotreba umjetne inteligencije u borbi protiv dezinformacija ima mnoge prednosti, kao što je automatizirano otkrivanje, čime se skraćuje vrijeme obrade velike količine podataka, kao i provjera njezine istinitosti. Osim toga, upotreba strojnog učenja omogućuje stalno poboljšanje sposobnosti utvrđivanja obrazaca. S druge strane, umjetna inteligencija u boljem je položaju za utvrđivanje stupova koje objavljuju botovi i deepfake.

Međutim, trebalo bi prepoznati ograničenja umjetne inteligencije i zadržati ljudski nadzor kako bi se osigurala provedba načela izvrsnosti i povjerenja te poštovanje drugih propisa kao što je Opća uredba o zaštiti podataka. Osim toga, nužno je da stručnjaci za kibersigurnost spriječe da algoritmi za otkrivanje lažnih vijesti postanu meta kibernapada. To je jedini način da se ostvare prioriteti „Europa spremna za digitalno doba” i novi poticaj europskoj demokraciji te da se ostvare ciljevi Digitalnog kompasa 2030.

Ti su prijedlozi izrađeni u okviru inicijative Tim Europa Foruma x „Budućnost Europske unije”.

VIŠE EUROPSKOG SOFTVERA, SIGURNIJEG SOFTVERA

UVOD
U Europskoj uniji imamo slobodno kretanje ljudi, robe, kapitala i usluga. U tom kontekstu i prilagodbi našoj stvarnosti stvoreno je jedinstveno digitalno tržište. Jedinstveno digitalno tržište predstavlja problem koji ometa njegovo pravilno funkcioniranje na idealnoj razini. Predložit će se sve veća potreba za razvojem softvera u Europi. Cilj je osigurati da je proizvod razvijen u EU-u softver koji je dizajniran i usklađen s europskim sigurnosnim propisima, protokolima i standardima kako bi se postigli ciljevi jedinstvenog digitalnog tržišta EU-a.

Ovim se prijedlogom nastoje poboljšati učinci drugog zakonodavstva EU-a na zaštitu osobnih podataka (npr. Opća uredba o zaštiti podataka) i intelektualnog vlasništva, kao i povećati „industrijski suverenitet” te riješiti prioritet uprave Ursule von der Leyen koji se odnosi na „jaču Europu u svijetu”.

OPIS PROBLEMA
Jedinstveno digitalno tržište inicijativa je koju je Europska komisija donijela u svibnju 2015. i čiji je cilj uklanjanje prepreka između fizičkog i digitalnog svijeta te promicanje internetske interakcije među državama članicama EU-a.

Prijedlog o jedinstvenom digitalnom tržištu temelji se na trima stupovima koji obuhvaćaju širok spektar digitalnih usluga:
1. Pristup. Poboljšanje digitalnog pristupa za potrošače i poduzeća.
2. Okolina: Promicanje blagostanja izjednačavanjem temelja za sudionike (npr. infrastruktura, kibersigurnost, transparentnost).
3. Gospodarstvo i društvo: Digitalizacija kao pokretač gospodarstva.

Europska komisija objavila je 2012. komunikaciju u kojoj je, među ostalim, utvrđeno pet prioriteta za daljnje planiranje. Prioriteti su uključivali: mnoge zlouporabe i teške sporove, nedovoljno pravno pružanje internetskih usluga, neodgovarajući sustavi plaćanja i dostave te nedovoljno uvođenje
osnovne mreže:

EU je financirao digitalne projekte u okviru programa Obzor 2020. (2 milijuna EUR od 2014. do 2020.). Međutim, europski razvoj i poduzeća nisu dovoljno prisutni u osnovnim softverima, uobičajenim i komercijalnim primjenama, u kojima su američki i azijski konkurenti izgubili na važnosti; u kombinaciji sa snažnim trendom promjena u međunarodnom sustavu na kojem se temelji integracija EU-a. Jedan od primjera bio je nedostatak europskog rješenja za razmjenu poruka kojim bi se zadovoljile potrebe za privatnošću i zaštitom osobnih podataka (koje nije ostvarilo društvo Whatsapp, već druge strane aplikacije kao što je Signal).

PRIJEDLOG
Kako bi se poticalo konkurentno, sigurno i ostvarivo jedinstveno digitalno tržište, EU bi trebao poticati i promicati razvoj, distribuciju i usvajanje integriranog sigurnog softvera u Europi koji se oslanja na europske standarde kibersigurnosti (npr. šifriranje podataka, autentifikacija, sljedivost), pravila kojima se promiču europske vrijednosti zaštite osobnih podataka i intelektualnog vlasništva. U prijedlogu se pretpostavlja da bi EU, nakon što ga države članice usvoje kao blok utjecaja, imao veći utjecaj na međunarodnoj sceni.

Prijedlog se temelji na tri stupa:
(1) financiranje uvjetovano suvremenim okruženjem: EU bi trebao povećati financiranje projekata IKT-a u Europi, uz češće revidirane uvjete financiranja i preporuke specijaliziranih agencija (ENISA) s posebnim točkama kibersigurnosti koje treba obuhvatiti. Europsko tržište ima velik potencijal za razvoj IT usluga i proizvoda (npr. potražnja za softverom povezana s uvođenjem informatičkih alata i ulaganja država članica u softver I D) koji su neiskorišteni zbog visokih troškova razvoja i distribucije.

(2) obrazovanje: Komisija bi trebala promicati obrazovne programe i programe financijske potpore za građane EU-a koji žele postići veću rodnu jednakost u obrazovanju mladih kako bi se riješio problem nedostatka lokalnih razvojnih programera. Jaz između potražnje i ponude razvojnih programera jedan je od glavnih razloga za povećanje troškova razvoja softvera u EU-u (npr. predviđa se da će se 2018. manjak razvojnih programera u Finskoj povećati s 7000 na 15.000 do 2020.).

(3) promicanje europskog softvera: Europska komisija trebala bi pronaći učinkovite načine za promicanje prihvaćanja razvoja europskog softvera među masovnim potrošačima softvera, počevši od javnih uprava. Komisija bi trebala promicati dobrovoljnu primjenu europskog softvera na različitim razinama javne uprave u svakoj državi članici. SE
predlaže uspostavu transparentnog i konkurentnog okvira javne nabave u skladu s regulatornim okvirom slobodnog međunarodnog tržišnog natjecanja koji zahtijeva siguran razvoj u skladu s europskim propisima.

Ti su prijedlozi izrađeni u okviru inicijative Tim Europa Foruma x „Budućnost Europske unije”.

STRATEŠKA PRIČUVA ZA KIBERSIGURNOST I KIBEROBRANU

UVOD
S obzirom na sve veće rizike u pogledu vladajućeg položaja u kiberprostoru i sve zabrinjavajuće izglede, smatra se da je potrebno stvoriti stratešku pričuvu za kibersigurnost i obranu koja se može aktivirati u slučaju kibernapada na državu. Ta bi se pričuva sastojala od civilnog osoblja s multidisciplinarnim vještinama i osposobljavanjem kojima bi se, prema potrebi, poduprle državne kiberobrambene i kibersigurnosne strukture.

Iako nadležnosti u području obrane pripadaju svakoj državi članici, postoje različita djelovanja koja Europska unija može provesti s krajnjim ciljem opremanja država članica boljim sposobnostima za njihovu kiberobranu. Važno je napomenuti da su neke države članice uspostavile inicijative
slično onomu koji se ovdje predlaže, kao što je Francuska. U Španjolskoj je riječ o živoj raspravi od 2015. koja uključuje nezakonski prijedlog podnesen Kongresu zastupnika.

OPIS PROBLEMA
Države članice imaju ograničene resurse za rješavanje sve većih rizika u kiberprostoru i sve veći prostor za obranu. Osim toga, postoji velik manjak profila s potrebnim osposobljavanjem u području kibersigurnosti; potražnja za tim stručnjacima i dalje raste. Posljedično,
Države se ne mogu natjecati s privatnim poduzećima u zapošljavanju tih profila.

Nadalje, zbog vrlo raznolike prirode kibernapada oprema s kojom se oni suočavaju mora biti multidisciplinarna. Na primjer, inženjeri i inženjeri IT-a, s tehničkog stajališta, ali i psiholozi i antropologi koji razumiju modele
kulturni odnosi i utjecajni odnosi. Koordinacija timova s različitim profilima nije zadaća koja se provodi u kratkom vremenu i zahtijeva vrijeme i predanost.

Nadalje, ovim se prijedlogom nastoji promicati javno-privatna suradnja u ključnom području kako bi se osigurala naša temeljna prava. Ta je suradnja dosad bila vrlo ograničena i s obzirom na složenost i dinamičnost
kiberobrana je luksuz koju si ne možemo priuštiti. Stoga je strateška pričuva za kibersigurnost osmišljena kako bi se podržao i dopunio rad oružanih snaga, obavještajnih službi i stručnjaka za izvršavanje zakonodavstva kapacitetima civilnog društva.

PRIJEDLOG
Predložena je inicijativa stvaranje strateške pričuve za kibersigurnost i kiberobranu u svakoj državi članici. Ta bi se pričuva sastojala od civilnog osoblja koje bi se obvezalo na obranu svojih naroda i stavljanje njihovih kapaciteta na raspolaganje instituciji odgovornoj za kiberobranu.
u svakoj državi članici.

Ti bi spremnici činili multidisciplinarne timove i bili bi tuženi u kriznim situacijama u kojima se, na primjer, državne institucije, ključna infrastruktura ili javne uprave suočavaju s ozbiljnim kiberprijetnjama.

Osim toga, ta bi inicijativa pomogla u stvaranju suradničke društvene mreže koja bi stvarala aktivnosti s visokom dodanom vrijednošću i velikim utjecajem na društvo. Slično tome, bilo bi vrlo pozitivno povećati svijest i odgovornost civilnog društva u nacionalnoj obrani, što je vrlo zabrinjavajući aspekt u nekim europskim zemljama prema
istraživanja kao što je Španjolska.

U nastavku se nalazi sažetak konkretnih mjera koje bi Europska unija trebala poduzeti kako bi potaknula svaku državu članicu da uspostavi stratešku pričuvu za kibersigurnost i kiberobranu.
1. Koordinacija među državama članicama za traženje, stvaranje i osposobljavanje multidisciplinarnih timova visokih performansi.
2. Potpora državama u stjecanju platformi za osposobljavanje, dijeljenju resursa i najboljim praksama
3. Definicija nagrada za akumulacije: vojska, ugled, administracija, akademska zajednica...
4. Definiranje poticaja za privatna poduzeća, sveučilišta ili uprave da potaknu svoje zaposlenike da se pridruže internetskoj rezervaciji. Rezervatorima se mora dati vrijeme potrebno za pripremu kako bi im se omogućilo da reagiraju kada su tuženi. Kao posebna mjera predlaže se da se iznimno ocijeni predstavljanje spremnika u javnim specifikacijama.
5. Uspostava sustava provjere talenata od kojeg prijevoznici koji sudjeluju u ovoj inicijativi mogu imati koristi.

Ti su prijedlozi izrađeni u okviru inicijative Tim Europa Foruma x „Budućnost Europske unije”.

DIGITALNA ZELENA PUTOVNICA: U UPRAVLJANJU NORMALITETNOSTI I INTRODUCIJE

kibernetičkih kaznenih djela pandemija bolesti
COVID-19 pokazala je ranjivost zdravstvenog sektora kao mete kibernapada. U 2020. broj povreda podataka u tom sektoru povećao se za 55 %, a ukupni trošak iznosio je 13,2 milijarde USD. Razlog tomu su niska ulaganja u kibersigurnost unatoč snažnom oslanjanju zdravstvene skrbi na nove tehnologije, u kombinaciji s pucanjem količine i vrsta pohranjenih i povezanih uređaja. Osim informacija o zdravlju, uključujući one koje identificiraju osobu i one koje se odnose na njezino zdravstveno stanje (kao što su testovi PCR), važno je zaštititi informacije o istraživanju i razvoju (posebno patente, u ovom slučaju cjepiva).

Opis prijetnji s kojima se suočava zdravstveni sektor uključuju, među ostalim, zlonamjerni softver, ucjenjivački softver, ranjivost u pohrani u oblaku, obmanjujuće stranice, phishing, probleme šifriranja, ljudske pogreške. Napadom se ne samo da se izlažu osobni podaci pacijenata nego i ugrožava zdravstvena infrastruktura, zbog čega je odgovor na hitne situacije nemoguć, već se smanjuje i povjerenje javnosti u sustav javnog zdravstva te stoga ima učinak izvan sektora.
ENISA je već utvrdila
mnoge od tih rizika, koja je pojačala svoj rad u tom području nakon pandemije. U tom pogledu, vježba „Cyber Europe 2020.” bila je posvećena zdravstvenom sektoru, ali zbog okolnosti do njega još nije došlo. ENISA je u međuvremenu objavila izvješće „Sigurnost u oblaku za zdravstvene usluge” i „Smjernice za opskrbu bolnicama” te je organizirala konferenciju o „sigurnosti e-zdravstva”.

Međutim, budući da su to neobvezujuće preporuke koje nisu financirane posebnim proračunom, one su znatno manje djelotvorne. To je vidljivo iz aplikacija za praćenje koje je razvila svaka država članica, a koje nisu imale kapacitete za prenosivost podataka i kompatibilnost platformi. Iz tog je razloga, posebno u pogledu digitalne zelene potvrde, ključno povećati učinkovitost i tehničku sigurnost digitalnih alata i njihovo prihvaćanje među građanima.

Uzimajući u obzir prethodno opisana pitanja, ova radna skupina iznosi prijedlog kojim se nastoje riješiti dva goruća problema u pogledu „zelene putovnice” i digitalnog postupanja sa zdravstvenim podacima.

Predlažemo da Europska komisija, izravno ili neizravno, putem jedne od svojih agencija (kao što je prijedlog Europske izvršne agencije za zdravlje i digitalnu tehnologiju (HaDEA)) stvori temeljnu i zajedničku europsku strukturu za digitalnu platformu (sada poznatu kao „zelena putovnica”). Potreba za stvaranjem te jedinstvene platforme na razini EU-a hitno je potrebna kako bi se izbjegla segregacija sustava kontrole cijepljenja i rezultata ispitivanja (u ovom slučaju bolesti COVID) u različitim državama članicama i regijama, kao što je bio slučaj s praćenjem zahtjeva krajem ljeta 2020.

Predlažemo da ta platforma koju razvijaju tijela EU-a služi kao temelj državama članicama za razvoj poboljšanja i prilagodbu tehnološkog razvoja potrebama svakog geografskog područja. Budući da će struktura biti jedinstvena, protokoli za razvoj sigurnosti mogu imati koristi od šire i raznolikije stručne skupine koja će korisnicima takvih sustava pružiti veću sigurnost i privatnost.

Kao drugo, predlažemo da bi taj razvoj trebao uključivati jedinstvenu bazu podataka koja bi sadržavala laboratorije koji su registrirani pri različitim nacionalnim tijelima i ovlašteni za izdavanje rezultata određenih ispitivanja (kao što je PCR). Cilj je ovog prijedloga osigurati pouzdanost rezultata ispitnih centara i njihovu usklađenost s nacionalnim propisima (koji su pak u skladu s pravilima EU-a). Ciljevi su: (1) da se krivotvorenje informacija iz rezultata ispitivanja svede na najmanju moguću mjeru; (2) povećati transparentnost i međulaboratorijsku suradnju diljem EU-a; I (3) osiguravaju se alati za ispravno postupanje s osobnim podacima pri izdavanju rezultata zdravstvenih testova (trenutačno uglavnom COVID-19, ali ne isključujući buduće uključivanje rezultata drugih testova na virus kao što su HPV ili HIV).

Ti su prijedlozi izrađeni u okviru Foruma x „Budućnost Europske unije”, inicijative Team Europe.

Utvrđivanje zajedničkih aktivnosti u nacionalnim institucijama država članica EU-a i uvođenje besplatnog/javnog softvera za rješavanje tih problema. Započnite s malim i postupnim rastom. Usavršiti statističke podatke zakonima/preporukama.

bivši 1.:
djelatnost: „Pregled/proizvod za povratne informacije/usluga/poduzeća/skladišta”
ciljana vrijednost: Policijska postaja, bolnica A, poduzeće A,
Sve gradske službe: prikupljanje otpada, parkiranje, promet

svojstvima: Opis povratnih informacija, izdavatelj, datum, ciljna vrijednost itd.

Primjer uporabe: Građanin EU-a može podnijeti pritužbu javnosti da bolnica X nema važnu opremu. Tu pritužbu može potkrijepiti više pacijenata i automatski se pokreće postupak prijave.
Statistička korelacija: Ovisno o broju pristaša, pritužba se može eskalirati upravi bolnice, gradskoj vijećnici ili drugim zainteresiranim stranama.

Ostale aktivnosti: „Ispunjavanje dokumenta”, „Dodjela zadatka osobi”, „Dovršenje zadatka”, „Radni postupci dokumenata”, „Stvaranje trgovačkog društva”, „Zatvaranje poduzeća”, „Prijenos vlasništva nad proizvodom/poduzećem”

Napomena: To je primjenjivo u svim državama članicama EU-a.

Koristi: Svaka zemlja može imati koristi od jeftine implementacije softvera za određeni problem (daleko je jeftinije nego za svaku zemlju da proizvodi vlastiti softverski proizvod).
Mogu se osigurati prilagođene veze kako bi svaka država mogla prilagoditi softver/pridonijeti mu.

Pojedinosti o provedbi: Prije stvarne provedbe potrebno je inačicirati i standardizirati sučelja i subjekte Api (vidjeti https://schema.org/).

Provedba općeg načina za pregled i poticanje napretka državnih institucija i ustanova. Problem: Kad odaberemo hotel za boravak, možemo vidjeti koliko zvijezda ima. Te se zvijezde daju na temelju unaprijed definiranih kriterija kao što su: koje usluge nudi, ima li fond itd. Kako građanin EU-a može vidjeti rad bolnice, policijske postaje, gradske vijećnice, vatrogasne službe u svojoj zemlji? Obrazloženje: ako ne posjedujemo vrijednost povezanu s nekom institucijom, vrlo je teško pratiti napredak. Ako se napredak ne može pratiti, što je poticaj dobrom rukovoditelju da ima organiziranu instituciju. Kako možemo znati ide li institucija u pravom smjeru? Rješenje: — definirati evaluacijske kriterije za svaki profil institucije kao preporuku EU-a. To je funkcija koja se temelji na broju obrađenih predmeta, zadovoljstvu korisnika, operativnim troškovima, kvaliteti/dobi opreme, zadovoljstvu zaposlenika. — dodijeliti evaluacijski broj svakoj instituciji – nagraditi zaposlenike ako se broj evaluacije poveća, kazniti, ponuditi rješenja za znatna smanjenja – premjestiti upravu/vodeću ulogu iz ustanove s pet zvjezdica u jednu od dvije zvjezdice (to bi trebalo stvoriti natjecanje između iste vrste institucija, policijske postaje &-> policijske postaje) – pokušati zadržati troškove procjene što je moguće manjima automatizacijom i softverskom napomenom: Ideja je primjenjiva u svim državama članicama EU-a. Pojedinosti o provedbi: funkcija evaluacije mora imati inačicu kako bi se s vremenom mogla razvijati. Zahtjevi za 5 zvjezdica mogli bi se s vremenom promijeniti/obuhvatiti kako bismo mogli smanjiti troškove evaluacije i povećati točnost.

Bok! Moj je prijedlog da se svakoj državi članici EU-a, zahvaljujući Europskoj komisiji, pruži mogućnost stvaranja višejezičnog portala za mlade i odrasle s jasnim i ažuriranim informacijama o trenutačnim mogućnostima zapošljavanja u svakoj regiji, uz navođenje mogućnosti za europsko obrazovanje i potporu, kao što su Cosme ili Young Entertainment ili Vulcanus i drugi, ovisno o profesionalnim težnjama svakog posjetitelja portala. Nažalost, čini mi se da države članice EU-a nisu koordinirane u pogledu politika zapošljavanja, no potreban je okvirni program kako bi se mladima na nesigurnim radnim mjestima i migrantima koji čekaju potvrdu o boravku ili boravištu pružile jasne informacije navodeći javna tijela, nacionalne i europske mreže za potporu zapošljavanju, pozive na pripravnički staž i stipendije, pouzdane portale na kojima građani iste regije ili grada nude i traže zaposlenje, bez obzira na to jesu li privremeni ili ne.
Prema mojem mišljenju, ukratko bismo željeli da institucije svake države članice, volonteri i predsjednici neprofitnih tijela ulože velike zajedničke napore u stvaranje izvrsne lokacije koju nadziru i ažuriraju javna tijela kako bi se pružila besplatna pomoć poticanjem uključenosti i povjerenja u institucije, uklanjanjem osoba od zlonamjernih počinitelja prijevara i osoba koje traže nezakonit posao koji iskorištavaju raširenu nezaposlenost i neodgovarajuće informacije o radu koji nažalost postoji u mnogim uredima i institucijama.
Ispričavam se na tome i zahvaljujem Vam na toliko strpljenju! Srdačno,

Giulio
(nevladina organizacija za vrijednosti EU-a)

Prilično se boji da Europa zaostaje u svijetu računalstva u oblaku, da su sva vodeća poduzeća američka, a sva rješenja koja se upotrebljavaju uglavnom dolaze iz njih.
Europa bi trebala imati odlučnu politiku za poticanje snažnih pružatelja usluga računalstva u oblaku da imaju alternativu Amazonu, Googleu, Microsoftu, Alibabi, IBM-u itd.

Digitalna transformacija počinje u školi
Pripremiti pristup učenju za
kritičko razmišljanje
—mišljenje.

Trenutačni sustav diljem Europe temelji se na pamćenju činjenica koje će biti dostupne za pretraživanje u određenom slučaju. Naglasak bi trebao biti na donošenju zaključka koji se temelji na skupu podataka i činjenica, a ne na pamćenju.

Trebalo bi objaviti algoritme pretraživača i društvenih medija. Svatko bi trebao moći sami odlučiti iz kojeg balona, iz koje kategorije želi primiti sadržaj i biti u mogućnosti isključiti sadržaj.
Na taj način ne bi trebalo na optimalan način otežati jaz među ljudima kako bi bilo otvorenije. A ako se ne dogodi optimalan slučaj, promjene su barem transparentne.

Europska kriptovaluta

Tehnologija je u ovim vremenima vrlo zahtjevna i možemo lakše učiti

DIN cauză că Tehnologia este Foarte solicitată în aceste Timpuri, ar trebui să existe internet peste tot. IAR cu Tehnologia pred învăța mai ușor.

Želio bih da Europska unija postane glavno središte tehnologije u različitim okruženjima, kao što je zelena tehnologija kao što je promet, čime bi se omogućilo bolje putovanje uz veće poštovanje planeta.

Molim Europski parlament da razmotri raspravu o vrlo jednostavnom prijedlogu: Provedba radnih postupaka između javnih institucija, tako da se sve informacije koje su već u posjedu države prenose između javnih institucija kada je to potrebno, izravno putem međuinstitucionalnih komunikacijskih metoda, bez obaju građana da podnesu duplikate različitih dokumenata.

U Rumunjskoj sam već pokrenuo javnu kampanju o toj temi koja je dosegla više od 1 300+ pobornika takve građanske inicijative. Izravna poveznica, ovdje: https://campaniamea.declic.ro/petitions/legea-antibirocratie-vrem-aprobarea-ei-prin-oug-de-catre-guvern

Budući da su SPID (digitalni identitet) i e-osobna iskaznica već izrađeni u Italiji, svaki vikend putem digitalnog referenduma odlučuje o zakonima koje treba donijeti u parlamentu.
U tom svijetu tehnologija će biti od koristi i građanima.

Nitko se ne smije zaboraviti u procesu digitalizacije. Mnoge starije osobe imaju goleme poteškoće u pristupu internetu i savjetovanju s pametnim telefonima. Digitalne potrebe moraju pratiti analognu, ali ne i u potpunosti zamijeniti, u protivnom postoji rizik da će netko biti isključen iz ostvarivanja svojih prava. Informatizacija se prije svega mora odvijati u pozadini, a time i u preoblikovanju i preoblikovanju baza podataka, što je stoga vrlo korisno, a ne krajnji alat marketinške strategije. Revolucioniranje svih javnih službi aplikacijama u ovom prijelaznom razdoblju opasno je za demokraciju, već je potrebno revolucionirati iste telematske usluge

Danas većinu kibernapada provode tinesti koje su u području kibersigurnosti bolje od većine osoba s diplomom u tom području, stoga predlažem da se te mlade potiče da ne odaberu lošu stranu i da im se pruži veća financijska potpora za nastavak obrazovanja.

Kako spriječiti lažne vijesti međunarodnim pravom i treba li osobe koje šire dezinformacije kazniti?

Mogu li se lažne vijesti iskorijeniti iz medija i interneta ili ušutkavati cenzuru lažnih vijesti?

Kako pomoći ljudima da prepoznaju dezinformacije i tako im pomoći da budu bolje informirani o svjetskim događanjima?

Demokracija mora biti participativna i vjerujemo da bi e-demokracija omogućila veću dostupnost i sudjelovanje u donošenju odluka. To bi nam omogućilo da ugodno glasamo za građane EU-a ili njihovo mišljenje o ozbiljnom pitanju o nizu ozbiljnih pitanja. Time bi se izgradila otpornija demokracija koja zahtijeva vrlo dobro zakonodavstvo, tj. okvir za izbjegavanje proizvoljnosti i očuvanje demokratskih vrijednosti.

Nastavnike treba osposobiti za odgovornu upotrebu tečajeva društvenih mreža u području kibersigurnosti kako bi u školi mogao postojati razred za poučavanje djece od rane faze o tome kako se ispravno ponašati na internetu.

Tehnologija je danas još uvijek donekle nepoznata ili nesigurna za sve (osim stručnjaka) pa smatram da je potrebno ažurirati naš sustav s pomoću nekih promjena. (
1) mogli bi se uspostaviti i jednostavniji i pristupačniji tečajevi za starije osobe, gdje govore, rizici s kojima se može susresti na internetu i kako bi se te tehnologije trebale učinkovito koristiti.
(2) institucije s velikim tehnološkim multinacionalnim poduzećima trebale bi sklopiti sporazum o pružanju tehnoloških materijala i razvoju programa za borbu protiv zlonamjernog softvera kako bi se zaštitila osobna i kibernetička sigurnost te različiti digitalni identiteti građana.
(3) kad je riječ o pristupačnosti mreže, mogle bi se uspostaviti male decentralizirane i autonomne mrežne jedinice kojima izravno upravlja isti građanin (kao što je proizvođač zelene energije), u kojima pojedinac može samostalno prilagoditi raščlambu i samo u iznimnim slučajevima pruža vanjsku tehničku pomoć različitih poduzeća koja se prodaju po niskim troškovima ili po nižim cijenama.
(4) kad je riječ o IT sigurnosti, trebalo bi osnovati novu instituciju pod nazivom „Ministarstvo tehnologije, informacija i sigurnosti”, koje ima pune regulatorne ovlasti u pogledu tehnoloških pitanja, internetskih stranica, društvenih mreža itd., kako bi građani imali fiksnu referentnu točku za svaki problem.
Kako bi se izbjegle lažne vijesti, trebalo bi izraditi skup pravila i zakona kojima bi se, u dogovoru s društvenim medijima, regulirao protok informacija, uključujući strože kriterije od onih današnjice. U njemu se navode i različite kazne s kojima se počinitelj mora suočiti.
(6) kad je riječ o kaznenim djelima protiv socijalnih prava, trebalo bi utvrditi pravila kojima nadležna policija ili ministarstvo izravno i učinkovito prati osobu koja stvara tu mržnju.
Time bi se spriječilo i zlostavljanje na internetu jer bi bulley bio izravno povezan s kaznom koju je pogubio.
(7) kako bi taj svijet postao pristupačniji, trebalo bi stvoriti i razviti jednostavne i praktičnije institucionalne internetske stranice koje će se grupirati u jedinstvenu službenu internetsku stranicu kako bi građani znali gdje im je to potrebno.
Ako to promijenimo, digitalni svijet mogao bismo učiniti demokratskim jer bi svi mogli razumjeti taj svijet i pristupiti mu, ali bi prije svega svi mogli izraziti svoje ideje; osim toga, to bi moglo biti korisno za buduće izbore, tj.: građanin može glasati u bilo kojem dijelu