Moja je ideja uspostava organizacije za preispitivanje i rješavanje etičkih, sigurnosnih, privatnih i ravnopravnih izazova u tehnologijama koje se temelje na umjetnoj inteligenciji ili koje se temelje na naprednim algoritmima. Time bi se osigurala sigurnija budućnost i odgovoran tehnološki razvoj koji bi ljude stavio u središte.

Zastave pogodnosti olakšavaju nezakonite aktivnosti u oceanima, kao što su nezakoniti, neprijavljeni i neregulirani ribolov, trgovina ljudima, piratstvo i niske porezne obveze. Trenutačni postupci registracije i nedostatak povijesti na zastavama pogodnosti nisu djelotvorni. Stoga bi trebalo izraditi i provesti direktivu kojom bi se sva europska plovila morala registrirati u centraliziranoj bazi podataka kako bi se vodila evidencija svih zastava. Međutim, ta baza podataka ne bi imala mogućnost ostaviti prazno godišnje polje (slično pravilima koja se primjenjuju na registraciju zrakoplova).

Pitanje sigurnosti u školama i na sveučilištima ključan je aspekt u području obrazovanja, kojem se ne posvećuje gotovo toliko pozornosti koliko bi trebalo. S obzirom na brojne čimbenike koji mogu poremetiti akademski proces, pa čak i imati dugoročne učinke na pogođene osobe, od prirodnih katastrofa do nasilja među studentima, vrlo je važno znati mjere koje možemo donijeti u svakoj situaciji kako bismo zaštitili sebe i druge od štete, stvarajući pritom sigurno, ugodno i intelektualno poticajno okruženje za učenje. Nažalost, u mnogim europskim zemljama sigurnosne upute u školama i na sveučilištima potpuno su odsutne ili se smatraju neobveznim, ostavljene na diskrecijskoj odluci svake institucije. Takav bi program trebao biti obvezan u svim državama članicama EU-a, sa standardiziranim sadržajem koji obuhvaća sve moguće situacije s kojima bi se učenici i nastavnici mogli susresti, po mogućnosti putem kombinacije prezentacija i igranja uloga.

Trenutačno živimo u nepredvidljivom svijetu u kojem se neizbježno pojavljuju egzistencijalni izazovi. Međunarodni odnosi ulaze u novo doba neprekidnog tržišnog natjecanja i sukoba, a unipolarni svijet više nije na snazi. To dovodi do multipolarnog svijeta. Regionalne sile pokušavaju promijeniti ravnotežu moći u svoju korist. Stoga je vrijeme da se EU suoči sa stvarnim sigurnosnim izazovima koji se pojavljuju u regiji. Smatram da je jedini način da se odgovori na predstojeće sporove učvršćivanjem vanjske politike i tvrde sile EU-a. Obnovljenim ZVSP-om i ZSOP-om mora se osigurati put stvarnim obrambenim sposobnostima koje će EU-u dati moć samostalnog odgovora na vojne izazove u budućnosti. Osim toga, vrijeme je da se ozbiljno shvati koncept europske vojske. Iako će interesi nacionalnih država uvijek biti glavni prioritet država članica, nikad ne možemo postići nadnacionalni model upravljanja ili istinsku europsku solidarnost, a da se pritom ne postigne konsenzus o najvažnijem pitanju za sve, sigurnost i obranu.

Križne prečke ne smiju se postavljati izravno na ceste, zbog čega postoji opasnost da će automobil udariti pješake. Automobili se moraju zaustaviti i ako pješak želi prijeći cestu i ponovno povećati brzinu prijelaza. To dovodi do većeg onečišćenja ispušnim plinovima. Ako bi križevi bili podzemni ili nadzemni, pješaci bi bili mnogo sigurniji, a automobili bi mogli voziti veću brzinu (kao što je 70 kmh umjesto 50) koja zagađuje manje CO2 i druge toksične tvari.

Od početka rata u Ukrajini i isporuke materijala postalo je očito kako zemlje poput Njemačke nemaju opremu i spremnost za rješavanje otvorenog sukoba s trećom zemljom. Zajedničke oružane snage EU-a mogle bi pomoći u snažnijem odgovoru na stvarne prijetnje našoj sigurnosti kao što su terorizam ili ruska prijetnja. Osim toga, smatram da bi odgovarajući propisi i stvaranje čvrstih institucija mogli potaknuti ta tijela tako da im se osiguraju odgovarajući materijali za njihovo redovno djelovanje. To će biti velik korak u povijesti Europske unije, ali vjerujem da europski draguljari koji dijele tu ideju moraju učiniti sve što je moguće kako bi se ta ideja ostvarila.

Promatranje globalnih događaja u 2021. postaje jasno da Europska unija mora biti ujedinjena: važno je pripremiti se za buduće prijetnje i zadržati neovisnost od zemalja koje nisu članice EU-a. To bi se moglo postići uspostavom zajedničke vanjske politike koja bi pomogla u održavanju mira na kontinentu. To bi se moglo smatrati ključnim korakom za postizanje statusa potpune političke unije.

Zajednička vanjska politika omogućila bi EU-u da pokaže snagu i odlučnost prilikom susreta s državama u diplomatskim misijama. Time bi se također doprinijelo poboljšanju vanjske i unutarnje učinkovitosti; administrativni troškovi za konzulate ili veleposlanstva mogli bi se smanjiti, a odluke bi se mogle donositi pravodobno i učinkovito.

Nadalje, time bi se pomoglo u zaštiti interesa EU-a i njegovih građana diljem svijeta, uz stalno promicanje mira i slobode.

Praćenje sadržaja na društvenim mrežama postalo je važan element u jamčenju sigurnosti građana na internetu. Tijekom pandemije bolesti COVID-19 tehnologije za praćenje sadržaja upotrebljavale su se za automatsko utvrđivanje objava o virusu ili cjepivima, čime se čitatelje potiče da posjećuju službeni izvor kako bi saznali više o toj temi.

Na temelju tog iskustva tehnologija kojom se automatski identificiraju teme objava na društvenim mrežama mogla bi se upotrijebiti za utvrđivanje govora mržnje usmjerenog prema manjinama.

Postoje ljudi koji namjerno ili nenamjerno stvaraju govor mržnje. Iako se mnogi ljudi bore protiv govora mržnje i onih koji traže pravdu, i dalje nam je potrebna globalna internetska platforma za pomoć. U jednom dijelu te platforme građani će u cijelosti prijaviti sve oblike govora mržnje; informacije će zatim provjeriti član središnjeg tima, a mjere bi se trebale poduzeti službenom istragom na lokalnom sudu ili sudu EU-a. To bi moglo poslužiti kao način slanja upozorenja prijestupnicima.

Postupke registracije i prijave putem interneta trebalo bi olakšati stvaranjem poslužitelja za identitet EU-a. To znači da će sve javne institucije svih država članica imati mogućnost „prijave EU-u”.

Zajednički nadzor državne granice iznimno je težak. Stoga nije iznenađujuće da zajednička agencija EU-a za granice, Frontex, ima znatan prostor za poboljšanje. Predlaže se nekoliko ideja za poboljšanje njezina pristupa upravljanju granicama:

• Promatrač iz Agencije EU-a za temeljna prava (FRA) trebao bi biti prisutan u svim aktivnostima Frontexa kako bi se osigurala zaštita prava migranata.
• Nadalje, FRA bi trebala provoditi procjene kvalitete Frontexova humanitarnog odgovora, koje će se uključiti u izvješća o ključnim temama.
• Frontex bi trebao podlijegati istim zahtjevima u pogledu transparentnosti kao i druge agencije EU-a.
• Europski parlament i Europsko vijeće trebali bi dobiti veću ulogu u donošenju odluka u operacijama Frontexa.

S obzirom na to da je predloženo stvaranje digitalne verzije eura, postoji mnogo rizika ako se prema njemu ne postupa s ozbiljnošću koju zaslužuje. Jedan od glavnih razloga za zabrinutost koji proizlazi iz koncepta digitalnog eura jest da može doći do potpunog gubitka privatnosti potrošača i rizika od zlouporabe njihovih podataka. Osim toga, digitalni euro mogao bi se zloupotrijebiti za praćenje građana i njihovih kupnji. 

Kako bi se to spriječilo, potrebno je da EU učini digitalnu valutu eura otvorenim kodom ili da prestane ocjenjivati prijedlog i u konačnici uvesti euro. Prije svega, digitalni euro ne bi trebao postati alat u rukama autoritarnih vlada, uz pomoć kojeg će kontrolirati stanovništvo, a kako bi se to postiglo, EU mora javno objaviti izvorni kod valute i slijediti najbolje tehnike informatičke sigurnosti.  

Vlade i druga javna tijela iskorištavaju mogućnosti masovnog nadzora koje pruža internet. Ponekad, u ime bolje javne sigurnosti, vlade krše osobne podatke i krše pravo građana na privatnost. Došlo je vrijeme da se ta situacija promijeni.

Vlade ne bi trebale imati pristup našim osobnim podacima pod izlikom zaštite maloljetnika ili borbe protiv terorizma. Naime, u većini su slučajeva glavne žrtve povreda osobnih podataka česte osobe, novinari i aktivisti jer su „opasni”

U okviru Istočnog partnerstva EU bi trebao uspostaviti forum na kojem se mladi iz zemalja uključenih u zamrznute sukobe okupljaju kako bi razmijenili načine za stvaranje dijaloga među društvima. Inicijativa bi, primjerice, mogla okupiti mlade iz zemalja kao što su Moldova, Ukrajina, Gruzija, Armenija i Azerbajdžan te mladi iz samoprijavljenih neovisnih zemalja kao što su Pridnjestrovlje i Južna Osetija.

S obzirom na govor mržnje, nisku razinu samopouzdanja i pogrešne informacije koje cirkuliraju na internetu tinejdžeri i odrasli moraju biti svjesni rizika na internetu i pobrinuti se da mogu prihvatiti rizike prije nego što krenu na internetu. Djeca i mladi trebali bi biti svjesni toga kako prekomjerno vrijeme provedeno pred ekranom ozbiljno utječe na njihovu psihološku i emocionalnu dobrobit. Rješenje za to moglo bi biti:

• kako bi se osmislila kampanja za podizanje svijesti koja se temelji na dokazima
• uvođenje obveznih nastavnih jedinica u školski kurikulum kako bi se podigla svijest o vremenu provedenom na ekranu
• povećati sigurnost internetskih aktivnosti: potrebno nam je više provjera kada korisnici stvaraju račune na društvenim mrežama kako bismo izbjegli laži o identitetu i dobi. Svi autori računa trebali bi proći opsežne provjere. Čak i ako je proces dug i uznemirujući, svodi se na zaštitu života.
• ograničiti praksu internetskih igara na sreću. Aplikacije za videoigre trebale bi stvoriti sustav u kojem djeca mlađa od 13 godina imaju ograničenu internetsku igru na temelju provjere dobi

Danas nove vrste povreda podataka postaju sve češće u našem digitalnom svijetu jer se upotreba internetskih platformi brzo povećala. Prošle je godine u Finskoj povreda podataka u jednom centru za psihoterapiju dovela do curenja 33,000 datoteka s osobnim informacijama o klijentima. Taj šokantni incident doveo je do rasprava na visokoj razini o kibersigurnosti i krađi identiteta. 

Iznimno je važno da osobni podaci građana budu zaštićeni i šifrirani te da svako poduzeće prepozna svoju odgovornost u okviru toga. EU mora pronaći načine za zaštitu internetskih korisnika od trenutačnih i novih internetskih prijetnji. 

Točnije, apsolutno je nužno da EU donese zakonodavstvo za zaštitu internetskih korisnika od krađe podataka. Kako bi se to postiglo, Europa bi trebala:

• poticanje rasprava o digitalnim pitanjima
• u predstojećim dnevnim redovima dati prednost otpornosti podataka
• informirajte ljude o metodama prikupljanja podataka i o tome kako se njihovi podaci upotrebljavaju
• pomno pratiti regionalne i globalne trendove u zaštiti podataka
• podizati svijest o tome kako mi kao ljudi možemo prijaviti kaznena djela na društvenim mrežama
• pronalaženje alternativnih načina za prijavljivanje kiberkriminaliteta na lokalnoj i međunarodnoj razini

Kao građani moramo imati na umu da uvijek provjeravamo pouzdanost pošiljatelja poveznice ili e-pošte, čak i ako je riječ o pojedincu ili poduzeću. Postoje brojni incidenti hakera koji stvaraju lažne poveznice, tzv. phishing poveznice, u pokušaju krađe lozinke na društvenim mrežama ili vjerodajnica za prijavu banaka. 

Kibernapadi su jedna od najvećih prijetnji modernog života, a njihove se posljedice uvelike razlikuju ovisno o dobi, spolu i spolu. Trgovina ljudima, zlostavljanje na internetu, kampanje dezinformiranja i krađa identiteta samo su neki od primjera današnjih opasnosti na internetu. 

Budući da je internet postao ključan dio našeg svakodnevnog života, važno je podići svijest i povećati znanje o prijetnjama i ranjivostima na internetu.

Učinkovito rješenje za zaštitu od takvih napada jest integracija obrazovanja i osnovnih programa u području kibersigurnosti u školski kurikulum i kampanje za podizanje svijesti o dezinformacijama diljem škola i sveučilišta u EU-u. Još jedna kreativna ideja o uključivanju digitalne pismenosti u učionicu jest čast i proslaviti Dan digitalne sigurnosti u školama te poboljšati učenje putem obrazovnih karikatura, posebno za mlađu djecu.

Osim toga, škole moraju uspostaviti novu ulogu: učitelj/nastavnica u digitalnom sektoru. Generacija koja je rasla novim komunikacijskim alatima mogla bi biti najbolji nastavnik o tim tehnologijama za novu generaciju koja i dalje raste s digitalnim svijetom i uče u njemu.

Nadalje, trebao bi postojati i besplatan internetski tečaj dostupan na što većem broju europskih jezika, koji će biti usmjeren na pitanja kao što su kibersigurnost, zaštita podataka, digitalna privatnost i zaštita od dezinformacija. Najvažnije je da bi se taj tečaj trebao podučavati na jednostavnom jeziku kako bi ga razumjele osobe različite dobi i obrazovanja. 

Građane bi trebalo učiti o kritičkom razmišljanju i sigurnom korištenju internetom kako bismo mogli smanjiti vjerojatnost da će biti oštećeni potencijalnim kiberprijetnjama. Drugim riječima, učinimo ljude digitalno pismenima!

Pravna zaštita od rodno uvjetovane diskriminacije i nasilja trebala bi biti snažnija. Sve slučajeve diskriminacije trebalo bi prijaviti nadležnim tijelima, a na primjer poslodavci bi trebali odgovarati za diskriminaciju u pogledu plaća, dodjele odgovornosti ili odluka o zapošljavanju. U kaznenom pravu kazne za rodno uvjetovano nasilje, uključujući seksualno nasilje, također bi trebale biti strože.

U okviru Bidenove administracije izgleda da je moguća veća suradnja između SAD-a i Europske unije. To bi se trebalo smatrati prilikom za jačanje njihova partnerstva i izgradnju duboke suradnje. Budući da je Biden zagovornik slobodne trgovine, područja suradnje trebala bi uključivati financijsku suradnju. Drugo područje trebalo bi biti djelovanje u području klime u kojem bi SAD i EU trebali poslužiti kao primjer drugima.

U kriznim i izvanrednim vremenima savezi i saveznici važniji su nego ikad prije zbog čega je ključno ići izvan granica Unije, jačati veze s SAD-om i poticati solidarnost.

Promatranje globalnih događaja u 2021. postalo je jasno da Unija treba biti ujedinjena: važno je pripremiti se na moguće prijetnje i zadržati neovisnost od država koje nisu članice EU-a. To bi se moglo postići uspostavom zajedničke vanjske politike koja bi koristila Europi i pomogla u održavanju mira na kontinentu.

Zajednička vanjska politika omogućila bi EU-u da pokaže snagu i odlučnost prilikom susreta s državama u vezi s diplomatskim misijama. Time bi se pridonijelo i poboljšanju vanjske učinkovitosti jer bi se mogli smanjiti administrativni troškovi za konzulate ili veleposlanstva. To bi također moglo pomoći u zaštiti interesa EU-a i njegovih građana diljem svijeta, uz stalno promicanje mira i slobode.

Zajednička vojska pomogla bi u osiguravanju neovisnosti Europske unije, bila bi korisna u razdobljima rata i manje vjerojatna provokacija trećih zemalja. Zajednička vojska EU-a uštedjela bi resurse i novac koji bi se mogli ponovno uložiti u druge dijelove gospodarstva.

Obavijest o suglasnosti za kolačiće ili skočni prozor trebali bi postati odgovornost preglednika, a ne svake internetske stranice zasebno. Umjesto da internetske stranice imaju vlastiti način traženja pristanka korisnika prije uvođenja kolačića, preglednici bi trebali imati ikonu koja prikazuje upotrijebljene kolačiće. 

Institucije EU-a trebale bi podupirati stvaranje europskog sustava društvenih mreža koji će imati virtualne platforme za sastanke, društvene mreže i tražilicu. Važno je da europski građani imaju zajedničku službenu komunikacijsku platformu EU-a jer se njome može osigurati kibersigurnost i zaštita podataka. 

Internetski divovi, kao što su poduzeća u području društvenih medija, trebali bi radi transparentnosti objaviti svoje algoritme. Važno je da ljudi mogu odlučiti o vrsti sadržaja i informacija koje primaju. Na taj način, umjesto sve veće agresivnosti koja danas prevladava na internetu, ljudi mogu postati otvoreniji i tolerantniji.

Društveni mediji u posljednje su se vrijeme upotrebljavali u političkim procesima i aktivnostima, uključujući izborne kampanje, komunikacijske strategije, pa čak i globalne sukobe. Budući da platforme društvenih medija danas mogu promijeniti dinamiku političkih vrijednosti, trebali bismo biti vrlo oprezni kad je riječ o provjeri računa na društvenim mrežama. U slučajevima računa koji se prikazuju kao službeni (označeni „plavom kontrolnom oznakom”), ali su zapravo lažni, institucije EU-a trebale bi pozvati poduzeća u području društvenih medija da zatraže uklanjanje provjere ili blokade takvih računa. 

Jedan od primjera mogao bi biti način na koji se Rusija služila kao oružje na društvenim medijima na Krimu i odgovor EU-a. Konkretnije, s obzirom na to da EU ne priznaje i i dalje snažno osuđuje to kršenje međunarodnog prava, trebao bi u skladu s tim spriječiti provjeru lažnih ruskih računa okupiranih područja. 

 

Čini se da je elektronička identifikacija ključan aspekt svakodnevnog života u digitalnom svijetu. Stoga bi EU trebao razviti pouzdanu i sigurnu digitalnu osobnu iskaznicu za sve europske građane.

Nacionalne policijske snage često su krive za diskriminaciju pripadnika ranjivih skupina i zlouporabu njihovih ovlasti. Zajednička europska policija jednako bi postupala prema ljudima, čime bi se osiguralo da tijela kaznenog progona u potpunosti poštuju antidiskriminacijske zakone.

Budući da u Europi postoji niska razina razvoja IT-a, u bliskoj budućnosti nećemo se moći boriti protiv kibernapada i računalnih kaznenih djela. Ta je činjenica posebno važna u vezi s nedostatkom zakona kojima se štite internetski korisnici i kažnjavaju zlonamjerne osobe. 

Međutim, bilo bi besmisleno donijeti nove propise ako ne postoje odgovarajući računalni sustavi i programi za prepoznavanje takvih kaznenih djela u prvom stupnju.

Važnije je nego ikad da EU nastavi ulagati u računalno istraživanje, savjetovati se i podupirati akademsku zajednicu te osnovati sveučilišne institucije u kojima su stručnjaci u sektoru razvoja IT-a osposobljeni za stručnjake u tom području. Nadalje, prijeko je potrebno organizirati specijalizirani tim za borbu protiv kiberprijetnji, imajući na umu da bi se one u budućnosti mogle povećati zbog pojave superračunala.

Trgovina ljudima u svrhe, uključujući prostituciju, uništava živote ljudi. Kazne za trgovinu ljudima trebale bi biti stroge kako bi se odrazila šteta prouzročena tim radnjama. Tijela kaznenog progona također bi trebala pojačati svoje napore u utvrđivanju krugova trgovanja ljudima.

Diljem EU-a trebala bi postojati zajednička minimalna razina kazni za različita kaznena djela. Općenito bi trebalo povećati kaznene sankcije, posebno u slučaju ponovljenih kaznenih djela.