Želio bih da moja zemlja napusti EU.

Od početka svjedočanstva glavnih učinaka klimatskih promjena na svijet, EU se mora pobrinuti da na prvom mjestu ima na umu svoju strukturu i sigurnost. Ulazimo u fazu u kojoj će sve povećanje od suša do gladi dovesti do nemjerljive patnje i moramo shvatiti da je sada nemoguće strukturno prihvatiti milijune izbjeglica koji će bježati i koji će pobjeći iz područja deolacije. Istovremeno imamo odgovornost pomoći što većem broju svojih resursa i surađivati s manje razvijenim zemljama kako bismo im pomogli da uhvate korak dalje u koštac s infrastrukturnim i socijalnim. Uloga EU-a u svijetu trebala bi biti uravnotežena, ne možete pomoći svojem susjedu ako vam ne možete pomoći.

Pokušajte integrirati neke zemlje čak i ako imaju malo teritorija u Europi ili ih uopće nemaju, ali imaju zajedničku povijest i kulturu (Kazahstan, Maroko itd.). To može biti pozitivno samo za kulturnu raznolikost i Uniju među zemljama. Europska unija podrijetla je, ali ne bi trebala biti svrha.

Europska
unija nudi aktivnosti mladim Europljanima kao što su Europske snage solidarnosti, Europska mladež, kultura, sport i druga događanja, ali kada žive izvan EU-a nije im moguće pristupiti čak i ako ste punopravni europski građanin i ne možete im pristupiti samo zbog boravka. To mi se ne čini pravednim, a EU bi trebao prihvatiti nove tenologije i sigurna mjesta za sve mlade koji žele sudjelovati te staviti na raspolaganje i izravna mjesta u Europi jer svi imamo ista prava u EU-u.
Izvrstan način jamčenja prava mladih Europljana jest jednakost svih građana. Po mojem mišljenju, bilo bi pravedno da institucije Europske unije ponude mogućnosti mladim građanima koji, poput ja ne živim unutar EU-a, mogu sudjelovati u raznim aktivnostima u kojima možemo izraziti svoja stajališta o budućnosti Europske unije.
Hvala na pozornosti.

EU svakodnevno sve više pregovara s kineskom vladom, ne uzimajući u obzir njihove povrede ljudskih prava. Što se dogodilo s poštovanjem europskih vrijednosti? Mir, jednakost, ljudska prava? Ništa? Naravno, jesu li džepovi birokrata dublji od dostojanstva? EU je postao globalistički, opresivan i korumpiran stroj. Predugo je izgubila svoju svrhu, kad se dogodio Hladni rat, a istočna fronta više nije bila potrebna.

Gledanjem današnjih globalnih vijesti vidi se potreba za ujedinjenom Europom. EU bi trebao imati zajedničku vanjsku politiku i imati koristi ako se Europa uspije suprotstaviti prijetnjama kao što su Kina ili Rusija. Kineska intervencija u politike EU-a dokazuje da smo postali ovisni o kineskoj „mekoj sili”. Osim toga, europska integracija ključna je za očuvanje mira na našem kontinentu. Trebali bismo otvoriti vrata za više zemalja, kao što su Moldova i Ukrajina na istoku i zemljama zapadnog Balkana, pružanjem pomoći za suzbijanje utjecaja Kine i Rusije te promicanjem zajedničke europske kulture. To će nam i zemljama pomoći u poštovanju.

Imam dva mala prijedloga koji bi, ako se pravilno provedu, mogli imati velik utjecaj na budući razvoj škola i jednake mogućnosti:

I. Forumi europskih škola (Principals & studenti)
U područjima kao što su uključenost, digitalizacija, kombinacija dobnih skupina... predrasude ili nedostatak znanja ponekad usporavaju inovacije. Na Europskom školskom forumu ravnatelji i učenici sastaju se s drugim ravnateljima škola i učenicima kako bi naučili o novim načinima organizacije škole. Radionicu osmišljavaju stručnjaci kako bi progresivne ideje škola predstavljale temu rasprave. Tom se idejom nastoji suzbiti razdvajanje nastavnika, učenika i ravnatelja tijekom rasprava.

II. Europska solidarnost za učionice
Neke zemlje (npr. Rumunjska) imaju manji proračun za obrazovanje (prilagođen za kupovnu moć) od prosjeka EU-a, kao i Francuska, iako na obrazovanje troši veći udio BDP-a od prosjeka EU-a. Te su zemlje suočene s posebnim izazovima u financiranju školskog obrazovanja zbog slabih gospodarskih rezultata ili većeg broja studenata. Ti će učenici biti budućnost EU-a. Zemlje s manje studenata i većom gospodarskom snagom trebale bi sufinancirati programe koji se temelje na projektima za države koje su „problematičnije”. Primjer: Financiranje dizala u školskim zgradama za uključivanje, uspostavljanje školskih autobusa u ruralnim područjima ili financijska potpora školskoj djeci koja žele sudjelovati u razmjeni studenata. (Broj 2018.)

Povećamo diplomatsku ulogu Europe u svijetu – „Unija regionalnih organizacija”

MERCOSUR, Afrička unija, ASEAN, Sectsco... Posljednjih je godina osnovano nekoliko novih i zanimljivih regionalnih organizacija. U sve globaliziranijem svijetu zajedno smo jači nego sami. Te će skupine dobiti sve veće ovlasti tijekom godina te će tako postati sve važniji partner. Pregovori o trgovinskim sporazumima i sigurnosnoj suradnji više se neće odvijati na bilateralnoj razini između država i EU-a, nego između regionalnih organizacija.

Taj je fenomen na toj razini nov i postojeće diplomatske strukture ne mogu riješiti taj problem. Na primjer, UN, koji regionalnim organizacijama ne može pružiti okvir za pregovore jer je osmišljen za suradnju među pojedinim državama i pokazuje nesposobnost za reformu.

Europska unija ima priliku iskoristiti svoje vještine u području diplomacije kako bi pokrenula stvaranje „Unije regionalnih organizacija” na međunarodnoj razini. To ne samo da bi se vratilo na svjetsku scenu, već bi istodobno pokazalo autonomiju u osnivanju tako velike organizacije.

Što mislite o toj ideji? Je li to samo san ili ima smisla? Koje prednosti i nedostatke vidite u njemu i što bi vam bilo važno u Uniji regionalnih organizacija? Radujem se vašim komentarima.

Za razliku od drugih diplomatskih misija, koje imaju jasno definiranu politiku i zagovaraju svoje ideale, diplomatska misija EU-a dosad nije provodila tu standardnu praksu za diplomatske misije. EU se mora prestati bojati protivljenja 1 ili 2 svojih država članica te imati čvrstu vanjsku politiku koju snažno i odlučno pokazuju kada se sastaju s drugim diplomatskim misijama.

EU-u je potrebna ujedinjena vojska EU-a. Time bi se uštedjeli resursi i novac, koji bi se mogli ponovno uložiti u druge dijelove gospodarstva, ali i učvrstio način na koji svijet vidi EU i njegovo jedinstvo. Manja vjerojatnost provokacija trećih zemalja.

Prihvaćanje većeg broja europskih zemalja u EU-u može opteretiti neke članice da. Međutim, teret njihova neprihvaćanja u EU-u mnogo je veći. Jednostavno je znati da veće tržište dovodi do većeg gospodarskog outputa, ali je, osim ekonomskog opravdanja, jednako jednostavno kao što su prijatelji bolji. Prihvaćanje tih zemalja koje su većinom zagovornike EU-a trebalo bi biti prioritet prije nego što prođu u ruke Rusije ili Kine.

EU bi se trebao više angažirati za Bosnu i Balkan općenito te nastojati više komunicirati o važnosti proširenja. Zbog toga bi trebalo uključiti mlade na koje se to odnosi i omogućiti im da postanu veleposlanici Balkana kako bi svaka država članica EU-a mogla razumjeti koliko je važno uključiti Balkan.

EU bi se trebao suprotstaviti ljudima i zemljama koje ne poštuju međunarodne zakone i ugovore
Trebali bismo imati snažnije rezolucije Rusia za invaziju Ukrajine, barem dok ne napuste svoje imperijalističke svrhe
Trebali bismo braniti narod koji živi u Sahari, koja je njezina zemlja, bez obzira na to što Maroko kaže
Trebali bismo osigurati da sve zemlje nemaju nuklearnu energiju u vojnim zemljama, a ne samo „komunističkim” ili „kapitalističkim” zemljama. Svijet ne može biti u ratu jer rat znači patnju, a prvi korak bio bi iskorjenjivanje nuklearnih bombi
EU MORA zastupati mir i mir MEAN-a, za sebe i za svijet

Europska unija trebala bi imati jedinstven stav u odnosu na druge države, biti jednoglasna, a ne 26 glasova, s različitim ciljevima ovisno o njihovim pojedinačnim strategijama i ciljevima. Države članice Unije ne moraju sagledati svoje nejasne i gledati na dobrobit cijele Unije.
Kako bih skromno razumio, bilo bi potrebno raditi na brojnim područjima, odnosno na fiskalnoj uniji, kao što su monetarna unija i slobodno kretanje ljudi i robe.
Nakon toga poduzimamo korak na važnom planu i radimo u saveznoj uniji država, ostavljajući dio tog nacionalnog „suverenosti” i gledamo na snagu Europske unije.

Od kolovoza 2019. do 1. siječnja 2021. bio sam službenik za očuvanje. Tijekom tog razdoblja posadio sam stabla u jednoj od mađarskih organizacija. Posađeli smo 1300 – 1600 stabala u 21 naselju u jednoj županiji. Mislim da budućnost leži u sadnji drveća!

Početak razgovora o EU-u kao federalnoj državi. Kohezivna vanjska politika, vojska i gospodarstvo samo bi ojačali EU na međunarodnoj sceni i vratili ga iz sjene SAD-a/Kine natrag na prvu fazu.

Za EU je važno imati odnose s drugim zemljama koje nisu države članice. Dobro je pomoći siromašnijim zemljama financijski i praktično kao što je Sirija.

Europska unija mora imati proaktivniju ulogu u obrazovanju u zemljama u razvoju kako bi im se omogućila bolja kvaliteta života.

Na taj sam način predložio financiranje škola i ustanova koje promiču obrazovanje mladih u zemljama u razvoju i koje usavršavaju vrijednosti Unije, kao i mogućnost rada i nastavka studija u Uniji, pod uvjetom da se slažu i pridržavaju vrijednosti Europske unije (demokracija, rodna ravnopravnost, poštovanje ljudskih prava...).

Demokracija je svugdje u stanju obrane. EU mora biti njegov glavni branitelj, ali ne može ga ne naoružati. Potrebna je zajednička vojska, geopolitička strategija i vizija EU-a kako bi se suprotstavilo autoritarizmu. Čini se da je sirova sila ponovno potrebna u 21. stoljeću, a ako EU nije voljan biti ono što nazivamo „Wehrhafte Demokratie” na njemačkom jeziku, neće se moći braniti od Kine, Rusije i sličnih zemalja.

Ojačati veze sa zemljama u razvoju putem ulaganja i sveučilišne suradnje kao bloka. Time će se povećati globalni položaj EU-a.

Određene balkanske zemlje, kao i Ukrajinu i Gruziju, trebalo bi sklopiti slične sporazume s Norveškom, ali bi zahtjevi za punopravno članstvo trebali biti još snažniji. Moramo spriječiti ulazak još jedne Mađarske.

Vjerujem da Europska unija ima važnu ulogu u diplomaciji zahvaljujući sposobnosti sklapanja sporazuma s drugim tijelima diljem svijeta. Stoga smatram da su solidarnost, suradnja i uključenost u pitanjima u kojima Europska unija može pomoći osigurati mir i blagostanje u svijetu glavne vrijednosti koje Unija mora poštovati.
U pogledu onoga na što bi se vanjska politika EU-a trebala usredotočiti, kao što sam prethodno naveo, potrebno je da Unija intervenira u sve sporazume različitih vrsta, s obzirom na to da međunarodno sudjelovanje Unije utječe na cijeli svijet, tako da je od ključne važnosti da svaki sporazum bude pozitivan i za Europu i za ostatak svijeta.

1. Europa mora ponovno posjećivati svoju prošlost, ali se ne smije ustrajati na tom slavu civilizacije ili opasnosti rata. Cilj je utvrditi njegove korijene i nastaviti voditi računa o vrijednostima i kolektivnim intelektualnim dobrima koji prelaze granice i druge prepreke. To uključuje trajnu promidžbu i brendiranje europske kulture, krajolika, vrijednosti, načina života itd.
2. EU će steći snagu u novim područjima i dimenzijama u globaliziranom društvu. Biti okrenuti budućnosti, predvodnici u zelenoj transformaciji, digitalizaciji, javnom zdravstvu i mnogim drugima. Imaju ključnu ulogu u izradi standarda i služe kao primjer za vođenje takvih obnova.
3. EU mora preispitati i ponovno zamisliti sigurnosnu mrežu na koju se do sada oslanjao. To uključuje ključne i promjenjive sigurnosne dimenzije, projekte, partnerstva i strateške prioritete.
4. EU je oduvijek bio mjesto na kojem se istok susreta sa zapadom. On bi trebao utvrditi svoju ulogu posrednika, moderatora i miritelja na globalnoj sceni. On ne bi trebao težiti učvršćivanju svojeg apsolutnog utjecaja, već taktičkoj izradi diplomatskih strategija i izgradnji zajednice koja je tampon zona za buduće rješavanje sporova, sprečavanje sukoba i pregovore.

Europska unija trebala bi se postupno širiti prema Balkanu i Ukrajini

U:
EU mora postupno objasniti Balkan i Ukrajinu

Europska unija konačno mora preuzeti odgovornost i djelovati prema državama članicama Europske unije. Turska Republika nezakonito je okupirala moju domovinu silom i ništa o njoj nije učinjeno. Samo promatramo sve provoktivne mjere koje Turska poduzima prema Cipru, Grčkoj, Armeniji, Siriji itd. i ništa se ne poduzima. Europska unija postaje ideja koja ne ispunjava svoju politiku i ciljeve

EU bi trebao postupati prema ekološki odgovornom stranom
politika, koristeći se svojim alatima za razvojnu suradnju kako bi pomogla trećima
zemlje u borbi protiv klimatskih promjena (osposobljavanje svojih radnika,
o osnivanju postrojenja za recikliranje u onim zemljama koje su uvoznici
plastika – kako bi se spriječilo da završi na odlagalištima ili u morima
itd.). Osim toga, Sredozemno more najonečišćenije je more u
svijet i EU trebali bi učiniti više kako bi riješili taj problem. #StandForSomething

EU bi trebao podupirati španjolski jezik, koji bi trebao postati i radni jezik Europske unije. EU bi trebao ojačati odnose sa zemljama španjolskog govornog i portugalskog govornog područja jer one zajedno čine više od 1000 milijuna ljudi. Stabilnost i demokracija u Latinskoj Americi trebale bi biti prioritet EU-a, koji bi trebao dati komercijalni prioritet onim zemljama koje se približavaju europskim standardima. EU bi trebao financirati ključnu infrastrukturu kojom se povećava konvergencija iberoameričke regije. Ne smijemo zaboraviti južni Atlantik; EU bi trebao podupirati procese regionalne integracije kao što je SICA i poticati veću regionalnu sinergiju u Latinskoj Americi. #StandForSomething

EU bi trebao osigurati financijska sredstva i tehničku potporu onim zemljama u sredozemnom bazenu koje usvajaju demokratske modele, kao što je Tunis. #StandForSomething

Bilo bi odlično zamisao da EU igra veću globalnu ulogu u gospodarskim, diplomatskim i kulturnim aspektima. Kao Europljani moramo svoju prisutnost diljem svijeta učiniti prisutnom i odlučnom. Stoga je ključno poticati odnose s našim saveznicima unutar i izvan EU-a i NATO-a te s državama u kojima moramo povećati naše odnose.

Na primjer, odlična ideja može biti poticanje razmjene mladih diljem svijeta. U tu bi svrhu EU trebao nagraditi osobe koje se ističu u nekim područjima kao što su: Akademske bilješke, građanske bilješke ili zanimanje za učenje o naciji s kojom će se ta razmjena odvijati.
S druge strane
, Europska unija ima programe Erasmus i Erasmus Plus koji su slični mojoj ideji, ali EU bi mogao provesti te nove razmjene s ljudima iz svih 27 država članica, dajući istu gospodarsku situaciju i uzimajući je u obzir kako bi svi ljudi mogli provesti taj projekt.

EU također mora proširiti svoju prisutnost u nacijama kojima je potrebna humanitarna i socijalna pomoć, kao i u mjestima gdje se krše ljudska prava.

Osim toga, EU mora promicati svoje međunarodne odnose promicanjem rada u inozemstvu, prije svega rada s mladima. Moramo biti sažeti i s našim vrijednostima i braniti ih od drugih nacija. U tu svrhu ne možemo dopustiti da se tragedije ili ucjene događaju pred našom unijom te stoga moramo poticati odnose s našim vojnim saveznicima kako bismo izbjegli tragične situacije, kako u EU-u tako i u svijetu. Ono što se događa izvan EU-a u konačnici će nas utjecati i stoga se moramo boriti protiv naših prava i vrijednosti, koje predstavljamo već više od 50 godina, i propasti ih.
Promicanje
informacija u učionici o drugim nacijama, temama međunarodne rasprave ili udaljavanje od drugih nacija u povijesti može biti još jedna odlična ideja za europske građane da uče o drugim kulturama i nacijama dok uče iz naše prošlosti, sadašnjosti i budućnosti.

Naposljetku, EU bi trebao razmotriti poticanje odnosa s državama u razvoju i pomaganje njihovu razvoju pod uvjetom da se poštuju prava svih građana. Osim toga, u tim novim regijama u nastajanju treba promicati zeleni razvoj kako bi se izbjegle ekološke katastrofe.

Hvala vam na dobrim danima.

U globaliziranom svijetu, u kojem Kina i SAD diktiraju svjetska pitanja, EU bi trebao težiti sve tješnji povezanoj uniji i u bliskoj budućnosti perhalirati konfederaciju. Zajedno smo jači. Samo su Njemačka ili Francuska beznačajne na svjetskoj pozornici, a kamoli moja zemlja Hrvatske. No zajedno bismo mogli oblikovati bolji svijet, mogli bismo ravnopravno pregovarati s Kinom ili SAD-om. Zamislimo sve probleme koje bismo zajedno mogli riješiti.
Imamo zastavu, imamo himnu. Sada je vrijeme za Europsku Konfederaciju.

Europska unija mogla bi zaključiti „Najmoćnija zemlja svijeta i Rich”!
Moramo urediti svoje poticaje!

Ona može stvoriti europsku superdržavu koja će nam omogućiti bolji konkurentski položaj pred drugim silama.

Vojni savez uz europski gospodarski savez i snažnije institucije koje bi nadmašile rekreativne aktivnosti nacija koje bi ujedinile Europu.

U Francuskoj je pitanje sigurnosti i međunarodnog zastupanja oduvijek bilo i oduvijek je bilo vrlo važno. Zbog toga Francuska ulaže veliku imovinu u svoju vojnu i diplomatsku mrežu. Francuski narod nije Europljanin u kriznim vremenima (zapamti se rezultate Maastrichta). Potrebna je europska vojska koja bi se financirala, opremila i sastojala od 27 država članica s jasnim i brzim političkim zapovjedništvom: Četiri najveće zemlje odlučuju o upotrebi te vojske i vanjskoj politici EU-a. CEEC-ovima je potrebna sigurnost, ali nedostaje ujak, te zemlje ne bi trebale imati pravo veta na vojne i političke odluke EU-a. Želim uvjeriti sve (zašto bi Slovenija imala jednaku moć kao Francuska?) i odbijanjem aktivne diplomacije francuskom jeziku EU će postupno umrijeti. Ako Francuska napusti Uniju iz sigurnosnih razloga i iz dopusta, EU će umrijeti, a istočne zemlje bit će u velikoj opasnosti.
Napustimo lisabonski sustav donošenja odluka i usvojimo sustav u kojem odlučuju povijesno moćne zemlje. Današnji europski diplomati su tepisi, a Erdogan ga je shvatio...

Okupiti interventnu silu i zajednički proračun za obnovu stalnih granica diljem Europe.
Stvaranje posebne policije za borbu protiv imigracije i zadržavanje svake nezakonite osobe kako bi je vratila izvan naših granica pješčenjaka ili sile. Smatrati
nezakonito useljavanje kaznenim djelom u Europi.
Stvoriti pomorsku snagu diljem Europe kako bi se zaustavila migratorna invazija morskim putem.
Povlačenje ljudskih prava kao univerzalnog temeljnog načela iz zemalja Unije.
Ukidanjem Suda za ljudska prava svaka zemlja mora zadržati kontrolu nad svojim pravosuđem i zakonima.

Izađite iz njega što je prije moguće.

EU već ima čvrst temelj kao pouzdan partner svojim politikama istočnog i južnog susjedstva. Mnogo je toga učinjeno i tijekom godina potrošeno je mnogo financijskih i humanitarnih resursa u brojnim sektorima. S obzirom na to, smatram da EU može postati još veći dionik u tim regijama. Želio bih da zajednička vanjska i sigurnosna politika bude konkretnija i učinkovitija kako bi se u suradnji s državama pravovremeno donosile djelotvorne odluke. Smatram da EU može biti konkretniji i čak zahtjevniji u promicanju svojeg stajališta o tim pitanjima.

Trebali bismo zahtijevati veću transparentnost poduzeća u svim fazama proizvodne linije. To bi ljudima pomoglo da shvate što konzumiraju i da donose informirane odluke pri kupnji. Time bi se ostvarila ta velika vrijednost EU-a u pogledu slobode i pristupa informacijama. Nadalje, time bi se svakoj državi omogućilo da učinkovito regulira svoju politiku uvoza s punim znanjem.
Neka poduzeća (svjesno ili ne) sudjeluju u prisilnom radu, modernom ropstvu i trgovini ljudima. Time bi se povećalo ljudsko dostojanstvo diljem svijeta. Naposljetku, time bi se Europskoj uniji omogućilo da ima veću fleksibilnost u svojim aktivnostima usmjerenima na izgradnju održivijeg svijeta.

Dragi svi,
mislim da je bilo sjajno pronaći Europsku uniju, ali stvarna struktura nije dovoljno snažna da bi imala veliku učinkovitost u pogledu utjecaja na svijet, pa čak i za njezine članove. Čini se da postoje velike razlike između razine razvoja među nekim članovima. Pogledajte Rumunjsku i zatim pogledajte, primjerice, Njemačku. Europska unija uvodi neke referendume, ali rijetko su obvezna. Države su previše neovisne za tu koaliciju. Stoga, kako bi bilo kratko, mislim da će biti dobro napraviti korak naprijed prema toj ideologiji i učiniti prave Sjedinjene Američke Države, kao što je to SAD. To znači da prije svega mora biti federalni zakon, mora biti europski jezik, jedinstveno gospodarstvo, pravosuđe, ustav temeljnih prava itd. Baš kao i Sjedinjene Američke Države. To mora biti stroga činjenica da želimo sigurno mjesto za život, veliko poboljšanje kvalitete života i pravi način razvoja. Ne možete ništa učiniti upola empowerment empowerment. To činite u pravu ili to uopće ne činite. Učinimo Europu što je više moguće. Budimo ujedinjeni za stvarnost.
Budite dan!

Europska unija trebala bi postati federacija.

1. Jedinstveni glas na razini vanjske politike.
2. Jedini premijer.
3. Jedini predsjednik

Educirajte buduće predsjednike Komisije, Parlamenta ili Vijeća o njihovom diplomatskom rangiranju tijekom službenog posjeta drugoj državi kako bi se izbjegle nejasne situacije kao što je ona koja se dogodila u Turskoj, gdje je predsjednik bio osporen na temelju osobne nesigurnosti, a ne stvarnog rangiranja. To je zapravo bilo neugodno

Molimo da zaustavite embargo na fondove za otpornost koji ste nametnuli državama članicama kao što su Poljska ili Mađarska. Ljudi diljem Europe pate nakon pandemija i odlučili ste ne pomoći nekima od njih zbog političkih razloga. To je zaustavljeno. Zaustaviti vršnjačko nasilje i potkopavanje vlada koje vam se ne sviđaju. Kada dođe vrijeme, promijenit će ih njihovi građani. Budite ljubazni čekati na demokratske promjene, prestati pokretati političke programe silom, prestati diskriminirati ljude unutar EU-a na temelju političkih pitanja barem kada je prirodna katastrofa na nama!

Kako bih se suprotstavila borbi protiv EU-a, predlažem Europskoj komisiji da uvede europsku putovnicu koju svaki građanin EU-a može podnijeti. Na taj način možemo vidjeti koje su prednosti građani EU-a. Vjerujem da su u 20 – 30 godina ljudi diljem Europe bliže jedan od drugih.
Zahvaljujući

Moramo EU-u staviti na raspolaganje svim zemljama diljem svijeta. Možda bi se Australija željela pridružiti. Ili Japan. Zašto! Kao i svako poduzeće, moramo proširiti naš model. Moramo staviti svoj otisak bilo gdje gdje je to moguće, inače će to učiniti Kina ili Rusija. Mnoge europske zemlje (EU-a ili ne) već su gotovo (ako ne u potpunosti) osvojile te dvije sile.

Ono što EU čini jedinstvenim jest činjenica da je EU reprezentativan u nizu zemalja s izvrsnim kulturnim bogatstvom. Te su zemlje toliko različite, ali su ipak isti cilj: živjeti u miru. S obzirom na to da je EU jedina unija s takvom raznolikošću, trebao bi biti uzor ostatku svijeta tako što će im se omogućiti da prihvate jedni druge i poštuju njihove klasifikacije i vjeroispovijedi.

Europska unija trebala bi imati aktivniju ulogu u borbi za demokraciju i ljudska prava diljem svijeta. To uključuje snažniji stav protiv autoritarnih režima kao što su Kina i Rusija.

EU ne ulaže dovoljno u EU.
Primjerice, previše poduzeća iz „stare Unije” ostvaruje vidljivu dobit od ulaganja u Aziji.
Povećanje takozvanih „okolnosti” u Americi i Africi.

EU ima vrlo dobre standarde i propise. Nažalost, unatoč dobrom cilju, stvarnost našeg života prilično je drugačija. Prehranamo ribu koja je nezakonito ulovljena robovskim radnicima. Uvozimo govedinu/vunu iz područja na kojima se ne primjenjuju norme EU-a. Uvozimo banane tretirane tvarima zabranjenima u EU-u. Pažljivo i selektivno prikupljeno smeće šaljemo u siromašne afričke ili azijske zemlje. EU bi trebao voditi razgovor i preuzeti odgovornost za štetu koju naš način života uzrokuje svijetu.

Školsko obrazovanje jedna je od najvažnijih faza našeg života i utječe na njegov profesionalni i društveni dio. Stoga je važno ne prestati poboljšavati to područje, ne zaostajati za globalnim trendovima, ako želimo podići naraštaje budućnosti, a ne prošlost.
Kao student, koji je izravno uključen u obrazovanje, imam tri ideje za njegovo poboljšanje:

1. Uspostava programa „Leader in Me” u školama.
„Voditelj u Me” model je transformacije cijele škole i proces razvijen u partnerstvu s edukatorima koji učenicima osnažuje vodstvo i životne vještine koje su im potrebne za uspjeh u 21. stoljeću. Temelji se na načelima i praksama osobne, međuljudske i organizacijske učinkovitosti te na snažnoj pretpostavci da svako dijete ima jedinstvene prednosti i sposobnost da bude predvodnik. Uspješan primjer obrazovne ustanove koja se temelji na inicijativi „Leader in Me” u Ukrajini jest Novopecherska škola. Više informacija o njoj pročitajte ovdje:
https://novoshkola.com.ua/en/philosophy
https://www.leaderinme.com/
2. Uvođenje obveznog sortiranja sekundarnih sirovina u školama.
Nije dovoljno govoriti o važnosti očuvanja okoliša u poukama iz biologije. Djeci od rane dobi potrebno je usavršiti kulturu svjesnog i ispravnog gospodarenja otpadom.
3. Više istraživanja – manje teorija.
Prirodne znanosti ne bi trebalo učiti iz knjiga! Provođenje pokusa i istraživanja prilika je za bolje razumijevanje bitnosti znanosti i motivaciju za njihovo proučavanje u kasnijem životu.

Posljednjih smo godina bili svjesni stalne blokade EU-a u međunarodnim odnosima, posebno zbog potrebe za jednoglasnošću u tom području. Osim činjenice da taj mehanizam znatno usporava donošenje odluka EU-a u području vanjske politike, jednoglasnost ističe trajne podjele među državama članicama, čime se u više navrata stvara predodžba protiv snažnog i ujedinjenog EU-a. Stoga smatramo da je potrebno postići napredak prema glasovanju kvalificiranom većinom. Taj se

mehanizam već upotrebljava u drugim vrlo važnim pitanjima i dobro funkcionira te stoga smatramo da u vanjskoj politici to ne bi trebalo biti drugačije. Osim toga, UEU-om se predviđa mogućnost glasovanja kvalificiranom većinom bez potrebe za reformom primjenom prijelazne klauzule (članak 31. UEU-a), uz iznimku vojnog i obrambenog područja. S druge strane, država koja smatra da je donesena odluka znatno štetna za nju uvijek će moći koristiti takozvanu „kočnu kočnicu za slučaj opasnosti” predviđenu istim člankom. Nadalje, kako bi se spriječilo da taj mehanizam postane oblik prava veta, predlažemo da se njegova upotreba ograniči posebnim okolnostima.

Naposljetku, zagovornici jednoglasnosti tvrde da je to jedini način na koji male zemlje mogu braniti svoje nacionalne interese i postići jednoglasno stajalište svih. Međutim, za prvo, u UEU-u nam se nudi moguće rješenje, odnosno „konstruktivna suzdržanost”, a za drugo, moramo početi razmišljati da je postizanje dobrog odgovora s 25 glasova bolje od postizanja položaja od 27, ali taj je

prijedlog izrađen u okviru inicijative Team Europe Foruma x „Budućnost Europske unije”.

Kao što je predsjednik Europskog vijeća Charles Michel nedavno napomenuo u intervjuu: „Taj jedna od najvećih svjetskih gospodarskih sila, kao što je Europska unija, demokratska sila koja ima iznimno jake vrijednosti, vojna sila koju čini dvadeset sedam nacija, ne može samostalno jamčiti, bez potpore Sjedinjenih Američkih Država, potrebnu pomoć za evakuaciju svojih građana i Afganistanaca koji su ih podupirali”.
Osim toga, s obzirom na deložaciju Francuske, ali najvažnije od Europske unije u cjelini, iz sporazuma AUKUS kao poziv na buđenje. Europska unija primjer je ljudskih prava
, socijalnih pitanja, klimatskih promjena, demokratskih, političkih i drugih pitanja diljem svijeta. Međutim, naš položaj i moć utjecaja u svijetu upitni su.
S obzirom na dvije glavne svjetske sile, a to su Sjedinjene Američke Države i Kina, Europa bi trebala izaći, ali se uglavnom potvrditi kao neovisna globalna sila.
Stoga bi, kao što je Josep Borrell spomenuo, stvaranje vojske EU-a, koja bi bila komplementarna NATO-u, ojačalo našu stratešku moć i položaj u svijetu između SAD-a i Kine.
Prije deset ili dvadeset godina bilo bi nezamislivo razmišljati o zajedničkoj vojsci EU-a, ali sada kad vidimo da su talibani preuzeli vlast u Afganistanu ili dogovor AUKUS-a između Australije, Ujedinjene Kraljevine i SAD-a, EU bi trebao imati svoju neovisnu vojsku te biti odgovoran i spreman djelovati i braniti se kada SAD ili NATO neće biti ovdje.

Europska unija mora osigurati skladan razvoj svih država članica kako bi bile na istoj razini civilizacije. Mora biti aktivnija u provedbi zakona kako bi se spriječila korupcija, ilidba cijena, onečišćenje, siromaštvo i nedostatak obrazovanja mlade generacije. Stvaranje dobro plaćenih radnih mjesta, dostojni mirovinski sustav koji jamči država te kvaliteta proizvoda i usluga.

Konstruktivna suzdržanost herramienta za ZSOP.

obrana EU-a jedna je od neriješenih tema projekta europske integracije. Države članice trenutačno su podijeljene na „proeuropske” i „atlantske” jer znamo da je zaštita Europe zadaća isključivo NATO-a. Međutim, sve se više zemalja zalaže za jačanje obrambene strateške autonomije EU-a. Ovdje ćemo predložiti

razvoj „europske obrane” u smislu da Europa treba ojačati vlastite strategije bez izravnog oslanjanja na svojeg američkog partnera. Osim toga, sve je to ključni saveznik NATO-a. S NATO-om

promičemo multilateralizam koji je uvelike branimo, kao i shvaćamo da je ta organizacija i dalje ključna za našu zaštitu te da suradnju s našim partnerima treba neometano i poboljšati. Međutim, smatramo da bi u trenutačnom kontekstu Europa trebala napredovati prema vlastitim interesima i vrijednostima, smanjujući tako svoju ovisnost o trećim silama.

Zato smatramo da u trenutačnom kontekstu Europa mora napredovati u razvoju svoje obrambene strateške autonomije i da sama brani svoje interese bez oslanjanja na druge. Stoga predlažemo da se više koristi „konstruktivna suzdržanost” (članak 31. stavak 1. UEU-a) kojom se, za razliku od glasovanja kvalificiranom većinom, predviđa mogućnost njegove upotrebe u vojnim ili obrambenim pitanjima.

Razlog za naše shvaćanje da je to najbolji mehanizam jest taj što znamo da jednoglasnost mora ostati prevladavajuće pravilo. Ne pozivamo na prijenos suvereniteta na institucije. Jednostavno kažemo da države koje žele biti integriranije u tom smislu to mogu učiniti bez nanošenja štete onima koji to ne žele, a koje države članice mogu zapostaviti, a da se pritom ne ometa napredak ostalih država članica.

Osim toga, suočeni smo s činjenicom da je jedna od glavnih kritika te metode da to ne bi dovelo do jednoglasnog odgovora 27 država članica, no riječ je o mehanizmu koji bi nam omogućio brzo i učinkovito djelovanje i, osim toga, ako donesene odluke dođu do dobrih rezultata, države koje u početku nisu bile sklone sudjelovati u inicijativi naposljetku bi se pridružile.

Naposljetku, podržavamo riječi visokog predstavnika Josepa Borrella, u kojem je u intervjuu postavio prilično točno pitanje retorike, u kojem se navodi: „Možete li ponekad bolje prihvatiti davanje brze izjave za 25 s meritumom, umjesto da čekate nekoliko dana da se izda izjava o najmanjem zajedničkom nazivniku za 27?”.

ti su prijedlozi izrađeni u okviru Foruma x „Budućnost Europske unije”, inicijative Team Europe.

MEJOR Papel za visoku predstavnicu.

Infrastruktura EU-a vrlo je složena, puna pokrata i iznimno birokratska. EU sporo donosi odluke u području vanjske politike, a taj je problem pogoršan činjenicom da, čak i u slučajevima u kojima EU ima jedinstvenu poruku, govori više ljudi. Europska

unija nije država i kao takva ne možemo tvrditi da njezini čelnici imaju iste funkcije kao da su državni čelnici. Znamo da EU ima posebne značajke i da se njegova stajališta moraju prilagoditi njima, no smatramo da je vrijeme da poduzmemo daljnje korake i ojačamo ulogu jednog od njegovih čelnika, u ovom slučaju Visokog predstavnika (VP). Za zastupanje bi u

načelu trebao biti odgovoran Visoki predstavnik Josep Borrell, koji djeluje u ime i pod nadležnošću Europskog vijeća, a koji je potpredsjednik Komisije. Međutim, UEU predsjedniku Europskog vijeća dodjeljuje vanjsko predstavljanje Unije u pitanjima koja se odnose na zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku, „ne dovodeći u pitanje ovlasti Visokog predstavnika”. Predsjednica Komisije Úrsula von der Leyen zastupa EU na međunarodnim sastancima i na sastancima na vrhu, kao što je skupina G20, a postoji i nekoliko povjerenika s ovlastima u području vanjske i sigurnosne politike. Točno

je da UEU dodjeljuje VP-u odgovornosti Komisije u području vanjskih odnosa i koordinacije drugih aspekata vanjskog djelovanja Unije. Međutim, ta se koordinacija ne odvija uvijek na najprikladniji način. Stoga predlažemo da se pojasni i u potpunosti provede podjela nadležnosti jer bi to bio važan korak prema poboljšanju učinkovitosti zajedničkog djelovanja i, u svakom slučaju, u definiranju pravca djelovanja koje treba slijediti ZVSP.
Osim toga
, zalažemo se za potrebu za jačanjem dvojne prirode koja se već pripisuje VP-u. Taj je predvodnik ključan jer je, osim što je potpredsjednik Komisije, predsjednik Vijeća za vanjske poslove, koji predstavlja instituciju koja je više zabrinuta za opći interes EU-a i drugu koja je više usmjerena na interese država članica.

EU mora napredovati u vlastitom predstavljanju, a kada treća država želi stupiti u odnose s njom, trebala bi to učiniti s institucijom koja predstavlja EU u cjelini, a ne s 27 država. Time ne želimo reći da bi interese država trebalo zanemariti – zapravo nikada ne bismo smjeli zagovarati strategiju koja bi štetila bilo kojem od 27 država članica, ali za to imamo Visoku predstavnicu, koja će biti zadužena za koordinaciju strategija i osiguravanje interesa svih. S

obzirom na navedeno predlažemo da se uloga predstavljanja predsjednika Europskog vijeća smanji kako bi institucije koje predstavljaju EU u cjelini, a ne EEMT-ovi, bile odgovorne za vanjsko predstavljanje EU-a.

Ti su prijedlozi izrađeni u okviru Foruma x „Budućnost Europske unije”, inicijative Team Europe.

Odakle dolazi Europa? Koliko je to velika? Je li ograničen na 27 zemalja koje čine Europsku uniju?
Kako bi se mogla suočiti s novim globalnim izazovima (kineske gospodarske igre, vojne igre SAD-a u različitim dijelovima svijeta), Europa bi trebala potražiti svoje korijene i nadilaziti ono što znači Zapadna Europa. Europljani su također norveški, malteški i irski te Rusi, Francuzi i Ukrajinci te Nijemci, Češki, Talijani i Rumunji te Litavci itd.

1.Europska unija trebala bi promijeniti svoju političku strukturu u Sjedinjenim Američkim Državama

2.Europski parlament trebao bi imati ustav, vrhovni zakon i vladu s punim ovlastima.

3.Europska unija nema vojnu strategiju.

4.Zanemarujući zemlje kao što su Ukrajina, Bjelarus i Rusija samo zato što nisu 100 % demokratske, strateška je pogreška. Na karti je kontinent Europe velik... čak i Turska ima teritorij u EU-u

PS: Ako se Europska unija sljedećih godina ne modernizira i restrukturira, gospodarska snaga glavnih bogatih zemalja neće biti dovoljna da nas zadržimo zajedno

Potreban nam je bezvizni režim između Irske i Ukrajine. Od 2017. Ukrajinci mogu putovati u sve zemlje EU-a bez viza, osim Irske. Istodobno, irski državljani nemaju problema s ulaskom u Ukrajinu. To se ne čini pravednim. Trebali bismo poboljšati suradnju i snažnije odnose između dviju zemalja olakšavanjem putovanja.

Ukrajini, Gruziji i Moldovi trebalo bi dati jasne izglede za članstvo i njezine kriterije. Inicijativa Istočnog partnerstva danas nije dovoljna za te zemlje jer već imaju sporazume o pridruživanju i različite dimenzije suradnje. Prema mojem mišljenju, već su iscrpile sve mogućnosti tog partnerstva. Stoga je iznimno važno reformirati inicijativu Istočnog partnerstva i razlikovati zemlje koje žele postati članice EU-a i one koje su zadovoljne trenutačnom razinom partnerstva. Siguran sam da će od njega imati koristi i Ukrajina, Gruzija i Moldova s jedne strane, a EU s druge strane.

Osigurati vidljivost djelovanja EU-a u inozemstvu.

Važan primjer neuspjeha EU-a da predstavi svoja postignuća u pomaganju stranom partneru jest kampanja za pomoć protiv koronavirusa na Balkanu i u zemljama Istočnog partnerstva. Iako EU ulaže milijune eura i donira tisuće cjepiva, Ruska Federacija i Kina i dalje pobiru u području informiranja, opisujući svoja nesporazumna postignuća kao lažice. Situacija je potpuno jednaka kao i službeni programi i aktivnosti EU-a kojima je cilj pomoći stanovništvu određenih zemalja i skupina stanovništva: Često ne samo stanovnici EU-a, nego i stanovnici tih ciljnih zemalja ne znaju koje su mogućnosti takvih programa EU-a. Stoga se javlja ogroman problem u priopćavanju uspjeha EU-a na međunarodnoj sceni. Kako bi se to riješilo, moguće je, primjerice, poboljšati internetsku stranicu ESVD-a jer nije samo neprikladna za upotrebu, nego često nema prijevoda na mnoge jezike EU-a. Još jedan način rješavanja problema jest koordinacija s vladama država članica EU-a kako bi se pokrenula ciljana informativna kampanja za stanovnike određenih regija EU-a o aktivnostima EU-a u inozemstvu.

U pogledu obrane Estratégica

AUTHONOMIA dovodi u pitanje činjenicu da je EU globalna sila, ali je ta izjava ograničena samo na gospodarstvo. Današnje velike sile (kao što su SAD, Kina ili Rusija) još uvijek nisu ozbiljne u pružanju snažnih vanjskopolitičkih odgovora.

Europa mora krenuti prema strateškoj autonomiji obrane. Nadalje, smatramo da se veze s NATO-om ne bi trebale prekinuti i da napredak u tom pogledu ne bi trebao podrazumijevati prijenos suvereniteta, već veću suradnju i koordinaciju među 27 država članica. Moramo biti svjesni da nismo država, zbog čega smo izloženi mnogim drugim prijetnjama jer nam je lakše destabilizirati.

Moramo biti spremni braniti svoje vrijednosti i načela, čak i ako naši partneri ne žele surađivati s nama, a to zahtijeva jedinstvenu, jasnu i sažetu projekciju. Moramo nastojati biti međunarodni akter koji ne ovisi o strategijama naših partnera, već ima vlastite strategije.

Kako bi se to postiglo, predlažemo da se usredotočimo na razvoj stalne strukturirane suradnje. Na taj bismo način mogli postati globalna sila u obrani i premjestili bismo se u položaj koji bi Europa trebala imati u svijetu.

Ne razumijemo kako se, iako zemlje EU-a u cjelini svake godine troše više od zemalja kao što su Kina ili Rusija, njihove vojne sposobnosti pokažu mnogo nižima od onih u tim dvjema zemljama. To zahtijeva veću koordinaciju, potpuno uklanjanje dupliciranja između država članica u vojnoj proizvodnji i istraživanju te okončanje natjecanja za izvoz oružja.

Također smatramo da bi vojne rashode trebalo povećati na 2 % nacionalnog BDP-a. To ulaganje ne bi trebalo smatrati potrošnjom, već ulaganjem za budućnost i za našu sigurnost. Osim toga, ostvarili bismo dvostruki cilj, s jedne strane, da Europa postane vojna sila, a s druge da se poštuje minimum dogovoren u pogledu NATO-a. Ukratko, mislimo da EU mora više i bolje trošiti na obranu Europe.

Naposljetku, nastojimo poboljšati vodeću ulogu zemalja u misijama PESCO-a. Moramo nadići zemlje koje preuzimaju vodeću ulogu i težiti uspostavljanju jedinstvene institucije. Na taj bismo način prevladali prepreke zemljama s najvišim vojnim sposobnostima koje imaju važnu ulogu na štetu manjih. Nadalje, protivimo se otvaranju PESCO-a suradnji s trećim zemljama jer bi taj mehanizam, koji nam omogućuje kretanje prema svojoj autonomiji, trebao biti isključivo EU-a, inače bi ponovno ovisio o odlukama trećih zemalja koje se ne moraju podudarati s našim vlastitim.

Prijedlog je uspostavljen u okviru Foruma x „Budućnost Europske unije”, inicijative Team Europe.

Jačanje PREDSJEDNIŠTVA EUROPSKOG PARLAMENTA,

slijedeći ciljeve prvotno postavljene Ugovorom iz Lisabona o demokratizaciji Europske unije i njezinu približavanju javnosti te uzimajući u obzir manju ulogu Europskog parlamenta, koji simbolizira demokraciju unutar Unije, u području zajedničke vanjske i sigurnosne politike, predlaže se jačanje uloge Parlamenta u potonjem području kako bi se doprinijelo demokratizaciji Europske unije.

Tijekom povijesti, za razliku od područja ZVSP-a, smatra se da je riječ o sve većem broju pitanja, dok je Europski parlament s isključivo savjetodavne uloge prešao na postupak suodlučivanja u kojem je bio ravnopravan s Vijećem. Ugovorom iz Lisabona taj je postupak preimenovan u redovni zakonodavni postupak te je tim postupkom uređeno više od četrdeset novih politika u područjima kao što su, među ostalim, vanjska trgovina, okoliš.

Iako je točno da taj postupak ne bi bio učinkovit u području ZVSP-a zbog njegove uglavnom izvršne prirode, smatramo da je ključno da Europski parlament na ovaj ili onaj način ima veću ulogu od one koju trenutačno ima u tom području, kao što je to bio slučaj u prethodno navedenim područjima. Stoga predlažemo da Parlament ima snažniju ulogu u odgovornosti odluka donesenih u okviru zajedničke vanjske i sigurnosne politike kako bi se ojačala uloga Europskog parlamenta ne dovodeći u pitanje osiguravanje veće učinkovitosti i brzine u donošenju odluka u području ZVSP-a.

Smatramo da će ta promjena doprinijeti daljnjoj demokratizaciji zajedničke vanjske i sigurnosne politike, a time i Europske unije, čime će se ispuniti ciljevi utvrđeni Ugovorom iz Lisabona.

Prijedlog je uspostavljen u okviru Foruma x „Budućnost Europske unije”, inicijative Team Europe.

EU treba promicati tješnje veze s Afričkom unijom.
U ovom trenutku Afrička unija ima poteškoća u izvršavanju svojih ovlasti i ujedinjavanju svojih članica, ali posljednjih je godina pokazala rast i potencijal. Vjerujem da EU treba raditi na pružanju stručnog znanja i utjecaja na uspjeh Afričke unije, istodobno promičući gospodarska ulaganja i kulturne veze između naših dvaju kontinenata. Povijesno gledano, EU je imao relativno otočni mentalitet kad je riječ o kulturi, a čak i u slučajevima u kojima surađuje s SAD-om, Australijom, Japanom itd., EU se usredotočio na visoko razvijene nacije. Afrika prolazi kroz tehnološku renesansu jer cjenovno pristupačnija i prijenosna elektronika postaju široko dostupna. Nadalje, afričko stanovništvo na putu je prema nevjerojatanom rastu, a predviđa se da će do 2050. dosegnuti 2,5 milijardi. Stoga je nužno da mi kao Europljani ne zanemarimo potencijal i budućnost kontinenta, posebno zato što imamo pristup visokoobrazovanoj radnoj snazi koju Afrika još nije razvila u istoj mjeri. Ne smijemo zaboraviti ulogu koju je Europa imala u povijesti Afrike, često je sramozna koju bismo mogli ignorirati, ali umjesto pretvaranja kontinenta više ne postoji, nadam se da ćemo neke izmjene moći prilagoditi našim prošlim nedostacima i ponuditi smjernice našim susjedima na jugu.
Smatram da postoji velik potencijal za ulaganja, iako neki smatraju da je to visokorizično, ako ga ESB i druge institucije mogu osigurati, to bi moglo pokrenuti lančanu reakciju rasta i stabilnosti u regiji koja je često lančana i prisiljena se osloniti na izvoz umjesto da razvija vlastita domaća tržišta. Infrastruktura i drugi projekti kao što su sveučilišta koristili bi ne samo lokalnim stanovnicima, već i Europljanima koji trguju kontinentom i žele ga posjetiti, a da se pritom ne uzmu u obzir inovacije i otkrića do kojih bi moglo doći ako bi se velikom broju ljudi omogućio pristup tim objektima. Time se skreće pozornost na citat Stephena Jay Goulda, „Jam, na neki način, manje zainteresirana za težinu i konvolucije Einsteinova mozga nego u gotovo sigurnom da su ljudi ravnopravnih talenata živjeli i umrli na poljima pamuka i stočarima.”
Hvala vam što ste odvojili vrijeme za njezino ispunjavanje.

Kako bi poštovanje ljudskih prava bilo učinkovitije, predlažemo proširenje globalnog režima sankcija u području ljudskih prava na Švicarsku i Ujedinjenu Kraljevinu, koje su 2020. već odobrile sličan režim. Na taj bi se način zamrznula imovina i imovina osoba koje su prekršile ljudska prava u Europskoj uniji, Švicarskoj i Ujedinjenoj Kraljevini te bi se zabranio njihov ulazak na ta područja, čime bi se ponovno potvrdila predanost cijelog kontinenta nultoj toleranciji prema onima koji ugrožavaju slobode i krše temeljna prava pojedinaca, kako je utvrđeno u Općoj deklaraciji o ljudskim pravima.

Uz poštovanje suvereniteta tih zemalja, smatramo da dodavanje Ujedinjene Kraljevine i Švicarske sustavu sankcija EU-a može biti vrlo korisno u odnosu na svrhu koja se mjerom nastoji postići. Stoga predlažemo da se, nakon što Vijeće jednoglasno odobri režim sankcija, Švicarska i Ujedinjena Kraljevina pozovu da na pojedinačnoj osnovi procijene primjenu režima sankcija i na svojem državnom području. Na taj bi način EU, Švicarska i Ujedinjena Kraljevina surađivali kako bi osigurali poštovanje prava i sloboda svih građana izvan svojih granica.

Osim toga, ESVD bi mogao uključiti mehanizme za olakšavanje koordinacije u provedbi sankcija od strane partnera EU-a, čime bi se pomoglo u poduzimanju sličnih inicijativa u okviru njihovih vanjskih politika putem političkog dijaloga. Naposljetku, smatramo da je taj režim sankcija, koji se upotrebljava u koordinaciji s drugim ovlastima, vrlo koristan alat za promjenu ponašanja subjekata koji krše ljudska prava.

Ti su prijedlozi utvrđeni u okviru inicijative Tim Europa Forum x „Budućnost Europske unije”.

Napušta NATO, osniva vojne snage EU-a.

Širiti ideje mira i ljubavi diljem svijeta.
Čepore sano u muškoj sani.
Napredak i pravda za sve.
Obrana ljudskih prava.
Održivi razvoj.
Ljubav

Iako misije i operacije ZSOP-a redovito izvješćuju strukture EU-a, detaljni operativni plan (OPLAN) i povezane provedene evaluacije ne nadilaze civilno društvo. Nadalje, sustavna, temeljita i istinski neovisna preispitivanja njihove uspješnosti oskudna su, zbog čega za operacije ne postoji strategija kojom se jasno definiraju interesi i prioriteti EU-a u njima, potrebni resursi i njihova upotreba. Osim toga, ne postoji ni uspostavljena politika evaluacije s metodološkim alatima za evaluaciju misija ZVSP-a, čime se otežava samokritičnost, učenje i odgovornost, s obzirom na to da bi se uspostavljenom metodom evaluacije poduprle vanjske evaluacije, čime bi se povećala legitimnost operacija.

Ukratko, iako su dosad provedene misije služile kao laboratorij za postupni razvoj postupaka EU-a te civilnih i vojnih tijela za upravljanje krizama, nisu bile podvrgnute postupcima kritičke procjene. Na taj se način zanemaruje demokratski postupak potreban kako bi se osiguralo poštovanje vrijednosti i interesa Unije te otežava poboljšanje djelovanja.

Razumijevanje evaluacijskih postupaka kao ključnog alata za učenje kako bi Europska unija razumjela ne samo što funkcionira, nego i zašto i u kojim okolnostima predlažemo da se razvije fiksna i dostupna metoda procjene u području civilnih i vojnih operacija ZSOP-a, pod uvjetom da se njome ne nanosi šteta strateškim interesima EU-a, kao što su misije usmjerene na vojno osposobljavanje, čime se pomaže u utvrđivanju prednosti i poteškoća u operacijama ZSOP-a, čime se omogućuje postizanje postavljenog cilja optimizacijom dostupnih resursa. Konkretnije, predlažemo da ESVD razvije politiku evaluacije po mandatu koja uključuje, s jedne strane, evaluacijski okvir, uključujući načela i standarde koji će se primjenjivati, a s druge strane postupak za upravljanje evaluacijom. U osnovi, tim bi se evaluacijama osigurala transparentnost kojom bi se poboljšao odnos s našim partnerima i dionicima te povećao učinak naših operacija, čime bi se postiglo predloženo rješavanje sukoba.

Kao primjer predlažemo metodu evaluacije Annemarie Penn Rod.

Samo ako se zna provodi li ZSOP svoje civilne i vojne operacije na odgovarajući način, može se zaključiti da je EU učinkovit u upravljanju sukobima. S druge strane, taj bi kapacitet pomogao u stvaranju zajedničke strateške politike koja bi EU-u omogućila veću ulogu u međunarodnoj sigurnosti.

Ti su prijedlozi utvrđeni u okviru inicijative Tim Europa Forum x „Budućnost Europske unije”.

Federalizirati većinu institucija kako bismo mogli funkcionirati s koordinacijom u vrijeme problema (to uključuje vojsku). Bi li subjekt bio snažan i obeshrabrujući protiv klimatskih promjena (projekt depresije Qattara i prenošenje deserta u šume s „zelenom vojskom”)

Mlada europska ambasador u Gruziji.

Gruzija, Moldova i Ukrajina trebale bi uskoro postati članice EU-a. Sada je iznimno važno reformirati inicijativu Istočnog partnerstva. Živimo u vrlo brzoj stvarnosti u kojoj svi imaju mnogo prilika.

EU kao regionalni akter ima važnu ulogu u prioritetima vanjske politike Gruzije. EU bi trebao biti više uključen u države članice Istočnog partnerstva. Posebno je potrebno više poticati pridruženi trio i angažirati ga putem različitih veza s EU-om.

Mladi bi trebali biti više uključeni u budućnost Istočnog partnerstva. Trebalo bi ih čuti o izgledima i izazovima Istočnog partnerstva. Vlada Gruzije trebala bi razmotriti ideje i viziju mladih u pogledu budućnosti Europe i općenito EU-a u Gruziji.

EU mora braniti svoje prodemokratske vrijednosti i ne vraćati se drugim zemljama. NATO bi trebao ostati snažan obrambeni mehanizam, ali samo za održavanje mira i sigurnosti unutar svojih granica. Kao što smo vidjeli, moguće je da postoje razlike u interesima između Zapada i zemalja kao što su Poljska i Mađarska. Neprihvatljivo je imati regije koje ne promiču europske vrijednosti. Zakone EU-a treba proširiti i primjenjivati svugdje u EU-u kako bi se izbjegla diskriminacija. Postojanje snažnih saveznika dobra je prednost i EU bi trebao nastojati ojačati odnose sa SAD-om i Kanadom. U savršenom svijetu sve zemlje s istim vrijednostima i stavovima trebale bi ostati ujedinjene.

Europa zaostaje, moramo je priznati, a EU je unajmio odlazak.
Dok je ujedinjena država godinama zadržala svoju snagu i zadržala svoju nadmoć, posebno digitalnu
Postali su neophodni (GAFA-e su savršen primjer! )
Tijekom tog razdoblja Kina je uzela vrijeme i stalno povećavala svoju moć te je u konačnici postala neizbježna, posebno u industriji.
Europa je „ustrajno” poduzela ništa.
Tijekom krize uzrokovane bolešću COVID-19 zemljama je omogućeno da sa svoje strane proizvode pastrvu umjesto da centraliziraju stvaranje cjepiva i utvrde pravila za borbu protiv te bolesti.
Što je još gore, ovisni smo.
Europa je željela da ta baza bude sila koja bi se mogla natjecati s tadašnjom ujedinjenom državom.

Moramo dugoročno preokrenuti proces stvaranja europske društvene mreže s gospodarskom osnovom kako bi se spriječilo uplitanje drugih zemalja u gospodarstvo. I detaljno istraživanje o tome kako Europu učiniti forumom koji se može natjecati s globalnom snagom, a da ne bude u potpunosti ovisan o drugima, te da Europa može komunicirati o jednakima

UKLJUČIVANJE RAPIDA BALCANILORA
SCHENGENSKI STABILIT CU RO SI BG
SOMAJ UNITAR CA BANI U UE.CORELAT PONDERAT
ARMATA SI SEF DE STAT UE
BRZI

Svjedočimo jačanju globalnog sukoba između SAD-a i Kine. U kratkoročnom ili dugoročnom razdoblju održat ćemo novi Hladni rat. Međutim, ako EU ne mora bezuvjetno djelovati na strani SAD-a u takvoj situaciji, s kojom imamo i nesuglasice, EU napokon mora djelovati ujedinjeno izvana! U tu svrhu mora postojati istinski europski ministar vanjskih poslova koji može odrediti opće smjernice na nacionalnoj razini i odgovarati Europskom parlamentu. EU tada može biti globalna sila pod jednakim uvjetima.

Hitno je potrebno da EU uskladi svoj pravni sustav i provede novu uredbu o pravu o stranim ulaganjima. Strana, kao i u „izvan EU-a”, a posebno u pogledu Kine. Okvirom EU-a za provjeru izravnih stranih ulaganja (FDI) ne štiti se ključna europska imovina i dovoljno štiti kolektivna sigurnost. EU je oduvijek otvoren za strana ulaganja, posebno izravna strana ulaganja, vrijeme je za ponovno razmatranje tog stajališta. Oni su nužan element gospodarskog rasta i pozitivna dinamika. Međutim, nedostatak odgovarajućih propisa i ograničenja može postati prijetnja nacionalnoj sigurnosti. Uzmimo primjer Kine. Naši su trgovinski odnosi s Kinom neuravnoteženi jer se strani ulagači na kineskom tržištu suočavaju sa znatnim ograničenjima, dok kineski ulagači imaju gotovo slobodan pristup tržištu EU-a. Na primjer, u ime projekta „Jedan pojas, jedan put” kineska državna poduzeća kupila su luke u Španjolskoj, Italiji i Grčkoj u samo posljednjih nekoliko godina. Kineska državna poduzeća sada kontroliraju otprilike jednu desetinu svih europskih lučkih kapaciteta. Mogu se navesti mnogi drugi primjeri, kao što je kinesko poduzeće koje kupuje golemo područje u ruralnom području Francuske, što koči opstanak lokalnih poljoprivrednih poduzeća. Mehanizam za provjeru ne bi trebao uzeti u obzir samo ako bi strano ulaganje moglo utjecati na jedinstveno tržište EU-a, nego i ako utječe na nacionalnu sigurnost bilo kojeg člana. Trebalo bi uspostaviti mehanizme za povlačenje određene imovine (npr.: Luke). Trebalo bi uspostaviti CLEAR LIST europske imovine od nacionalnog interesa i interesa EU-a kako bi se osigurao jasan pravni okvir. Dobro je imati snažnu vanjsku politiku i imati snažan položaj da se suoči s Rusijom ili Bjelarusijom, no strateška je pogreška dopustiti da strana moćna država izumi svoj put u EU.

Europski ministar vanjskih poslova

Europska vojska: Smanjenje troškova i poboljšanje izvršne snage

—Povećanje razvojne pomoći i suradnje
—Trgovinski sporazum samo sa zemljama koje poštuju vrijednosti EU-a: upotrebljavati gospodarsku moć i ne snižavati naše standarde.
— Postanite jači akter u međunarodnoj diplomaciji/sukobima: počevši od konferencije COP26.

Hello

Smatram da brojni građani smatraju da Europska unija danas gubi na zamahu. S obzirom na hegemoniju SAD-a i sve snažnije djelovanje Kine na međunarodnoj sceni, Europa se čini slabom ili krhkom. Stoga želim da Europska unija „poveća drugi korak” kako bi brže i jednoglasno donosila odluke. Na nekoliko je načina da više AMEM-a bude važno samo na međunarodnoj sceni.

Mislim da je Europi potrebna europska vojska.

Promicanje proizvoda „proizvedeno u Europi”.
Time će se poboljšati trgovina.

potrebna nam je europska vojska.
Raznolikost u kulturama, poboljšanje vojnih tehnika, jače. Više obavještajnih podataka, s različitom vojskom u svakoj zemlji, ne vidim...

EU bi trebao kazniti zemlje u EU-u koje nisu sklone uključivosti i temeljnim ljudskim pravima, ali bi im također trebale dati prethodnu obavijest i vrijeme da promijene svoje zakone. EU bi također trebao nastojati rasti zajedno sa zemljama u kojima se nalaze i promicati proizvode proizvedene u EU-u.
Još nam je potrebno pružiti potporu mladim odraslim osobama koje se žele preseliti iz jedne zemlje EU-a u drugu i pružiti potporu mladima općenito.

Europske snage solidarnosti (Erasmus+) organiziraju volonterske projekte za više od 30 osoba koje nisu građani EU-a (posebno za susjedne zemlje). Integrirati vrijednosti EU-a, vrijednosti i vide EU-a jer će oni biti učitelji i voditelji buduće generacije.
To je uglavnom važno za zemlje kandidatkinje ili susjedne zemlje EU-a.

1.Obrazovanje je izniman važan aspekt naših života.Zahvaljujući razvoju i razvoju kao jedno (kao Europa), preuzimamo ono što nas ujedinjuje. Drugim riječima, koja je naša zajednička povijest? Moja je ideja da bi u svim europskim školama trebao postojati zajednički školski predmet o povijesti EU-a i njegovu doprinosu modernom svijetu. Razlog zbog kojeg i smatramo da je to važno jest da prisutnost EU-a u našoj svakodnevici u Grčkoj i drugim zemljama nije toliko uočljiva kao što to nudi. Imajući znanje o njemu i načinu na koji funkcionira, možemo biti njegovi nasljednici u nastanku budućnosti.
Europi je potrebna vlastita vojska. Svaka zemlja koja sasluša pojedinačnu vojsku nije toliko učinkovita kao što bi to bila europska.

Imati zajedničko međunarodno stajalište. Da, zauzimanjem stajališta država članica, ali postizanjem konsenzusa koji svi trebaju izraziti. E.u. trebao bi poslužiti kao primjer u stvaranju modela za uravnoteživanje imovine upravljanja zdravljem, obrazovanjem i pravom te ćemo biti za sve građane.

Želim da u budućnosti imamo veliku sigurnost. Zbog sve većeg broja ljudi na planetu možemo se nadati za sve više problema. Želio bih da se obrana razvije unutar država članica EU-a, ali da se uvijek pomogne ljudima koji se nalaze izvan EU-a. Ako dođe do prirodne katastrofe, zemlja bi trebala odmah primiti potporu iz europskih fondova i poslati potrebnu opremu. Želio bih da se EU usredotoči na obranu članica EU-a, ali ne i da pomogne zemljama kojima je potrebna pomoć.
Andrija ŠUŠNJAR 3.c

Sigurnost I DEFENSE
Sigurnost i obrana dužnost su država članica EU-a. Građani se bore za ideju da EU postane odgovoran za sigurnost u državama članicama. Postoji mogućnost uspostave Europske obrambene unije. Sigurnost i obrana vrlo su važne sastavnice za budućnost EU-a. Prema mojem mišljenju, EU bi trebao imati mutalnu obranu i tjelesnu obranu kako bi učinkovitije riješio nesporazume i skrbio za svakog pojedinca. Sigurnost bi trebala osigurati postupanje s ljudima na granicama i njihovu kontrolu kako bi se spriječio uvoz opasnih i zabranjenih tvari, posebno na granicama između država članica EU-a i zemalja koje ne pripadaju EU-u.

Smatram da bi države članice EU-a trebale imati određeni stupanj autonomije u odnosu na države koje nisu članice EU-a. Prelazak granica kroz EU trebao bi biti nesmetan za nas, dok bi putnicima iz zemalja koje nisu članice EU-a, naravno, bio dopušten ulazak, ali uz veće kontrole. Prava svih ljudi trebala bi se temeljiti na svim članicama EU-a. Trebalo bi ga dobro definirati i kontrolirati u svim područjima. Trebalo bi uvesti stroge kazne za kršenje temeljnih ljudskih prava i potreba.

Smatramo da bi članovi Europske unije trebali pomagati jedna drugoj i zemljama koje nisu njezine članice i koje su pogođene prirodnim katastrofama, bolestima i siromaštvom. Oni bi trebali međusobno surađivati i poticati njihov razvoj. Tolerancija i osjećaj zajednice vode put prema boljoj i svjetlijoj budućnosti.

Vanjska politika i ljudska prava iznimno su složena tema. To uključuje pitanje migranata. S jedne strane, svi znamo što se događa u zemljama Afganistana i Sirije, koliko ljudi bježe od svojih domova u potrazi za boljim i mirnijim životom u Europi. Kvaliteta ljudi jest da su spremni pomoći drugima kojima je potrebna pomoć, a Europa je to pokušala učiniti proteklih nekoliko godina. S druge strane, masovni ulazak migranata u Europu mijenja etnografsku sliku. U Europu njeguju svoje tradicije i običaje koji se znatno razlikuju od europskih. Zbog porasta nezaposlenosti i nepismenosti najčešće žive u vrlo siromašnim susjedima (gettos) u kojima su uvjeti nehumani. Njihov je cilj napustiti razvijene zemlje Europe. Postavlja se pitanje zašto se migranti ne približavaju zemljama sličnijima njihovoj kulturi kao Katar i Saudijska Arabija.

Zajednička sigurnosna i obrambena politika (ZSOP) sastavni je dio vanjske politike EU-a. EU je svojim vojnim operacijama i civilnim misijama pridonio regionalnoj i globalnoj stabilnosti. Od svojeg osnutka ZSOP je odgovorio na promjenjivi kontekst regionalne sigurnosti. Imao je ključnu ulogu u upravljanju kriznim situacijama u neposrednom i širem susjedstvu EU-a, ali je i ključan dio šireg pristupa EU-a zaštiti Europe i izgradnji kapaciteta. Iako je Ugovorom iz Lisabona konsolidiran instrument EU-a za upravljanje krizama, Globalnom strategijom EU-a utvrđena je nova razina ambicije za obranu EU-a. Osim što ZSOP ima operativnu ulogu u integriranom pristupu EU-a krizama, u Globalnoj strategiji EU-a naglašava se potreba da EU postane sposobniji i učinkovitiji obrambeni akter. Inicijative poput Europskog fonda za obranu, koordiniranog godišnjeg preispitivanja obrane (CARD) i usklađenijeg financiranja operacija EU-a i napora za izgradnju kapaciteta usmjerene su na potporu strateškoj autonomiji EU-a i europskoj bazi obrambene tehnologije i industrije. Postoji snažna veza između onoga što se događa izvan EU-a i sigurnosti unutar Europe. U svijetu koji se brzo mijenja sigurnosni izazovi postali su složeniji, višedimenzionalniji i fluidniji. Nijedna država članica EU-a ne može se sama suočiti s tim prijetnjama. Kad je riječ o sigurnosti, interesi svih država članica neraskidivo su povezani. EU je sigurnost postavio kao prioritet u svojoj globalnoj strategiji te je posljednjih godina radio na stvaranju uvjeta za bližu suradnju država članica u obrani. Ostvaren je velik napredak – učvršćit će ga se više. Sigurnost koju pruža EU vrlo je važna za našu budućnost. Ne želimo se sada, kao djeca, bojati od onoga što će se dogoditi kasnije, tako da, kada proučimo sve što se poduzima u vezi s tim pitanjem, vrlo smo zadovoljni jer vidjemo da teže boljoj budućnosti.
Petra Ugrin i Zara Mužinić

Trendovi u rastu stanovništva, migracijama, obrazovanju, razinama siromaštva, osnaživanju žena, urbanizaciji, tehnološkom razvoju i više duboko će oblikovati budućnost ljudskih prava. Svijet će u budućnosti sigurno biti urbaniji, obrazovaniji i bolje povezan. Migracije sa sela potaknut će rast gradova, ali i migranti prelaze granice.
Posljedice klimatskih promjena na ljudska prava – prisilno raseljavanje, sve veće poteškoće u pristupu osnovnim potrepštinama, prijetnje životu. Vjerojatno je da će doći do stalnog širenja situacija u kojima se osobe koje predstavljaju prijetnju mogu ubiti, a ne uhititi.
Kad je riječ o demografskim pitanjima, možda će najznačajnije biti udvostručenje stanovništva koje živi u sirotinjskim sirotinjskim četvrtima.
Napredak u obrazovanju (čak i nakon osnovnog obrazovanja), sve veća srednja klasa te veći pristup informacijama i sredstvima komunikacije mogli bi ukazivati na veće osnaživanje pojedinaca. Time bi se mogla poboljšati individualna sposobnost.
Trendovi urbanizacije mogu dodatno povećati zanimanje za ljudska prava i sposobnost ljudi da se organiziraju kako bi obranili svoja prava te povećati migracije.
Josipa Domikulić i Katja Marinković

Da bi građani trebali imati kreativnije obrazovanje, točnija djeca.

Moje mišljenje je dajetireće EU s ostatkom svijeta.

EU treba kontOd vas bi se varijable da razgovarati o alternativiju vazoru u Jačanje eurozone (19 država članica) iz Iraka (H) u sve 27 država članica.

Za biken orjentacije građana oun što što je33je u EU-u:

a) Stabilizirati, Go i produbiti/07, Kra eurozone,æi jetori za druge se schengenske, ali bezuša od Europe s 2 brzine;
(
b) Stvoriti Europski identitet, sve 27 država članica,<ći u mobilnost Federacije Generacija sa# EU.