Zovem se Nikos, živim u gradu s mnogo elektrana koje se koriste lignitom i živim da taj resurs nije neograničen. Nadalje, ligninte kada gori stvara pare, što loše utječe na ljudski sustav disanja. Međutim, s pomoću europske pomoći u pronalasku rješenja stvorit će se filtri kako bi se smanjilo onečišćenje u atmosferi (Zelenica). No mislim da je vrijeme za revoluciju da pronađe nove resurse kao što su voda, zrak. Vjerujem da možemo istraživati zavojnicu Tesla koja može prikupiti električnu energiju u napadima rasvjete, što može biti novi resurs koji planet može opskrbljivati električnom energijom bez troškova, moramo pronaći rješenje kako bismo zeleni svijet učinili resursom s malobrojnim sredstvima koja nam je sada potrebna da djelujemo!

Kako možemo govoriti o klimatskim promjenama i smanjenju onečišćenja kada su neke, među ostalim, i dalje previše uvredljive za cijelu prirodu? Možemo li razmisliti o činjenici da neki proizvodi koštaju mnogo više „mrtve” nego „žive”? U potpunosti mislim na drvo ili ulje kitova jer su iznimno skupi ako mislimo da su njihovi resursi 100 % prirodni (drve i kitovi). Kada ljudi ubijaju žive organizme kako bi proizveli umjetne proizvode i učinili ih skupljima od svojih prirodnih resursa, oni prije svega podcjenjuju i provode prirodu. Možda bi trebalo poduzeti neke mjere kao što je jačanje tog sustava i ako ljudi zaista žele prodati svoje prirodne dijelove, učiniti ih moralom i učiniti umjetnim proizvodima manje troškove nego fizički. Na taj bi način ljudi više cijenili naše prirodno stanište i svijet.

Načini borbe protiv klimatskih promjena u EU-u (sa stajališta Finske
) – ograničavanje uporabe fosilnih goriva:
—Povisivanje cijena (plina) – države
članice trebale bi imati ograničenja za fosilna goriva —
stroge sankcije za zemlje koje to ne čine —
povećanje količine ponora ugljika —
poticanje vegetarijanske/veganske prehrane —
uzimanje u obzir različitih resursa koje zemlje moraju
promijeniti —
razvoj kružnog gospodarstva —
nove uporabe plastičnog otpada – upotreba
sredstava za povećanje učinkovitosti zračnih planova —
ekološki održiv gospodarski rast, brže donošenje
odluka – promjena mišljenja ljudi i njihovo obrazovanje

Naš prijedlog za održiviju klimu jest promicanje vegetarijanske hrane i uvođenje poreza na meso kako bi se smanjila konzumacija i smanjile emisije ugljičnog dioksida. Također želimo potaknuti obrazovanje o posljedicama klimatskih promjena i o tome kako će one utjecati na klimu. Također bismo željeli povećati recikliranje i posvetiti više pozornosti drugoj ruti umjesto kupovini svega novog. 100 % energije iz obnovljivih izvora također bi trebao biti prioritet. Obnovljivi izvori energije beskonačni su izvor energije i ne utječu negativno na klimu.

Ne mislimo da bi zemlje unutar EU-a trebale moći biti slobodni rideri. Svatko mora sudjelovati ako želimo svesti klimatske promjene na najmanju moguću mjeru i ako neke zemlje dobro rade i ulože mnogo truda u postizanje cilja, dok neke druge zemlje to ne čine, nećemo ostvariti svoje ciljeve. Kao slobodni rider podrazumijeva se da ne pridonosite, primjerice novcem ili sredstvima, i dopustite drugim strankama, u ovom slučaju zemljama, da rade. Smatramo da nije pravičan da bude slobodan ritam te stoga smatramo da bi EU trebao uspostaviti sustav nagrađivanja i sankcije među zemljama unutar EU-a.

Uspostavom sustava nagrađivanja i sankcija sa zemljama unutar zajednice uklonit će se problem besplatnih vozača. Sustav nagrađivanja podrazumijeva da što više država pokušava ostvariti ciljeve u području klimatskih promjena, to će veći utjecaj imati u EU-u, što će im omogućiti veći utjecaj na Uniju. EU

bi trebao uvesti sankcije za zemlje koje ne rade na postizanju ciljeva povezanih s klimatskim promjenama i za slobodne osobe. Imamo prijedlog za ekonomsku sankciju. EU bi trebao izračunati iznos koji će svaka zemlja koštati za prilagodbu i promjenu kako bi se smanjile emisije. Ako jedna zemlja ne sudjeluje u pokušaju da se ukloni fosilna goriva, morat će platiti iznos jednak onome koji bi EU izračunao za prelazak na bez fosilnih goriva za tu određenu zemlju.

Kad je riječ o poticanju država članica da do 2050. postanu klimatski neutralne, vrlo je važno. Oni moraju biti klimatski neutralni prije 2050. jer će, ako se klima samo pogoršava i pogoršati, dovoljno brzo biti prekasno da bi nešto o tome počelo. Evo nekoliko primjera kako Europski parlament može potaknuti države članice da do 2050. postanu klimatski neutralne.

Kao prvo, mogu imati ultimatum ili kaznu. Kazna može biti da, ako se ne slože s time, više neće biti članica EU-a. Time će se vjerojatno smanjiti zaobilaznice u državama članicama. I postojanje nagrade kao što je novac može biti plan. Ako dobijete nagradu za nešto što radite, često dobivate više motivacije za to.

Možemo potaknuti države članice pružanjem klimatski prihvatljivijih resursa ili izbora. Možemo ih potaknuti da upotrebljavaju solarnu energiju, geotermalnu energiju ili energiju vjetra umjesto da upotrebljavaju električne sustave koji troše mnogo energije i negativno utječu na našu klimu. Također možemo potaknuti države članice da počnu s recikliranjem. Recikliranjem možemo poboljšati svijet jer ne bacamo plastiku, staklo i metal u more ili bilo gdje u prirodi. Možemo reciklirati stvari koje će dovesti do uštede prirodnih resursa, a posebno životinja u oceanima.

Širenje više informacija također može biti jedan od načina. Širenjem informacija o trenutačnom stanju klime i načinu na koji će klima biti u nekoliko godina ako nastavimo raditi što sada činimo, može se potaknuti ljude da nešto učine. Time će ljudi shvatiti koliko loše moramo nešto o tome započeti odmah, a ne kasnije. Ako ste vidjeli te videozapise na društvenim mrežama na kojima su ljudi mogli pokazati kako će klima izgledati u nekoliko godina, znate da je to žestoko. Moramo nešto početi raditi danas prije nego što bude prekasno, osim ako je to već prekasno.

Smatram da je iznimno važno poticati svaku državu članicu da postane klimatski neutralna barem do 2050. Trebamo da svaka država članica preuzme odgovornost za borbu protiv klimatskih promjena kako bismo imali priliku za bolju budućnost. Europski parlament može potaknuti svaku državu da preuzme svoju odgovornost nagrađivanjem država članica koje u većoj mjeri razmišljaju o svojim aktivnostima, primjerice novcem. Nagrađivanjem država koje najviše mogu raditi na temelju svoje pojedinačne situacije poticat će se druge države da učine isto. Smatram da je bolje nagraditi države za svoje najbolje rezultate, umjesto kažnjavanja zbog toga što ništa ne čine. Davanje nagrada dovest će do pozitivnijeg stajališta o našoj sposobnosti da se kao unija borimo protiv tog problema s kojim se suočavamo zajedno. Pružanjem pozitivnih posljedica pomoći EU-u u borbi protiv tog problema sve će više država članica pomoći.

Sigurno ste čuli da Mađarska i Poljska ne prihvaćaju novi proračunski plan EU-a.
U proračunu se planira mnogo novca za ostvarenje europskog zelenog plana.
Smatram da bi bilo puno bolje ako jednoglasnost svih članica EU-a ne bi bila potrebna za odlučivanje o pitanjima koja utječu na klimatsku politiku.
Veto Mađarske i Poljske usporava cijeli europski zeleni plan.
Što mislite o tome?

• Ako izgradite mladi europski zeleni plan za borbu protiv klimatskih promjena, na što biste se usredotočili?
Moramo se usredotočiti na smanjenje emisija CO2. Kako bismo to pomogli, trebali bismo povećati, jeftinije i promicati javni prijevoz te povećati cijenu goriva kako bismo smanjili upotrebu automobila i zrakoplova. Trebali bismo se više koristiti obnovljivim izvorima energije i ograničiti plastikom. Govori o konzumerizmu: U mesnoj industriji proizvodi se mnogo CO2. Smatramo da je važno prestati raditi na tome da meso postane svakodnevica, što bi se postiglo povećanjem njegove cijene. To bi dovelo do toga da je ljudi manje konzumiraju, što bi dovelo i do smanjenja količine mesa koja je prije svega potrebna. Osim mesa, postoje i drugi proizvodi koji ostavljaju golem gospodarski otisak – čine ih i skupljima!

Zeleniji gradovi s mnogo stabala također bi bio dobar način za smanjenje CO2.

• Kako Europski parlament može potaknuti države članice da do 2050. postanu klimatski neutralne?

Mi smo studenti iz slovačke regije u kojoj se rudarenje lignita proširilo 1950-ih. Lignit se od tada spaljuje u obližnjoj termoelektrani, a vađenje smeđeg ugljena pokvareno je tek posljednjih godina. Šteta uzrokovana proizvodnjom električne energije iz tih fosilnih goriva ne može se kontrolirati – zagađeno tlo, propadanje pčela, oštećenje staništa, slijeganje miniranih područja, pogoršanje ljudskog zdravlja itd. Zalagamo se za prioritetno rješavanje pitanja obnovljive energije – željeli bismo vidjeti revitalizaciju krajolika na našem području i elektrane za proizvodnju električne energije, na primjer, iz vodika (takozvanog zelenog vodika) koji se dobiva suncem i vjetrom. Svjesni smo da razvoj „zelene” proizvodnje vodika još nije dovoljno daleko da bi se mogao u potpunosti iskoristiti. Svjesni smo nekih zanimljivih mišljenja o proizvodnji zelenog vodika, npr. upotrebom pustinskih područja i vode iz oceana. Također je potrebno riješiti pitanje prijevoza vodikom. Smatramo da bi to trebao biti prioritet zelenog plana EU-a.
Također predlažemo da EU pruži veću potporu proizvodnji i prodaji niskoenergetske opreme – npr. samo mala stvar kao što je LED žarulja mnogo je skuplja u trgovini nego klasična žarulja.
Drugo je područje razvoj ambalaže – željeli bismo vidjeti da je ambalaža proizvedena od materijala koji se mogu ponovno upotrijebiti i koji se mogu lako reciklirati ili razgraditi, tako da su prihvatljiviji za okoliš. Proizvođače bi trebalo motivirati da na svojim proizvodima upotrebljavaju plastičnu ambalažu na razuman način i vodeći računa o okolišu.

Države članice EU-a koje ne pokušavaju ostvariti cilj ugljične neutralnosti trebale bi biti sankcionirane. Koji bi bili mjerni alati? To je prilično teško utvrditi. EU bi trebao predstaviti konkretne mjerljive točke u tom području.

Poduzeća bi trebala preuzeti veću odgovornost za rješavanje klimatske krize. S druge strane, ako smanje emisije ugljika, trebale bi imati koristi od većih poreznih olakšica. Trebalo bi cijeniti i druge napore (npr. omogućavanje revizije kako bi se izbjegla nepotrebna rasvjeta ili pušenje, smanjenje potrebe za letenjem, zamjena konferencija ili sastanaka videopozivima ili osiguravanje javnog prijevoza zaposlenika na radno mjesto).
Tamara Klíarová Business academy Prievidza, Slovačka

Kao što znamo, u poljoprivredi tijekom uzgoja tla u atmosferu ulazi velika količina stakleničkih plinova (ugljikov dioksid, dušikov dioksid, metan). Tilo može apsorbirati mnogo stakleničkih plinova pa bi bilo korisno pretvoriti ga iz izvora emisija u medij domaćina.
Ima li Europski parlament akcijski plan za potporu preobrazbi poljoprivredne industrije tijekom kojeg se postojeći sustav proizvodnje može pretvoriti u sustav s manjim emisijama stakleničkih plinova uz istodobno održavanje visoke kvalitete?
Provedena su istraživanja za postizanje tog cilja i ona se još provode. Mjerna oprema dostupna je na tržištu za prikupljanje informacija i istraživački instituti su u funkciji.

Jeste li čuli za te dvije mlade mađarske žene koje se bore protiv plastičnog otpada svojim Bacterijalnim koktelom? Podržavate li ih u ostvarivanju njihova cilja

?

https://hungarytoday.hu/hungarian-women-poliloop-fight-plastic-waste-bacterial-cocktail/

Ako izgradite mladi europski zeleni plan za borbu protiv klimatskih promjena, na što biste se usredotočili?

Usredotočio bih se na to da škole i sveučilišta postanu ekološki prihvatljivi kako bi se naša generacija iskoristila za život s minimalnim otpadom, a zatim bismo ga automatski proveli u našem radnom okruženju, u našoj kući i utjecali na starije generacije. Za početak je zapravo osnovno da se uvijek događa smeće koje činimo na našoj dnevnoj rutini, a to je baza koja ne uočava smeće na podu. Kao što je to mnogo ljudi koji zanemaruju to osnovno pravilo, škole ili čak učenici potiču se na stvaranje skupina ljudi, što bi doista moglo pomoći, primjerice prikupljanjem s plaža, gradskih centara ili drugih mjesta koja su obično više onečišćena.

Mi učenici „EU-klase” u Peteru-Vischer-Schuleu smatraju da je postupno ukidanje ugljena ključno za zaštitu naše klime. Ne smijemo gubiti vrijeme i ostvariti taj cilj prije 2038. i nakon toga moramo neprekidno podupirati obnovljive izvore energije! Osim toga, sektor privatnog gospodarstva mora postati klimatski neutralan, a o svim se mjerenjima mora odlučivati neovisno o našem gospodarstvu općenito, i to zakonima, a ne certifikatima. To bi, na primjer, moglo dovesti do ograničenja uporabe plastične ambalaže, što je također jedan od mnogih važnih koraka koje je potrebno poduzeti. Stoga tražimo da se svako kršenje tih zakona kazneno goni i da se novčane kazne ponovno ulože u klimatski prihvatljive izvore energije!

Zeleni plan EU-a doista je uzbudljiva odluka o suočavanju s klimatskom krizom.
Koja ste rješenja osmislili kad je riječ o tome da je ta odluka radikalna i da vjerojatno ima mnogo odvraćajućih posljedica
(npr. zatvaranje radnih mjesta, zabrana opreme koja se ne može ponovno upotrijebiti, distribucija motora s unutarnjim izgaranjem itd.)

Klimatska kriza zaista je okrutna u našem dobu, ali virus sada ima vjerojatno još veću i hitniju krizu. Zbog bolesti COVID-a poduzeća su počela upotrebljavati vrećice za jednokratnu upotrebu, kutije, pribor za jelo itd. kako bi se smanjila mogućnost širenja. Postavlja se pitanje trebamo li imati na umu klimatsku krizu ili opasnosti od virusa?

Smatram da je postizanje nulte neto emisije ugljika 2050. jedan od najvažnijih ciljeva EU-a.
Zapravo, ako zemlje nastave upotrebljavati neobnovljive resurse, klimatske promjene uništit će čovječanstvo.
Smatram da bi zemlje radi smanjenja onečišćenja trebale potaknuti privatne industrije da budu ekološki prihvatljivije.
Jedno od rješenja moglo bi biti da im se pomogne smanjenjem poreza u slučaju da počnu manje onečistiti.
Drugi prijedlog mogao bi biti povećanje novčanih kazni za one koji ne poštuju zakone i onečišćuju više nego što bi mogli.

Moja je tvrdnja da bi sve zemlje trebale provoditi politike o smanjenju emisija stakleničkih plinova, što je jedan od glavnih uzroka učinka staklenika. Uz to, upotreba prijevoznih sredstava koja se ne koriste gorivom ili se temelje na obnovljivim izvorima energije (kao što su bicikli, romobili, električni automobili) ključna je i za smanjenje emisija CO2 i drugih onečišćujućih plinova koji se ispuštaju iz milijuna vozila na plin koja „poplavaju” ceste europenskih zemalja.
Drugi prijedlog u pogledu sankcija koje bi se mogle nametnuti državama članicama koje ne rade na ostvarenju tih novih ciljeva jest da sankcije, umjesto novčanih sankcija, budu praktičnije i da imaju koristi od rješavanja problema samih klimatskih promjena; drugim riječima, zemlje koje ne doprinose ili ne poštuju smjernice za zaštitu okoliša trebale bi biti prisiljene proizvoditi ekološki prihvatljive proizvode i obnovljivu energiju, koji se zatim mogu distribuirati svim europskim državama članicama.

Zabrinuti smo zbog gubitka biološke raznolikosti diljem svijeta i u Europskoj uniji. Stopa smanjenja biološke raznolikosti dosad je nezabilježena s obzirom na to da su mjere poduzete za borbu protiv ove krize opet neuspješne: od dvadeset ciljeva koje su Ujedinjeni narodi odredili za 2020. njih samo šest djelomično je ostvareno, a nijedan nije u potpunosti ostvaren. To odražava neuspjeh iz 2010. kada ciljevi nisu postignuti.

Zašto EU nije uspio ostvariti prethodne ciljeve i koje konkretne korake poduzima EU kako bi osigurao da se ti ciljevi zaista ostvare?

Postupak donošenja odluka u EU-u ne funkcionira dovoljno. EU je prespor da djeluje posebno kad je riječ o pitanjima povezanima s klimatskom krizom i uništavanjem biološke raznolikosti. Međutim, spor proces odlučivanja nije jedini problem. EU je postigao previše kompromisa i u pogledu postavljenih ciljeva i u pogledu neposrednog djelovanja. Ti su kompromisi postignuti unutar EU-a i s njegovim trgovinskim partnerima. Okoliš nije određen kao prioritet u odnosu na način na koji to treba biti.

Na čemu se temelji EU kad je riječ o odgađanju potrebnih mjera i uskraćivanju već preneodgovarajućih ciljeva?

Nezapamćeni gubitak biološke raznolikosti jedno je od glavnih pitanja našeg doba. Prema podacima Ujedinjenih naroda, potrebno je osam golemih promjena kako bi se taj proces zaustavio. Jedan od njih je održivi razvoj poljoprivrede, a drugi je globalni prehrambeni sustav. Te su dvije promjene u velikoj mjeri isprepletene i imale bi golem utjecaj na raznolikost i dobrobit prirode. Jedan od najvećih čimbenika gubitka biološke raznolikosti jest upotreba zemljišta. Najznačajniji razlog neodrživog korištenja zemljišta je stočarska poljoprivreda. Proizvodnja hrane za stoku zauzima golema područja zemljišta. Uzrokuje krčenje šuma i stoga je glavni čimbenik u izumiranju vrsta. Prelazak na prehrambeni sustav na biljnoj bazi potreban je kako bi se osigurao opstanak i obnova biološke raznolikosti: za to je potrebno mnogo manje zemljišta i vode te uzrokuje manje emisija i uništavanja prirode. To je nešto što EU mora ozbiljno shvatiti. EU ima vrlo velik utjecaj na smjer razvoja prehrambenog sustava u Europi. Zahvaljujući poljoprivrednim subvencijama EU bi mogao vrlo profitabilnije za poljoprivrednike prijeći na poljoprivredno bilje umjesto na životinje. Koje će mjere EU poduzeti kako bi ostvario ciljeve UN-a u pogledu poljoprivrede? Koje će korake EU poduzeti kako bi podržao proizvodnju hrane na biljnoj osnovi?

Koliko znam, najteži problem je emisija stakleničkih plinova. Teško ga je riješiti jer uključuje mnoga važna društva koja mogu utjecati na djelovanje vlada različitih zemalja, kao što su nafta, prirodni plin i lobi za uzgoj stoke.
Savršeno razumijem koliko je to teško. Međutim, i dalje vjerujem u reakciju europskih i nacionalnih tijela, želim da ona idu protiv onih koji žele samo zlu svijeta i novac za sebe.
Prema istraživanju koje je 2010. proveo IPCC, 25 % emisija stakleničkih plinova potječe od izgaranja nafte i prirodnog plina, a 24 % potječe iz poljoprivrede i uzgoja.
Zbog toga moramo smanjiti potrošnju mesa koje je također nezdravo. Zatim moramo financirati razvoj različitih vrsta energije, kao što su biomasa, vjetar, fotonaponska energija i geotermalna energija. Naš cilj MORA biti nulta stopa emisija.
Trebali bismo promijeniti svoju prehranu, naše oblike energije, ali prije svega bismo se trebali promijeniti.
Prestanite razmišljati o novcu, razmislite o zdravlju svijeta!!

Danas je vrlo teško sagledati drugačiji svijet od onoga u kojem živimo. No svijet koji znamo mogao bi se promijeniti ili potpuno nestati. Naš prvi cilj mora biti postizanje razmišljanja o tome što, ne političari, već bi svatko trebao učiniti u vlastitom životu kako bi spasio Zemlju i njegove stanovnike. Očito je da Europski parlament može potaknuti države članice da obrate veću pozornost na pitanje okoliša.
Prema nedavnim istraživanjima svaki Europljanin troši u prosjeku 14 tona sirovina godišnje, a time i pet tona otpada godišnje. Moguće rješenje moglo bi biti nametanje sankcija zemljama koje ne poduzimaju mjere za smanjenje količine otpada građana i njegovo nepravilno odlaganje.
Drugi je način pružanje financijske potpore poduzećima koja iskorištavaju alternativne izvore energije u cilju smanjenja emisija CO2 u atmosferi. Ista bi svrha mogla postati dostupnija dodavanjem zelenih površina u gradovima, koje su također prikladne kao mjesta za razonodu stanovništva.
Europski parlament može učiniti mnogo, ali ne može učiniti sve što je potrebno. Svi bi trebali sudjelovati u tom održivom izboru života bez rasipanja vode, hrane, papira i svih resursa planeta koji nisu beskonačni. Možda je način da se podigne razina osviještenosti ljudi stalno pokazivao ponašanja koja bi oni uvijek trebali primjenjivati. Kao što smo vidjeli svakodnevne objave na televiziji o tome što se namjeravalo učiniti tijekom razdoblja pandemije, ljudi bi se mogli svakodnevno suočiti s rizicima planeta i sredstvima kojima bi ih se spriječilo da iskoriste oglase na televiziji i društvenim mrežama kako bi uvijek podsjetili što svatko može učiniti samostalno kako bi spasio okoliš. Korištenje javnog prijevoza umjesto automobila, vožnja biciklom, recikliranje i ponovna uporaba svega mogući su, a izbjegavanje bacanja otpada na tlo mala su ponašanja koja svatko može učiniti bez velikih napora. Svako dobro djelovanje važno je jer je na svima nama. Ako smo to učinili kako bismo zaštitili stanovništvo od koronavirusa, zašto to ne bismo pokušali zaštititi od samog planeta?

Razmišljao sam o načinima na koje možemo pomoći našem planetu i osmislio sam malo ideja. Možda kako bismo smanjili onečišćenje zraka i količinu ugljika koji proizvodimo u našim tvornicama, trebali bismo postaviti filtre na dimnjake kako bi se filtrirao dima koje ispadamo. Razmišljao sam i da bi svako kućanstvo trebalo kupiti barem jednu solarnu ploču kako bi se apsorbirale zrake sunca kako bismo mogli smanjiti toplinu. Znam da su solarne ploče skupe i da ih mnogi ljudi ne mogu priuštiti, ali se njihova cijena može sniziti na pristupačnu razinu. Samo na taj način možemo voljeti proizvodnju ugljika. Solarne ploče na kućama mogu iskoristiti toplinu koja je već izgrađena. Ako nam to pomognemo, moramo prestati s ribolovom u tolikom broju žarišta u oceanima kako bi ribe mogle imati više hrane. To će pomoći u probuditi ocean i učiniti ga kao što je to bio prije nekoć.

Najvažnije pitanje koje bismo prema mojem mišljenju trebali razmotriti odnosi se na životinje. Životinje su one koje najviše štete ljudi, čak i ako nisu krive za ništa. Moja je ideja bila da bismo trebali biti pažljiviji kad je riječ o uništavanju životinjskih domova i skloništa. Na primjer, trebali bismo biti pažljiviji pri rezanju šuma. Trebali bismo se pobrinuti i za ugrožene životinjske vrste jer gotovo nestaju.

S porastom prosječne globalne temperature postoje i bit će više poteškoća u preokretanju učinaka emisija stakleničkih plinova (zelenog kućanskog plina). Nema sumnje o globalnom zatopljenju, osobito o povećanju stakleničkih plinova u atmosferi, što ima kaskadni učinak na intarzivni klimatski sustav planeta. Ljudske aktivnosti uzrok su tog problema, što dovodi do porasta globalne temperature i razine mora. Ribarskim managmentom EU-a sprečava se skupljanje koralja, iako još uvijek moramo spasiti život u moru od ljudskog uništenja koje je onečišćenje. Kako to preokrenuti? Je li to čak moguće?
U teoriji se i globalno zagrijavanje i porast razine mora teoretski mogu zaustaviti ili preokrenuti s pomoću različitih opcija za koje smatram da ih treba nagraditi. Opcija kao što je čišćenje mora od onečišćenja je neškodljiva i trebalo bi je više osvijestiti i poticati. Geoinženjerska metoda za koju bih voljela biti snažnija jest manevriranje sunčeva zračenja. Za SRM je predložen niz mogućnosti, uključujući mogućnosti koje se temelje na svemiru. Postavljanje velikih satelita u svemir na točki L1 između Zemlje i Sunca, čime se odražava sunčeva svjetlost. Opcije koje bi trebalo više razmotriti jesu manje stvari poput bijelih krovova, što omogućuje veću refleksiju sunčeve svjetlosti.

Vjerujem da je vrlo važno potaknuti sve države članice da do 2050. postanu klimatski neutralne i nadam se da će to biti uspješno. Ljudi diljem svijeta nisu svjesni onoga što se zaista događa s planetom. Moramo nastojati da svaka država članica preuzme vlastitu odgovornost jer nitko drugi to ne može učiniti za njih. Mislim da bi trebalo nagraditi neke dobre korake i poboljšati svoju politiku emisija ugljika i time potaknuti države koje to nisu učinile, ali im i dati određene novčane kazne. Također možemo potaknuti države članice da započnu s recikliranjem. Time će se pridonijeti uštedi prirodnih resursa, posebno životinja u oceanima, od plastičnog otpada. Možemo pokušati stvoriti što više zaštićenih zona u kojima će životinje i biljke moći preživjeti. Istodobno postoje obnovljivi prirodni resursi koje bi trebalo iskoristiti što je više moguće. Trebali bismo djelovati i pokušati objasniti i približiti ljude koji takvim inicijativama možemo pomoći u obnovi planeta.

Notre projet serait de convertir l’énergie mécanique d’un individu lorsqu’il fait ses exerices à la salle de sport en énergie électrique utile à celle-ci. Effet, en faisant du sport on dépense beaucoup d’énergie qui se dissipe sous effet Joule. Ili celle-ci pourrait être utilisé à des fins écologiques en étant réutilisée afin de la salle de sport un lieu autosuffisant.
CE principe pourrait être développé dans différents domaines de la vie quotidienne: Développer les coins sport, comme en ville, dans les écoles. CES équipements sportifs permettraient aux élèves de se dépenser mais à la fois de générer de l’énergie électrique utile au fonctionnement des ordinateurs par exemple.

Klimatske promjene danas su jedno od najvećih problema s kojima se naš planet suočava. Mnoge zemlje same postavljaju ciljeve i čine sve što je u njihovoj moći kako bi smanjile svoje emisije ugljika, dok ih druge zanemaruju i uopće ne razmišljaju o tome, dajući prednost svojoj dobiti. Iako tijekom godina različiti ciljevi utvrđeni višestrukom konferencijom Partieja nikad nisu bili ostvareni, to ne znači da se to nije moglo ostvariti u manjem opsegu. Europski zeleni plan pokazuje odlučnost Europske unije da drastično smanji emisije ugljika. Međutim, kako bi bila u potpunosti učinkovita, Europska unija trebala bi biti stroža, primjerice tužbom za zemlje koje očito ne ulažu napore u smanjenje svojih emisija ugljika i nastavak traženja profita. Na lokalnoj razini Europska unija trebala bi pomoći zemljama da subvencioniraju osobe koje kupuju automobile s električnim ili niskim emisijama CO2. Kako bi potaknula upotrebu bicikala, Europska unija mogla bi osloboditi sredstva kako bi europske zemlje mogle izgraditi sigurne biciklističke staze ili čak odrediti kaznu ako je nakon više godina broj biciklističkih staza u svakom gradu i dalje vrlo ograničen. Iako zemlje koje nisu počinile velike pogreške možda imaju vrlo nedemokratsko ponašanje, to je jedina prilika za zaustavljanje klimatskih promjena. Konferencija stranaka pokazala je da, ako zemlje nemaju obvezu ostvariti postavljene ciljeve, one ga nikada neće ostvariti.

L’éducation est une manière assez efficace pour permettre à chacun de comprendre les problèmes actuels.

Alors j’ai pensé qu’on pourrait créer une nouvelle matière à l’école, qui prendrait quelques heures par ans pour ne pas empiéter sur les autres enseignements, et qui sensibiliserait les adultes de demain à l’écologie, en leur montrants emontrant les.

EN connaissance de causes qui peuvent potentiellement l’affecter, un être conscient possède la volonté d’agir.

O pourrait faire, par exemple, quatre nouvelles heures par ans pour les niveaux primaires et les collégiens (en France en tout cas, je sais que ce n’est pas le même système dans les autres pays). EN tout cas, des enfants plutôt jeunes, qui ne demandent qu’à devenir adulte (on les connaît) mais doivent développer leur esprit avant cela.

Les cours pourraient porter sur:
— Les gestes simples que tout le monde peut faire (tri sélectif, ne pas jeter ses déchets n’importe où, acheter local...) —
Les mesures qui ont déjà été mises en places dernières années (pour les inspirer, les guider)
—

Quand on est jeune, le temps de se poser pleins de questions sur notre environnement...

La curiosité est le plus beau des défauts =D

Budući da je globalno zagrijavanje jedno od najvažnijih problema koje treba brinuti, pitala sam se što bi se moglo učiniti. Smatram da obična osoba ne može mnogo toga učiniti jer, iako pokušavamo učiniti sve što je u našoj moći da smanjimo emisije ugljika, to nije ništa u usporedbi s multinacionalnim kompanijama. Njihov ugljični otisak mnogo je veći od našeg. Smatram da bi se to moglo promijeniti tako da se promijeni njihov stav. Postoje dva načina da to učine: kazniti ih ako nisu dovoljno zeleni ili, što mislim da je bolje, nagraditi ih ako mogu smanjiti svoj ugljični otisak. Smatram da bi ih trebalo nagraditi novcem jer je to prilično motivacija. No što bi ta poduzeća učinila s tim novcem? Upotrebljavali bi ga kao kapital, što znači sve više ulaganja, te stoga ne bi riješili naš problem. Zbog toga bismo ta poduzeća trebali regulirati i dati im taj novac samo kako bi povećali plaće svojih radnika. To bi ih moglo učiniti konkurentnijima na tržištu rada.No što je s manjim poduzećima? Ne bi im bilo moguće pronaći radnu snagu jer bi veća poduzeća spasila svu radnu snagu.
Malim poduzećima mora se pružiti prilika da te subvencije lakše dobiju od većih, čime se otvara tržišno natjecanje za multinacionalna poduzeća.

Globalno zatopljenje bit će jedan od najvećih izazova s kojima se moramo suočiti u 21. stoljeću. Već smo prošli fazu neznanja i poricanja, ali smo zapeli u fazi zabrane skrbi. Stručno znanje dobro poznatog i uglednog znanstvenika, ne samo nekolicine, većinom, govori nam 20 godina izravno da se moramo promijeniti i nezadovoljni smo. A kada čuvamo svoje prst u SAD, Kinu i tako dalje. To se mora zaustaviti. Nalazimo se na rubu, vrijeme je da reagiramo prije nego što bude prekasno. Političari moraju ispuniti svoja obećanja! Ako to nije slučaj, naša je dužnost podsjetiti ih na ono što su nam obećali u zelenom planu i Pariškom sporazumu: klimatska neutralnost do 2050., zaustavljanje globalnog zatopljenja od 1,5 °C, nepostojanje elektrana na ugljen te Popis se nastavlja, ali trenutačno je europska klimatska politika samo fasada. Postavili smo ciljeve, ali ih ne namjeravamo ispuniti, u protivnom Njemačka, primjerice, sada ne bi izgradila novu elektranu na ugljen.
Trenutačno je naša trenutačna politika usmjerena na 3 Celzijeva stupnja. Staklenički plinovi gotovo su konstantno visoki. Taj je iznos bio na sadašnjoj razini, ali prosječna temperatura iznosila je 5 Celzijevih stupnjeva u odnosu na sadašnju! Grenland se počinje taliti, kao i antarktiku. Ako samo Grenland i jedna trećina antarktice taliju naše razine, dosegnut će se približno 25 metara. Samo podsjetnik: Šangaj je na razini od 4 m, London s 11 m, New York na 10 m, a to je jedini početak. Čak bismo i mi kao Europljani bili suočeni s drastičnim učinkom, Berlin i Pariz su 35 metara, što je zamislivo da nastavi otapati. Što je samo jedna od posljedica klimatskih promjena, popis bi se mogao ikad staviti na popis.
Ako zadržimo svoju trenutačnu politiku, za svoju budućnost srušio sam se za našu budućnost. Nije riječ o polarnim medvjedima, što je na rubu naše budućnosti, naših života, našeg planeta!
Brendan Meraner, HAK Weiz, Austrija

Recikliranje nije lako za ljude. Ako želite reciklirati, morate s kontejnerima zauzimati prostor u svojoj kući i svaki put kad baciš nešto mislite u koji spremnik odlazi. Mirisom je velik broj ljudi koji na kraju bacaju sav otpad na istom mjestu.

Na jednom od naših putovanja vidjeli smo da su u nekim zemljama srednje i sjeverne Europe u njihovim supermarketima postojali strojevi koji su vratili dio novca koji vam je u slučaju vraćanja ambalaže koštao proizvod. Postoje studije koje pokazuju da je to dobra alternativa. Na primjer, u Nizozemskoj se 95 % ambalaže vraća u supermarkete.

To je dobra ideja za primjenu jer ne samo da građani štede novac nego i pruža posao nezaposlenim osobama. Sva prikupljena plastika poduzeća ne moraju više kupovati, ali mogu zaraditi novac koji mogu uložiti u više ekoloških materijala.

Inicijativa koja bi mogla pomoći u rješavanju današnje krize bila bi uspostava dobro povezane ekološki prihvatljive prometne mreže među malim gradovima kako bi se smanjila upotreba privatnih prijevoznih sredstava, odnosno automobila. Iako 55 % svjetskog stanovništva živi u velikim gradovima, također je vrlo važno uzeti u obzir ograničenja života u izoliranom naseljeu. Često vrijeme koje živi u malom gradu odmah znači manje jezdržan način života; međutim, to znači i veću nestašicu u pogledu povezanosti s okolnim područjima. Taj nedostatak pristupačnosti mogao bi se ublažiti ako postoji sigurniji prometni sustav; Na primjer, bilo bi prikladno izgraditi širu mrežu željezničkih pruga, kao i kolodvora. Još jedna inicijativa koja bi mogla doprinijeti promicanju održivijeg načina života u malim gradovima bila bi uvođenje platforme na kojoj bi susjedi mogli dijeliti svoje rize s drugima, čime bi se smanjila potrošnja fosilnih goriva.

Inicijativa koja bi mogla pomoći u rješavanju današnje krize koja se odnosi na izgradnju mreže biciklističkih traka duž željezničke željeznice. Ta je ideja prilično relevantna s obzirom na to da naša zemlja ima vrlo različite geografske značajke. Većina španjolskog državnog područja sastoji se od planinskog reljefa, drugim riječima, topografija obuhvaća mnoga uzlazna i silazna područja. U ovom trenutku, kako bi se ljude potaknulo da koriste bicikle kao prevladavajući oblik prijevoza, bilo bi optimalno stvarati bicikliste kolosijeke duž željezničkih pruga jer su izgrađene pod kutom nagiba od najviše 5 %.

U Santu Sadurniju, gdje živimo, postoji metoda pod nazivom „zbirka vrata” u kojoj svaki dan noću na vratima kuće možete napustiti odvojenu sječku, a tijekom noći sakupljači smeća uzimaju je.
Gradska dvorana daje svim stanovnicima 3 mala spremnika, jedan zeleni za staklo, jedan žuta za plastiku i jednu smeđe za organski materijal. Kad je riječ o papiru i kartonu, morate ga ostaviti samo jednom tjedno. U Sant Sadurniju tom se metodom recikliranje povećalo za 85 %.

Smatramo da je to dobra metoda koja se primjenjuje na sve europske gradove.

Mislilo bi se na poticanje prijelaza na održivu i zeleniju gradnju. Ta bi inicijativa bila posebno važna u Španjolskoj jer je građevinski sektor jedan od glavnih izvora prihoda te zemlje. Zbog toga je zanimljivo primijetiti da je trenutačno u Španjolskoj potražnja za novoizgrađenim nekretninama i dalje veća od ponude novoizgrađenih nekretnina. Osim toga, struktura na kojoj se temelji velika većina kuća u toj zemlji sastoji se od betonskih gredica, vrlo kontaminiranog materijala. Naime, beton je materijal koji se najviše konzumira na svijetu, a drugi najpotrošniji materijal na planetu nakon vode. Proizvodnja betona rezultira 2,8 milijardi tona ugljikova dioksida, što je između 4 i 8 % svjetskih emisija stakleničkih plinova. Stoga je, usred svijeta punom srdačnom i željom za većom izgradnjom, od ključne važnosti ponovno razmotriti načine na koje stvaramo, pretvarajući građevinarstvo zelenije i ekonomičnije. Možda bi novčana naknada mogla biti dobar način da se ljude potakne na drukčiju izgradnju svojih domova.

Imigracijske politike. Europa ispušta ugljikov dioksid od industrijske revolucije i ti plinovi gomilaju plinove u atmosferi već 300 godina. Ti plinovi nisu nestali i utječu na sve zemlje. Neke zemlje imaju imigrante zbog klimatskih promjena, a imigracijske politike vrlo nam je teško, ali su nam potrebna njihova mora da krenu u ribolov. Na Kanarske otoke pristižu mnogi brodovi koji su puni useljenici.

Cigarete su vrlo štetne za naše zdravlje i imaju ozbiljne učinke na okoliš, primjerice: onečišćenje zraka, šumski požari i požari prašuma koji završe na tlu i zagađuju mnogo vode. Stoga bismo povećali poreze na pakiranja cigareta i drugih proizvoda koji jako zagađuju okoliš.

Dvostruka djeca koja pohađaju školu od 1. do 4. ESO-a mogla bi ići na smeće.

Graditi velika parkirališta na rubovima svakog grada i imati uslugu javnog prijevoza koja ne onečišćuje, čime bi se omogućila mobilnost diljem grada

Štedite električnu energiju. U gradovima se noću održavaju ulične svjetiljke kako bismo vidjeli kada vozimo i hodamo. Ta bi se električna energija mogla smanjiti i znatno bismo uštedjeli. Osim toga, trebali bismo više iskoristiti dnevnu svjetlost koju pruža sunčeva svjetlost i ne smijemo imati svjetla, tako da bismo mogli povećati broj prozora na mjestima na kojima sunce sijene.

U posljednjih 50 godina povećala se vegetacija u šumama i ruralnim područjima, gdje se povećalo i napuštanje stanovništva. Zbog toga na tim mjestima ne crpe ogrjevno drvo, čiste šume ili grane... Ta je vegetacija znatno porasla i gušća te je izložena velikom riziku od požara, posebno u zemljama s toplijim temperaturama kao što je južna Europa u kojoj klimatske promjene igraju vrlo važnu ulogu. Najveći i najrazorniji požari u povijesti dogodili su se posljednjih godina unatoč najnaprednijim alatima, tehnologiji i infrastrukturi u povijesti za gašenje požara. Kako bismo se suočili s tom situacijom, trebali bismo kontrolirati i smanjiti gorivo unutar šume u strateškim područjima koja određuju čuvari šuma, uz očuvanje prirodnih područja visoke ekološke vrijednosti. Ako to učinimo, spriječit ćemo sagorijevanje šuma na razoran i nekontroliran način. To se gospodarenje šumama može provesti u 2 sustava jer bi to sa strojevima bilo potpuno neodrživo uz visoke troškove: 1- USING LIVESTOCK FOR FOREST FIRE PREVENTION koja uključuje slobodne biljojede životinje koje pasu na područjima kao što su magarci, krave i koze koje bi prirodno očistile šume i smanjile zapaljive tvari kao što su suha trava, grmlje itd.... Primjena ovog sustava smanjuje trošak za 90 % strojevima. 2- FOREST BIOMASS AND ENERGY UTILISATION Make a selective rezidba, stvarajući odrasle šume otporne na požar. Izvadite drveće na kojima se nalazi mnogo stabala zajedno. To ne znači uništavanje drveća, nego uklanjanje najslabijih, bolesnih mjesta gdje ih ima toliko, a preostala drveća će rasti jačim i bržim. Na primjer, ako postoji 5 zajedno, ostavite dva. Tri uklonjena drveća iskorištavaju ih za proizvodnju biomase koja se može koristiti za spaljivanje i proizvodnju toplinske energije ili čak električne energije. Ciklus ugljika: zatvoreni ciklus: ne onečišćuje dim koji nastaje izgaranjem biomase drveća ugljikov dioksid (CO2), što je mala količina u usporedbi sa svim kisikom koji je proizveden kada je bio živ. Spaljivanje biomase iz gospodarenja šumama ne zagađuje jer je prethodno to stablo stvorilo kisik. Kada se spaljuje, oslobađa se ugljikov dioksid (CO2), koji će se hvatati drugim stablima koja su živa. To živo stablo stvara kisik, a pri spaljivanju ponovno nastaje CO2, koji će apsorbirati drugo stablo koje će generirati novi kisik i postupno.

Pružiti svim 11-godišnjacima pločice za višekratnu uporabu vagine i besplatnu menstrualnu čašu kako bi se smanjila upotreba jastučića i tampona (samo za plastiku)

Smanjiti konzumaciju mesa, što je tako nezdravo. 25 % emisija stakleničkih plinova proizlazi iz spaljivanja nafte i prirodnog plina, a 24 % potječe iz poljoprivrede i uzgoja. To uzrokuje krčenje šuma i glavni su čimbenici u izumiranju vrsta. Iz tih razloga rješenje bi bilo povećanje cijene mesa, podizanje svijesti u cilju smanjenja potrošačkog ponašanja i pomoć poljoprivrednicima da se preusmjere na uzgoj biljaka umjesto životinja.

Svijest o klimatskim promjenama u školi od djetinjstva. Mogla bi postojati posebna tema, jednom tjedno, koja bi mogla uključivati sadržaj povezan s tom temom u svim školama svih europskih zemalja.

Znanstvenici su već više od 30 godina bili vrlo jasni u pogledu hitnosti promjene naših navika kako bi se smanjile emisije ugljika. Međutim, nekoliko zemalja i dalje potraže i izjavljuje da čine dovoljno, kada politika i potrebna rješenja zapravo nisu ni na vidiku. Iako većina ciljeva koji bi se trebali ostvariti do 2030. podrazumijeva mnoge žrtve, svi bismo trebali uložiti napore. Smatram da bi bilo korisno nametnuti sankcije državama članicama koje nisu uspjele postići nove ciljeve. Međutim, mislim da je najbolji način poticanja država članica da postanu klimatski neutralne davanje određenih nagrada onim zemljama koje su učinile više od drugih.

Smatramo da je za ostvarenje ciljeva zelenog plana potrebno više ambicioznosti. Ljudi moraju razumjeti što je u pitanju. Zato vjerujemo da se svi moraju uključiti u poboljšanja u području okoliša.
Bilo bi nužno da posebno velika poduzeća slijede ograničenja jer bi mogla biti odgovorna za strašne posljedice u budućnosti.

To je naša posljednja prilika da djelujemo sada. Iako smo ovdje u Austriji pogođeni kao i drugi, ne možemo se samo potražiti.

To je i izvrsna prilika za ponovno zbližavanje ljudi.

To neće biti jednostavno, ali zajedno možemo promijeniti situaciju.

Moja je ideja stvaranje skupnog financiranja za projekte obnovljive energije.
Postoje mnogi projekti zaštite okoliša, a mnogi od njih uključuju obnovljive izvore energije. Ti projekti mogu pomoći u zamjeni fosilnih goriva ili poduprijeti budućnost gradskog prometa smanjenjem ispuštanja stakleničkih plinova u atmosferu, posebno u velikim gradovima u kojima su stope onečišćenja zraka previsoke.

Jedan od najvećih razloga zbog kojih globalno zagrijavanje, onečišćenje i klimatske promjene i dalje postoje jest ravnodušnost većine ljudi. Svi su svjesni takvih pojava, kao i nekoliko načina za njihovo sprečavanje: recikliranje, korištenje alternativnih izvora energije, povećanje zelenih površina, smanjenje proizvodnje plastike, korištenje javnog prijevoza, zaustavljanje rasipanja električne energije itd. Međutim, smatram da je pravi problem da se nitko ne potiče dovoljno da se bori i promijeni trenutačnu situaciju jer percepcija problema nije neposredna. Države moraju imati snagu i hrabrost nametnuti određene odluke kako bi promicale ispravno ponašanje. To je zato što će postupak biti prespor ako se pojedinac preusmjeri na konkretnu promjenu volje. Na taj će način čak i mlađe generacije imati priliku razmisliti o temeljnom konceptu prema kojem stvarni cilj čovjeka na planetu nije iskorištavanje tog čovjeka za ostvarivanje ekonomske dobiti, nego postojanje u skladu s prirodom i njegovim stvaralaštvima.

Smatram da bismo se trebali usredotočiti na povećanje energetske učinkovitosti i upotrebu obnovljive energije. Kad govorimo o energiji, moramo govoriti o dobivanju energije. Oko 1,2 milijarde ljudi diljem svijeta nema električnu energiju, a dodatnih 2,8 milijardi ljudi ovisi o krutim gorivima kao što su drvo, ugljen i ugljen za kuhanje, što uzrokuje veliku štetu zbog onečišćenja zraka u zatvorenim prostorima. Poboljšanje energetske učinkovitosti od ključne je važnosti. Svi gigavati koji se mogu spasiti su gigavati koje ne trebamo proizvoditi. Na globalnoj razini potrošnja energije danas je za trećinu manja nego što bi bila bez poboljšanja energetske učinkovitosti tijekom posljednjih dvadeset godina. Istodobno se troškovi energije iz obnovljivih izvora i dalje smanjuju. U mnogim je zemljama trošak proizvodnje obnovljive energije velikih razmjera sada niži od troška na benzinskim postajama za fosilna goriva ili jednak tom trošku. Zauzvrat, naglasak se mora staviti na primjenu klimatski prihvatljivih poljoprivrednih praksi i proširenje šuma. Klimatski prihvatljive poljoprivredne prakse pomažu poljoprivrednim gospodarstvima da povećaju produktivnost i otpornost na klimatske promjene kao što su suše, a istovremeno djeluju kao rezervoari za apsorpciju ugljika koji doprinose smanjenju emisija. Šume su također korisni spremnici za sekvestraciju i skladištenje ugljika u tlu, drveću i lišćema. Europski parlament mogao bi potaknuti države članice da postanu klimatski neutralne predstavljanjem ideja i sklapanjem sporazuma kojima se zauzvrat zadovoljavaju potrebe svake zemlje. Europska unija može zaustaviti dogovore o kojima je prethodno razgovarala u slučaju da nijedna država članica nije doprinijela novim ciljevima. Smatram da financijska pomoć Europske unije neće utjecati na globalna poduzeća Europske unije. Kolossi Lyceum, Cipar.

Nous aimserions mettre en place une journée européenne de l’environnement au cours de laquelle les collèges et lycées participeraient à des projets environnementaux.
Il faudrait pour cela banaliser une journée par an de manière à ce que les lycéens et collégiens prennent part à des projets environnementaux encadrés par des associations tels que le nettoyage des espaces naturels, la plantation d’arbres,...
AU-delà de l’impact environnemental de cette journée, cela permettrait de créer une dynamique européenne autours de l’environnement.

Smatram da je jedan od glavnih načina za borbu protiv klimatskih promjena strategija „od polja do stola” predložena u europskom novom dogovoru. Moja zabrinutost koju želim razmotriti u vezi s uzgojem životinja. S obzirom na to da stoka čini 14,5 % emisija stakleničkih plinova uzrokovanih ljudskim djelovanjem, 20 % Amazonova krčenja šuma za ispašu i kampove, prehrana i velika potrošnja slatke vode od 70 %, ograničenje ili čak ukidanje uzgoja životinja jedno je od karata.
Kako bi se to dogodilo, bojim se da politika EU-a za promicanje poljoprivredno-prehrambenih proizvoda nije dovoljna. Predlažem da se ne samo podupre poljoprivredni sektor njegovim promicanjem na unutarnjem tržištu, već i poticanjem uzgajivača stoke i mljekara na prijelaz na poljoprivredu na biljnoj osnovi te druge nove mogućnosti izvan uzgoja životinja, dajući im subvencije.
To će koristiti samim poljoprivrednicima i imati golem utjecaj na glad u svijetu, etičku potrošnju i, naravno, zaštitu okoliša.

Obnovljivi izvori energije važan su dio europskog zelenog plana. Stoga ulaganje u njih ne bi trebalo biti toliko zahtjevno.
U 2019. samo 20 % potrošnje energije u EU-u dolazilo je iz obnovljivih izvora, a taj se postotak neće pozitivno promijeniti ako postupak ne postane pristupačniji. S obzirom na postojeće zakone o urbanističkom planiranju, trebalo bi nekoliko desetljeća prije nego što obnovljiva energija predstavlja više od 80 % energije potrošene u Europi. S obzirom na uski porast globalnog zagrijavanja posljednjih desetljeća, to kašnjenje ne možemo si priuštiti.
Osim toga, trošak instalacije solarnih i aeolskih generatora energije trenutačno je ekstravagantan i, iako je zajamčena dugoročna dobit, mali broj preuzima rizik za tu učinkovitu promjenu.

Smatram da je jedan od glavnih načina za borbu protiv klimatskih promjena strategija „od polja do stola” predložena u europskom novom dogovoru. Moja zabrinutost koju želim razmotriti u vezi s uzgojem životinja. S obzirom na to da stoka čini 14,5 % emisija stakleničkih plinova uzrokovanih ljudskim djelovanjem, 20 % Amazonova krčenja šuma za ispašu i kampove, prehrana i velika potrošnja slatke vode od 70 %, ograničenje ili čak ukidanje uzgoja životinja jedno je od karata. Kako bi se to dogodilo, bojim se da politika EU-a za promicanje poljoprivredno-prehrambenih proizvoda nije dovoljna. Predlažem da se ne samo podupre poljoprivredni sektor njegovim promicanjem na unutarnjem tržištu, već i poticanjem uzgajivača stoke i mljekara na prijelaz na poljoprivredu na biljnoj osnovi te druge nove mogućnosti izvan uzgoja životinja, dajući im subvencije. To će koristiti samim poljoprivrednicima i imati golem utjecaj na glad u svijetu, etičku potrošnju i, naravno, zaštitu okoliša.

Potrebno je pridati veću važnost okolišu i prirodnim staništima poštovanjem ugrožene vegetacije i životinja. Onečišćenje uglavnom uzrokuju dimovi i ispušni plinovi koje proizvode tvornice, automobili, poduzeća i neobnovljivi izvori energije. Na primjer, vrlo čest problem je upotreba automobila čak i kada to nije nužno potrebno. Koliko se ljudi koristi javnim prijevozom kada imaju priliku? Ili koliko ljudi putuje biciklom ili pješice, kada nema dovoljno sredstava za pokrivanje? Drugi je problem smeće, a spaljivanje tona otpada jedan je od najgorih uzroka onečišćenja. Iz tog razloga, ako želimo učiniti svoj dio u zaštiti okoliša, prvo bismo trebali kupiti manje proizvoda koji sadržavaju plastiku, prednost dati čašama ili papiru, pokušati kupiti samo ono što je potrebno i izbjeći bacanje više hrane od onoga što konzumiramo. Osim toga, trebali bismo pokušati manje otpadati, na primjer uvijek korištenjem krzna u pelenama, a ne papirom, ili izbjegavanjem kupnje gotovih i industrijskih proizvoda, čime bi se pogodovalo autentičnijim proizvodima, možda i od lokalnih poljoprivrednika i uzgajivača. Za borbu protiv onečišćenja važno je započeti s malim svakodnevnim djelovanjem. Budite slobodni sami promijeniti sebe i stoga ćete promijeniti svijet.

Ideja o korištenju obnovljivih izvora energije naširoko se smatra najboljim načinom da bismo imali prirodu. Svi smo vidjeli goleme vjetroelektrane koji se nalaze na vrhu planina. Obično se smatra da proizvođači imaju važan utjecaj na iskorištavanje obnovljivih izvora energije. Naime, vjetroelektrane su ozbiljan neprijatelj prirode. Nakon nekoliko studija rezultati su pokazali da je cijena strojeva golema i da nadilazi „prihvaćenu cijenu” za poboljšanje zaštite okoliša. Osim toga, generatori traju od 2 do 4 godine. Ti se „divlji” nakon nekog vremena zakopavaju u odlagalištima vrlo velikih vjetrogeneratora.
Bilo bi znatno poboljšanje u području ekoloških studija kad bi se vodovodnice zamijenile generatorima vjetroelektrana. Od drevnih godina (npr. Egipat, Grčka) civilizacijama su se koristile vodovodnice s ciljem opskrbe vodom u svojem domu. Pritiskom vode proizvest će se električna energija u vodenim mrljama. Kako bi se to postiglo, bilo bi dobro da sve zemlje svijeta pridonesu „utrci” da planet postane bolje mjesto. Posebno zemlje sa snažnim gospodarstvom mogle bi preuzeti odgovornost za ulaganje u vodene listove. Obala bi bila savršeno mjesto za izgradnju vodostaja. Rezultati bi mogli biti korisni za sve. To je moguće rješenje za izbjegavanje trošenja novca i energije. Trebamo razmisliti o devasticiji koju smo uzrokovali svojoj prirodi te bismo trebali pokušati uvesti promjene kako bismo imali koristi od Zemlje.

Promouvoir les énergies renouvelables.

L’Espagne est l’une des régions de toute l’Europe qui a le plus d’heures d’ensoleillement. CE soleil pourrait être exploité en utilisant des panneaux solaires.

Pour cette raison, la promotion de toutes les énergies renouvelables devrait être utilisée, par exemple, dans les zones où passent de longs fleuves et où nous pourrions installer de l’énergie hydraulique. EN plus, dans le sud de l’Espagne, des panneaux solaires et de l’énergie éolienne pourraient être mis en en place. Si cette énergie renouvelable peut être promue, les déchets fossiles pourraient être mis de côté.

Promouvoir les énergies renouvelables.

L’Espagne est l’une des régions de toute l’Europe qui a le plus d’heures d’ensoleillement. CE soleil pourrait être exploité en utilisant des panneaux solaires.

Pour cette raison, la promotion de toutes les énergies renouvelables devrait être utilisée, par exemple, dans les zones où passent de longs fleuves et où nous pourrions installer de l’énergie hydraulique. EN plus, dans le sud de l’Espagne, des panneaux solaires et de l’énergie éolienne pourraient être mis en en place. Si cette énergie renouvelable peut être promue, les déchets fossiles pourraient être mis de côté.

Klimatske promjene jedan su od najvećih izazova za čovječanstvo koje treba riješiti u naše vrijeme i moramo pronaći hitna rješenja, moramo poduzeti drastične mjere u ovom ključnom trenutku jer smo to uzrok. Emisije CO2 ubrzano rastu, a kako bi se taj problem smanjio, potrebno je povećati uporabu obnovljivih izvora energije, kao što su energija vjetra, sunčeva energija i proizvodnja električnih automobila. Znam da je mnogo toga učinjeno, ali nije dovoljno. Kao dio mladog europskog zelenog plana protiv okoliša i klimatskih promjena, usredotočio bih se na širenje poruke o klimatskim promjenama u cilju senzibiliziranja ljudi diljem svijeta. Vjerujem da samo vlade ne mogu riješiti taj problem i da građani imaju ulogu pojedinaca i zajednica, odabiru smeće u našem okolišu i bacaju ga na pravo mjesto. Možemo nastaviti javnim prijevozom kako bismo smanjili emisije CO2 iz automobila, promijenili prehrambene navike, primjerice smanjili potrošnju mesa i mnogo više. Upozorio bih širu javnost da razumijemo koliko smo loše okrenuli naš planet i moramo djelovati što je brže moguće kako bismo svoj planet spasili za sebe i buduće generacije.

SEK Alborán predlaže postavljanje vjetroelektrana u sredini mora. Svoje prijedloge temeljili smo na okolišu našeg mjesta u kojem se svakodnevno suočavamo s velikim naletima vjetra koji bi mogli proizvesti velike količine energije vjetra, stoga bi uključivanje vjetrenjača moglo biti izvrsna prilika za iskorištavanje energije plime i oseke. Područja u kojima bi se mogli provesti naši prijedlozi bili bi na Balearskim otocima, Kanarskim otocima, područjima u blizini Sredozemnog mora i Kantabrijskog mora, što se tiče hidrauličnih mjera, a zatim bismo mogli iskoristiti goleme nalete vjetra koji se nalaze u našim planinskim sustavima i brojnim planinskim lancima. Svu tu energiju iskoristit će građani koji žive u područjima najbližim obalama na kojima će se nalaziti te vjetrenjače. Ukratko, predlažemo uvođenje vjetrenjača za iskorištavanje energije vjetra i vjetrenjača za iskorištavanje energije plime i oseke.

SEK Alborán predlaže postavljanje vjetroelektrana u sredini mora.
Svoje prijedloge temeljili smo na okolišu našeg mjesta u kojem se svakodnevno suočavamo s velikim naletima vjetra koji bi mogli proizvesti velike količine energije vjetra, stoga bi uključivanje vjetrenjača moglo biti izvrsna prilika za iskorištavanje energije plime i oseke.
Područja u kojima bi se mogli provesti naši prijedlozi bili bi na Balearskim otocima, Kanarskim otocima, područjima u blizini Sredozemnog mora i Kantabrijskog mora, što se tiče hidrauličnih mjera, a zatim bismo mogli iskoristiti goleme nalete vjetra koji se nalaze u našim planinskim sustavima i brojnim planinskim lancima. Svu tu energiju iskoristit će građani koji žive u područjima najbližim obalama na kojima će se nalaziti te vjetrenjače.
Ukratko, predlažemo uvođenje vjetrenjača za iskorištavanje energije vjetra i vjetrenjača za iskorištavanje energije plime i oseke.

Svi znamo da fosilna goriva kao plin i benzin imaju samo nekoliko dana s približavanjem kraju. Osim toga, one uvelike doprinose onečišćenju, a time i klimatskim promjenama i njihovim razornim posljedicama. Kako bi se to spriječilo, smatram da je sada najbolja i prva opcija da se počnu povećavati porezi te da se poduzeća usmjeravaju i potiču na promjenu. Umjesto toga postoje brojni održivi izvori energije kao što su eolička, hidrološka, solarna i geotermalna. Ako su cijene mnogo niže, više građana imat će koristi od njih.

Nuklearni PLANIS više
je nego očito da su nuklearne elektrane poprilično velik uzrok i povećavaju onečišćenje te predstavljaju prijetnju za klimatske promjene.
Iznimno je teško i skupo rastaviti ili odmah okončati nuklearnu elektranu pa vjerujemo da bismo trebali čekati dok se ne završi njezin život kako bi se zabranila izgradnja novih elektrana. Ako nuklearne elektrane nestanu, poduzeća bi svoje izvore energije mogla pretvoriti u održive i jeftinije. Kako bi im pomogle, vlade bi trebale ulagati i promicati tu alternativu primjenom nižih poreza i povećanjem poreza za stvarne nuklearne elektrane.

Pojedinačni USE PLASTIK
djeluje na isti način za plastiku za jednokratnu upotrebu. Tako ih koristimo, njihovu nisku cijenu i praktičnost. No život je bez njih, samo moramo promijeniti jednostavne navike svoje rutine. To smo vidjeli uklanjanjem plastičnih vrećica za jednokratnu upotrebu: to nije bilo teško iskoristiti. Isto vrijedi i za ostatak plastike za jednokratnu upotrebu. Počnimo kupovati od odgovornih poduzeća koja ulažu napore! Ako je ta vrsta proizvoda jeftinija od tih plastičnih proizvoda, ljudi će razmotriti tu alternativu. Stoga je rješenje povećanje poreza dok ih se ne zabrani.

Klimatska kriza već dugi niz godina traje među najvažnijim problemima na koje utječemo. Iako mnoge države pokušavaju dati svoj doprinos, djelovanje pojedinih država nije dovoljno za rješavanje te situacije, koja je vrlo ozbiljna i široka. Svaka država trebala bi uvesti posebna pravila i senzibilizirati stanovništvo kako bi se postigao važan cilj, postao prvi klimatski neutralan kontinent na svijetu. Kako bi se senzibiliziralo stanje i osvijestilo ljude, mogla bi se organizirati kulturna događanja u kazališnim i kinematografskim poljima; to bi se moglo ostvariti kazališnim igrama ili kratkim filmovima o kojima se posebno govori o toj temi. Države koje pokazuju velik interes i suradnju trebale bi biti nagrađene svečanostima za države i gradove kako bi se prepoznala njihova predanost. Istodobno smatram da sve države ne pokazuju svoj doprinos i osviještenost te da ih treba strogo sankcionirati kako bi bile svjesne svojeg lošeg i neprimjerenog djelovanja.

Komentiramo europski zeleni plan već možemo primijetiti strahovite učinke klimatskih promjena u našem svakodnevnom životu. Kada vidite požare na zemljištu u Francuskoj, Australiji, Kaliforniji ili klimatskim izbjeglicama koji dolaze iz cijele Azije i Afrike, možete predvidjeti kakva će budućnost izgledati ako se sada ne uspijemo suočiti s problemima. Moramo djelovati sada ili nikada! Europski zeleni plan pravi je koncept, ali nedostaje prava provedba. Znamo što moramo učiniti, sada je naša obveza djelovati na odgovarajući način kako bismo spasili naš planet. Članice EU-a moraju surađivati, kao prava unija, kako bi se borile za isti cilj. Svaka zemlja mora ispuniti svoje dužnosti i mogućnosti kako bi naš svijet postao opipljiva zemlja za sve. Imamo mogućnosti, sada je vrijeme za djelovanje. Hak Weiz/Austrija Christina Fink, Brendan Meraner

Smatram da bi jedan od glavnih prioriteta europskog zelenog plana trebao biti podizanje svijesti o klimatskim promjenama. Kako se djeca mogu odgajati uz ekološku savjest? Kako se osobe koje nisu stručnjaci mogu informirati ili čak doprinijeti tom zajedničkom naporu?

Priče, pjesme, ali i drugi umjetnički projekti učinkovit su način prenošenja poruke. I žanrovi karakteristični za njihovu jednostavnost i sposobnost interakcije s ljudskim emocijama mogli bi biti u mogućnosti utvrditi temelje budućih građana koji štite svoj okoliš i svjesni su svojeg djelovanja.

Stoga predlažem stvoriti internetsku stranicu na kojoj ljudi iz europskih zemalja, bez obzira na dob, mogu učitati svoje umjetnine koje se odnose na klimatske promjene. Ako se poveća broj sudionika, bilo bi moguće organizirati i izložbe u svakoj zemlji u kojoj možemo predstaviti takva djela, čitati pjesme ili priče i raspravljati o toj dominantnoj pojavi našeg doba, ne samo s profesionalcima, nego i nadahnutim osobnim iskustvima i idejama, nadahnutići sljedeće generacije znanstvenika i aktivista.

Najvažniji cilj svih država članica EU-a jest klimatska neutralnost do 2050. i smatram da bismo trebali biti odgovorniji i predaniji smanjenju emisija stakleničkih plinova. Čini se da je mladima preteško govoriti o globalnom zatopljenju, onečišćenju zraka, onečišćenju vode i energetskom otpadu, ali vjerujem da svaka osoba može doprinijeti tome da svijet u kojem živimo bude bolji ako naučimo djelovati na drugačiji način. Evo nekoliko savjeta za poboljšanje našeg ponašanja: zrak je, naravno, onečišćen jer na našim cestama ima previše automobila, a automobilski motori proizvode štetne plinove za naše zdravlje kako bismo mogli imati problema s disanjem i razboljeti se, tako da bi javni prijevoz bio bolji ili bismo trebali dijeliti automobil s drugim ljudima te bi automobili i autobusi, naravno, trošili obnovljivu energiju umjesto goriva; — svaka obitelj proizvodi previše plastičnih boca za vodu, ali većina tih boca ne reciklira se jer ih ljudi i dalje stavljaju u smeće umjesto u spremnik za recikliranje. Na taj način boce i u tlu ili moru mogu biti opasne za divlji život. Recikliranje plastike za izradu novih proizvoda najbolje je rješenje problema jer se recikliranjem troši manje energije od proizvodnje boca za vodu od nove plastike te se stvara manje onečišćenja. Ako naučimo odvojiti otpad od prave kante, trebali bismo biti iznenađeni kako bismo znali da se velik dio drugih predmeta izrađuje od reciklirane plastike. Trebali bismo upotrebljavati staklenu bocu ili ograničiti broj staklenih plastičnih boca. — Uvođenje solarnih ploča ili energije vjetra uštedjelo bi naš planet umjesto tradicionalne energije.

Mi, učenici Broeder škole u Roeselareu, Belgija, vidimo nekoliko neposrednih tečajeva djelovanja. Bit ćemo ih popisali po redoslijedu popularnosti u našoj skupini.
Prvi je korak „zelena energija”. Vlade bi trebale ulagati u alternative zelenoj energiji putem masovne proizvodnje vodikovih baterija, električnih vjetrenjača i solarnih ploča. Time bi se moglo osigurati da zelena energija postane cjenovno pristupačna i dostupna svim građanima, čime bi se smanjila proizvodnja ugljikova dioksida.
Osim toga, nema straha da ljudi izgube posao. Također bismo se trebali koristiti biodizelom kao izvorom zelene energije.
Kako bi se smanjila upotreba fosilnih goriva, trebali bismo više ponovno upotrijebiti i odabrati održive proizvode kao što je plastika na biljnoj osnovi.
Do 2030. 50 % svih automobila trebalo bi biti na električni pogon. Kako bi se postigao taj cilj, električni automobili trebali bi biti jeftiniji. Vlada bi trebala aktivno promicati uporabubicikala, primjerice davanjem bonusa osobama koje rade za rad.
Sela, gradovi i mjesta trebali bi odvratiti od upotrebe automobila i poticati upotrebu bicikala za svakodnevni prijevoz.

Stoga su nam potrebne sigurne biciklističke staze i više pješačkih zona te više parkirnih mjesta za automobile izvan središta.

Kako bismo potaknuli i uključili građane ili sve dijelove društva da sudjeluju u borbi protiv klimatskih promjena, predlažemo različite metode/rješenja. Kao što svi znamo, djeca su budućnost i mogu se sjećati kada odrastu nešto. Doista, vjerujemo da bi uvođenje tečaja svakog tjedna u školi bilo učinkovito. Selektivno sortiranje, zbrinjavanje otpada itd. bilo bi uključeno u tečaj. Imat će isti aspekt kao razredi „EMC” kojima sudjelujemo u francuskom sustavu. Ili, ako je to bolje u smislu troškova i rokova, mogao bi biti koristan i jedan obvezni dan otkrića o svijetu borbe protiv klimatskih promjena (koji se stoga odnosi na Dan obrane i građanstva, u frenhovnom sustavu). Osim toga, još jedan ključ koji bi sigurno imao učinak može biti korištenje publiciteta u gradovima. S obzirom na sanitarnu krizu koja trenutačno živimo i općenito s digitalnim svijetom, sada smo mnogo više na internetu; stoga ovo područje ima mnogo veću važnost. Predlaganje oglasa na različitim platformama moglo bi imati stvaran učinak.
Naposljetku, uporaba proizvoda koji se mogu ponovno upotrijebiti trebala bi doprinijeti zajedničkoj borbi protiv klimatskih promjena. Posebno se zalažemo za to da se djevojkama osiguraju jastučići za višekratnu uporabu kako bi se smanjila upotreba plastičnih uložaka; za uklanjanje šminke, uporabom perivih maramica; za parove s djetetom, koristeći isprane dječje pelene... To bi se, na primjer, trebalo pojaviti u promidžbi.

La pollution est un problème grave, parcequ’il y a beaucoup de problèmes dans les usines où la pollution y est plus présente à cause des gaz, surtout dans les usines chimiques. La pollution dépend des propriétaires, qui ne s’occupent pas de l’entretien. Il y beaucoup de cas de dommages aux poumons et système nerveux. Pour limiter ces dégâts, l’Etat et les sociétés doivent limiter les heures de travail et mettre à disposition des combinaisons contre les agents chimiques.
Pour la santė publique, il faut faire du recyclage et limiter l’utilisation du plastique, ce n’est pas du matériel organique. Contrôler les déchets plastiques que l’on retrouve dans les eaux de la mer parce que souvent les poissons de grande taille se nourrissent de ceux-ci. CE qui entraîne un danger pour l homme, en effet ces poissons font aussi partie de l’alimentation humaine.
L’Etat devrait faire des campagnes de sensibilisation contre la pollution, chaque commune doit absolument optimiser au mieux leur système de ramassage et three de leurs dechets, déchets toxiques et radioactifs compris, comme ceux que l’Etat italien veut envoyer en Sicile. Limiter l’utilisation de certain substances chimiques et Utiliser des filtres à l’intérieur des usines en limitant le rejet des gaz nocifs.

Klimatske promjene jedno su od pitanja koja najviše pogađaju sve stanovnike Zemlje, posebno djecu, građane sutrašnjice, koji će izravno trpjeti posljedice godina pogrešnog ponašanja. Stoga bi dobra ideja bila obrazovati djecu kako bi se poštovao planet tijekom rane dobi ciljanim poučavanjem koje počinje u školi i obitelji. Stoga bi aplikacija koju svaka škola ili osoba može preuzeti mogla biti korisna, sposobna za podučavanje djece i podsjećanje odraslih na svakodnevno ponašanje koje pridonosi onečišćenju planeta. Ta je aplikacija već u fazi planiranja. Riječ je o projektu koji dijelim s dva prijatelja i već smo prikupili neke izvore i stručne ljude za njegov uspješan razvoj.

Smatram da je najbolji način rješavanja problema kao što su klimatske promjene provedba politika i ciljeva na koje svaki europski građanin i proizvođač može raditi. Većina onečišćenja mogla bi se zaustaviti ako svi imaju predodžbu o jasnom i numeriranom cilju. Na primjer, ti bi ciljevi mogli biti smanjenje emisija automobila u gradskim područjima (vrlo jednostavno) ili osiguravanje da proizvođači polako smanjuju svoje emisije. Naravno, tome bi se pomoglo u izradi smjernica koje bi se prilagodile kako bi se uzele u obzir socioekonomske razlike svih europskih građana. Nadalje, bilo bi korisno uključiti sve političke aktere na svim razinama kako bi se uspostavila takva politika. Europski zamjenik trebao bi raditi na čišćijoj budućnosti kao što bi, primjerice, trebao biti gradonačelnik malog prigradskog grada.
S obzirom na to da to pitanje utječe na sve, politike kao što je zeleni novi plan morat će biti uključive kako nitko ne bi smio umiriti napore drugih ljudi. Također je važno razumjeti da je takva politika za koju je potrebno određeno vrijeme da bi se vidjeli rezultati, što bi moglo dovesti do toga da neki ljudi smatraju da su napori koje ulažu beskorisni ako nisu. Tome bi mogao pomoći znanstveni tim na europskoj razini koji će pratiti rezultate politike.

Jedan od načina za smanjenje emisija u zemlji jest smanjenje otpada i povećanje ponovne upotrebe materijala, kružno gospodarstvo. Budući da su boce nužni za svakodnevnu uporabu za pakiranje i prenošenje tekućina, važno je da se one ne odlaze u otpad, nego da se recikliraju.

Mnoge zemlje već recikliraju boce, ali su previše neučinkovite. To bi se moglo učvrstiti uvođenjem sustava sunca i dodavanjem većeg broja automata za prodaju automobila povezanih s prodavaonicama namirnica itd. Sustav za sušice značio bi da boce različitih veličina imaju različitu vrijednost prianjanja u stroj za recikliranje.
EU
je postavio cilj za reciklirane plastične boce, ali učinkovit način za povećanje recikliranja aluminija i drugih materijala doveo bi do razumnog sustava mirovanja u svakoj zemlji.

Druga je ideja o smanjenju emisija dodavanje više ponora ugljika gradovima. Zelene površine mogle bi se uspostaviti uz velike zgrade i višestambene kuće. Također bi se mogli namjestiti parkovi i zelene površine na uličnoj razini. Tako se životi i obrasci ljudi ne bi morali toliko promijeniti ekološkim promjenama, ali emisije bi se nadoknadile!

Jedan od načina za smanjenje emisija u zemlji jest smanjenje otpada i povećanje ponovne upotrebe materijala, kružno gospodarstvo. Budući da su boce nužni za svakodnevnu uporabu za pakiranje i prenošenje tekućina, važno je da se one ne odlaze u otpad, nego da se recikliraju. Mnoge zemlje već recikliraju boce, ali su previše neučinkovite. To bi se moglo učvrstiti uvođenjem sustava sunca i dodavanjem većeg broja automata za prodaju automobila povezanih s prodavaonicama namirnica itd. Sustav za sušice značio bi da boce različitih veličina imaju različitu vrijednost prianjanja u stroj za recikliranje. EU je postavio cilj za reciklirane plastične boce, ali učinkovit način za povećanje recikliranja aluminija i drugih materijala doveo bi do razumnog sustava mirovanja u svakoj zemlji. Druga je ideja o smanjenju emisija dodavanje više ponora ugljika gradovima. Zelene površine mogle bi se uspostaviti uz velike zgrade i višestambene kuće. Također bi se mogli namjestiti parkovi i zelene površine na uličnoj razini. Tako se životi i obrasci ljudi ne bi morali toliko promijeniti ekološkim promjenama, ali emisije bi se nadoknadile!

Svatko zna da je naš planet ozbiljno pogođen emisijama stakleničkih plinova. Svi znaju i da što više vremena prolazi, to je situacija lošija. Iako neke zemlje obično smanjuju te emisije, druge i dalje uništavaju naš planet. Kako bi pokušali postati prvi klimatski neutralan kontinent do 2050., EU bi mogao posebnu pozornost posvetiti globalnim poduzećima, odrediti bonuse za zemlje koje u kratkom roku postignu dobre rezultate i sankcije za zemlje koje se ne posvete dovoljno, prisiljavajući ih da preuzmu veću odgovornost i u interesu građana.

Ulažu se mnogi napori za održivi razvoj na globalnoj razini ili na lokalnoj razini. Međutim, svijest o ekološkim izazovima u Europskoj uniji uglavnom je dovela do dodjele bespovratnih sredstava za projekte, a ne do konkretnih mjera. Bilo bi utopija stvoriti međunarodno globalno tržište prihvatljivo za okoliš jer zemlje nemaju jednaku ekološku osviještenost diljem svijeta. Slično tome, stvaranje vlastitog tržišta svake zemlje bilo bi učinkovito zbog globalizacije. Zapravo, 20 % naše robe uvozimo iz Kine, a 14 % iz SAD-a. Zbog toga europsko tržište ima smisla i zašto predlažemo premještanje industrije u Europu. Time bi se smanjile emisije ugljika prvenstveno zato što bi udaljenost do prijevoza robe bila kraća. Čak i ako se cijena robe poveća, otvorit će se radna mjesta i postupno povećavati kupovna moć. Istodobno bismo mogli razviti europsku željezničku mrežu koja ima manji utjecaj na okoliš od kontejnerskih brodova, zračnog tereta ili kamiona. Danas se dnevno proizvodi više od 20 milijuna kilograma otpada, a taj se broj povećava svake godine, što predstavlja znatnu količinu otpada za recikliranje. Umjesto da ih pošaljemo u udaljene zemlje, mogli bismo osigurati njihovo recikliranje na europskoj razini, čime bi se smanjile emisije ugljika i omogućila bolja kontrola poštovanja visokih standarda i propisa.

Godina 2020. bila je teška za svakoga od nas, no nekima je pružila sredstva za razmišljanje o klimatskim pitanjima s kojima se treba suočiti sada i u budućnosti. Neosporno je da sve veće temperature u nekim dijelovima svijeta nisu jedinstvena pojava kaotičnih i meteoroloških pojava, već je očito temeljno i trajno pitanje s kojim se naše društvo suočava. „Zeleni dogovor” koji je donijela Europska unija velika je alternativa tom velikom problemu jer se njime utvrđuju jasni ciljevi koje treba ostvariti do 2050.: izgradnja klimatski neutralne Europe.
Međutim, kako bi se osigurao čisti ekološki prijelaz, morat ćemo osigurati da države članice Europske unije poštuju i prate određene gospodarske, tehnološke i infrastrukturne prilagodbe. Ta prilagodba klimatskim promjenama jest i ostat će zajednički napor te je u najboljem interesu Europe osigurati da se države pridržavaju ekoloških smjernica zelenog plana. Zbog toga smatram da bi se gospodarske sankcije mogle primijeniti na zemlje koje odbijaju ili su prespore ili oklijevaju osigurati čistu ekološku tranziciju u okviru zelenog plana. Osim toga, Europska unija mogla bi osnovati specijalizirano vijeće u svakom velikom gradu Europe radi provjere i savjetovanja o pitanjima okoliša i mjerama na lokalnoj razini.
Europa bi također mogla obrazovnim tijelima osigurati dane obrazovanja posvećene globalnom zatopljenju, kao dio stipendije za studente, jer je znanje o aktualnim pitanjima (čak i na osnovnoj razini) ključno za djelovanje ljudi i mlađih generacija te za borbu za naš planet. Zeleni plan nije samo skup mjera koje je donijela Europska unija, već i promjena načina na koji razmišljamo o našem potrošačkom društvu.
Više nego što smo to učinili, možemo znatno pridonijeti svakodnevnim „zelenim radnjama”, kao što su manja upotreba automobila, ispravno recikliranje ili upotreba energije i vode, što je manje moguće. Iako nam taj svijet obično pokazuje suprotno, i dalje smo akteri naše budućnosti te ćemo s odlučnošću i hranjivošću poboljšati stanje našeg planeta, našeg naroda.

Onečišćenje plastikom predstavlja jednu od najopasnijih prijetnji okolišu.
Onečišćenje plastikom polako uništava svijet u kojem živimo, a postoje mnogi dokazi o njegovoj štetnosti: kao prvo, proizvodnjom halogene plastike oslobađaju se otrovne kemikalije koje onečišćuju podzemne vode, što uzrokuje veliku opasnost za sve vrste koje piju tu vodu.
Osim toga, onečišćenje plastikom ubija mnogo životinja (posebno onih koje žive u moru) tako što ih guše i zaronjuje. Prema statističkim podacima, 800 životinjskih vrsta izloženo je riziku zbog toga.
Plastične čestice čak su stvarale otrovne otoke za smeće koji plutaju morem, što predstavlja ozbiljan rizik za morske ekosustave.
To treba zaustaviti. Ne smijemo biti toliko ravnodušni prema tom opasnom onečišćenju, koje ubija svijet u kojem živimo.
Plastični oblici koji najviše onečišćuju jesu vrećice i boce za kupovinu, zbog čega bi ljudi trebali početi upotrebljavati vrećice za kupovinu izrađene od tkanine umjesto plastike. Plastične boce potpuno bi se izbjegle ako ljudi izgube vodu iz lokalnih fontana. Moramo reciklirati sve ostale stvari koje su nužno izrađene od plastike.
Svatko može učiniti malo kako bi zaštitio okoliš, ali države moraju nametnuti pravila u korist zaštite okoliša.
Imajte na umu da svijet možemo spasiti samo ako smo ujedinjeni i ako surađujemo!
Vrijeme je da prestanemo biti toliko ravnodušni prema patnji našeg planeta, koji je umrće i očajnički traži pomoć! Vrijeme je da pokažemo da nam je stalo do ovog svijeta i kao mladi ljudi imamo dužnost spasiti ga jer bismo ga mogli sve izgubiti u neposrednoj budućnosti!

Kad bismo izgradili europski zeleni plan koji se odnosi na klimatske promjene, usredotočili bismo se na

brzu modu. Brza modna industrija odgovorna je za 10 % globalnih emisija stakleničkih plinova svake godine između proizvodnje, proizvodnje i prijevoza te ispušta 1,2 milijarde tona CO2 godišnje. Brza moda drugi je najveći onečišćivač na svijetu nakon naftne industrije.

Visoke emisije ugljika, onečišćenje vode, velike količine otpada od odlagališta otpada, kemijski otpad, plastika i mikroplastika samo su neka od važnih pitanja koja proizlaze iz brze mode prema

UN-ovim predviđanjima da bi do 2050. modne marke brzo mogle biti odgovorne za četvrtinu svih globalnih emisija ugljika marki

brze mode također su odgovorne za kršenje ljudskih prava svojih radnika koji proizvode svoje proizvode. Radnici su nedovoljno plaćeni, izloženi zlostavljanju, prekomjernom radu, nesigurnim radnim uvjetima, seksualnom nasilju i mučenju. U modnoj industriji svake se godine koristi 1,5 bilijuna vode, a 750 milijuna ljudi diljem svijeta nema pristup pitkoj vodi. klimatska

neutralnost nije moguća bez neposrednog djelovanja protiv velikih brzih modnih kompanija sa sjedištem u Europi. Predlažemo da Europski parlament donese zakonodavstvo, carine i sankcije kako bi se smanjio štetan učinak brze mode na okoliš. Budući da bi nametanje carina bilo štetno za modnu industriju, klimatska kriza mnogo je hitnije pitanje osjetljivo na vrijeme.

Potrebno je podići svijest o tom pitanju i promijeniti ih. Neke stvari koje možete učiniti kao pojedinac manje kupuju, kupuju kvalitetniju odjeću, recikliraju odjeću i kupuju od održivih robnih marki.

Svi moraju prihvatiti izazove u životu tijekom cijelog života. COVID 19 pokazao je da ništa ne bi trebalo uzimati zdravo za gotovo. Umjesto toga moramo ulagati u okoliš i ljude.

Moramo donijeti strategiju kojom se ljude motivira da promijene navike i budu ekološki prihvatljiviji. Ljudi mogu imati važnu ulogu u borbi protiv klimatskih promjena putem istraživanja među sveučilištima o boljim načinima života. Željeli bismo vidjeti inovativnije ideje počevši od škola i učenika. Živimo u zemlji, na Cipru, bez sunca. Europa je bespomoćna Suncem. Zašto ne ulažemo u sunčevu energiju i izvore kao što su vjetar i voda? Lokalne vlasti mogle bi usvojiti politike kojima se nagrađuju ljudi koji se bave recikliranjem. Zašto ne biste razvijali mreže među općinama u Europi i razmjenjivali dobre prakse?

Zašto ne biste tražili građane koji prosvjeduju o svojem gradu i govore kao Greta Thunberg. Novi europski Bauhaus obećavajući je projekt kojim se pridonosi ostvarenju europskog zelenog plana. Budući načini života trebali bi biti održivi, vodeći računa o estetici i uključivosti.

U tom kontekstu države članice trebale bi provoditi svaku politiku bez izgovora.

Prema mojem mišljenju, najbolja je ideja informirati starije osobe jer (barem prema mojem mišljenju) oni koji nisu skloni boli. Živjeli su u vrijeme kada ljudi nisu govorili o nošenjem planeta.

Ako bih započeo s mladim europskim zelenim planom za borbu protiv klimatskih promjena, usredotočio bih se na promjenu umaka o upotrebi ugljena ili stakleničkih plinova. Na nekim mjestima ljudi čak spaljuju plastiku ili druge smeđe kako bi se učinili toplijima (možda smatraju da je to jeftinije). Smatram da neke zemlje koje se bore protiv promjena povezanih s borbom protiv klimatskih promjena moraju razmisliti o svojoj budućnosti. Možda nećemo utjecati na to mnogo, ali moramo razmisliti o našoj djeci ili unucima. U kojem će svijetu živjeti ako ne počnemo nešto o tome? Naš svijet uništit će se zbog globalnog zatopljenja i trenutačno ne možemo biti samostalni i pokušati nešto učiniti u vezi s njim. Ako se neke države članice ne promijene, EU bi im trebao izreći sankcije. Ako nismo surađivali i neće biti kazne za nesuradnju? EU može utjecati na globalna poduzeća, ali neće uvoditi promjene ako dođe do dodatnih troškova ili ako ih neće podupirati druga poduzeća.

Prema našem mišljenju, borba protiv klimatskih promjena trenutačno je jedna od najvećih briga za ljudsku rasu. Klimatske promjene najviše nas pogađaju i imamo ovlasti da ih zaustavimo ako svi zajednički odlučimo nešto učiniti protiv njih. Ako to ne učinimo, suočit ćemo se s nekim ozbiljnim posljedicama koje dosad nikad nisu bile vidljive. Na primjer, zbog porasta razine mora ili drugih prirodnih katastrofa uzrokovanih klimatskim promjenama mnogi će ljudi biti prisiljeni napustiti svoje domove i bit će prisiljeni migrirati. Ako se to dogodi i nismo spremni na to, ishod bi mogao biti katastrofalan. No uvjereni smo da će Europska unija pronaći način da se to spriječi i nadamo se budućnosti naših svjetova.

Kristiina, Kia, Essi, Emilia

EU ima važnu ulogu u usporavanju i s vremenom zaustavljanju globalnih klimatskih promjena. Vrlo je važno da svaka članica Europske unije doprinese smanjenju emisija stakleničkih plinova.

Smatramo da bi EU trebao pratiti zemlje kako bi bile klimatski prihvatljivije. Na primjer: trebalo bi nagraditi zemlje koje čine sve što je u njihovoj moći kako bi okoliš ostao čist. Države koje to ne učine trebalo bi kazniti. EU bi mogao organizirati natjecanje u kojem bi ljudi iz svih europskih zemalja mogli osmisliti različite ideje za smanjenje emisija.

Najbolja ideja trebala bi biti nagrađena i provedena u praksi u svim zemljama.

Pogledati budućnost Tanje, Viljamija i Petre.

Važno je da naša buduća generacija može živjeti u čistom okolišu. Želimo da naša djeca mogu živjeti u istom svijetu u kojem danas živimo u toj istoj Finskoj sa snježnim zimama u kojima danas živimo. Želimo da naša djeca imaju priliku ići skinuti i klizati.

Ljudi bi trebali učiti iz našeg dobrog sustava recikliranja. Na primjer, imamo sustav povrata pologa za limenke i boce sode. Kad u skladište vratite prazne boce, dobivaš 0,10 – 0,40 EUR po boci. EU bi trebao ulagati u recikliranje jer se recikliranjem jednog aluminija može uštedjeti 90 % energije potrebne za proizvodnju nove.

Trebali bismo smanjiti emisije ugljika, primjerice trebali bismo posaditi više stabala jer drveće svojim okolišem doprinosi opskrbom kisikom, poboljšanjem kvalitete zraka, ublažavanjem klime, očuvanjem vode, očuvanjem tla i pružanjem potpore divljoj fauni i flori. Tijekom procesa fotosinteze stabla se uzimaju ugljikovim dioksidom i proizvode kisik koji udišemo. Ipak malo stvari može biti od koristi, na primjer: odstraniti elektroniku, živjeti ili voziti zelenom energijom, uzmite kraće tuševe, potpuno optereite praonice, isključite svjetla i stubište.

Ako smanjimo emisije ugljika, možemo usporiti klimatske promjene i imati bolju budućnost!

Što nas brine? —

Prelazak sa Saana i Jennija s motora s unutarnjim izgaranjem na električne automobile trebao bi se odvijati korak po korak jer su u Finskoj automobili u Finskoj vrlo nužni i svi ne mogu priuštiti električni automobil. Ne možemo samo prijeći s automobila s unutarnjim izgaranjem na električne automobile, nego i među njima. Druga je stvar da su električni automobili klimatski prihvatljiviji, ali njihova proizvodnja uzrokuje mnogo emisija.

Grijanje stanova stvara mnogo klimatskih emisija jer je vrijeme ovdje hladno i potrebno je grijanje.
Trebali bismo iznaći nove načine zagrijavanja kuća.

Promet i grijanje prouzročuju u prosjeku više emisija stakleničkih plinova u Finskoj nego u srednjoj Europi zbog velikih udaljenosti i hladnije klime.

Druga globalna pitanja za koja smo zabrinuti su polarni ledenjaci, što uzrokuje rast vodostaja.

Danas se sve više građana osjeća zabrinuto zbog klimatskih promjena i njihovih problema. Ta je pojava vidljiva u pješice klime koju je 2018. organizirala Greta Thunberg. Međutim, ne smijemo pasti u instrumentalizaciju klimatskih promjena u gospodarske svrhe: koncept zelenog marketinga. Mislimo da moramo prilagoditi politiku različitih razmjera, doista možemo vidjeti stvarnu viziju globalne politike o pitanjima okoliša. Međutim, na lokalnoj razini (količina na kojoj bi djelovanje trebalo biti relevantnije) sudjelovanje građana je minimalno. Do nedjelovanja došlo je zbog tri čimbenika: ne postoji veza između emisija stakleničkih plinova određenog zemljopisnog područja i utjecaja tih emisija na to područje. Drugi je čimbenik to što ne postoji veza između emisija proizvodnje i njihovih učinaka. Posljednji je čimbenik to što ljudi ne vide nikakve probleme i stoga ne žele promjene, što objašnjava njihovu neaktivnost. Kako bismo odgovorili na sve te probleme, predložit ćemo vam naše prijedloge.

Naša prva ideja bila bi stvaranje komisije za subvencije u UN-u. Regije svijeta koje su najviše pogođene klimatskim promjenama mogle bi ondje predložiti projekte održivog razvoja. Razvit će ih stručnjaci IPCC-a koji će ih analizirati i utvrditi sredstva koja će se primijeniti kako bi ih se ostvarilo (određivat će udio ukupnog proračuna koji će zauzimati za klimu).

Drugo rješenje koje smo zamislili jest pružanje državnih subvencija za električne bicikle. To bi ih učinilo jeftinijima i pružilo mnogo veći poticaj ljudima da ih kupuju i upotrebljavaju nego njihovi automobili. Na primjer, u velikim gradovima kao što je Pariz, u kojima uvijek postoje prometni zastoji, upotreba tih bicikala omogućila bi nekim ljudima da brže odlaze na posao.

To je rješenje moguće i omogućilo bi Europskoj uniji da slijedi primjer Nizozemske u kojoj 36 % stanovništva upotrebljava bicikle za svakodnevna putovanja. Naša treća ideja bila bi da država pruži financijsku potporu svakoj školi. Oni bi morali financirati održivi projekt. Pobjedniku natječaja dodijelit će se znatna sredstva za provedbu projekta. Osim toga, država se obvezuje financirati 150 drugih projekata uz niže troškove. Ti će natječaji biti nacionalni za svaku zemlju Europske unije.

Osim te potpore, država će ponuditi održavanje konferencija u svakoj školi kako bi se prikazala buduća radna mjesta u kontekstu klimatskih promjena.

Danas se sve više građana osjeća zabrinuto zbog klimatskih promjena i njihovih problema. Ta je pojava vidljiva u pješice klime koju je 2018. organizirala Greta Thunberg. Međutim, ne smijemo pasti u instrumentalizaciju klimatskih promjena u gospodarske svrhe: koncept zelenog marketinga. Mislimo da moramo prilagoditi politiku različitih razmjera, doista možemo vidjeti stvarnu viziju globalne politike o pitanjima okoliša. Međutim, na lokalnoj razini (količina na kojoj bi djelovanje trebalo biti relevantnije) sudjelovanje građana je minimalno. Do nedjelovanja došlo je zbog tri čimbenika: ne postoji veza između emisija stakleničkih plinova određenog zemljopisnog područja i utjecaja tih emisija na to područje. Drugi je čimbenik to što ne postoji veza između emisija proizvodnje i njihovih učinaka. Posljednji je čimbenik to što ljudi ne vide nikakve probleme i stoga ne žele promjene, što objašnjava njihovu neaktivnost. Kako bismo odgovorili na sve te probleme, predložit ćemo vam naše prijedloge.

Naša prva ideja bila bi stvaranje komisije za subvencije u UN-u. Regije svijeta koje su najviše pogođene klimatskim promjenama mogle bi ondje predložiti projekte održivog razvoja. Razvit će ih stručnjaci IPCC-a koji će ih analizirati i utvrditi sredstva koja će se primijeniti kako bi ih se ostvarilo (određivat će udio ukupnog proračuna koji će zauzimati za klimu).

Drugo rješenje koje smo zamislili jest pružanje državnih subvencija za električne bicikle. To bi ih učinilo jeftinijima i pružilo mnogo veći poticaj ljudima da ih kupuju i upotrebljavaju nego njihovi automobili. Na primjer, u velikim gradovima kao što je Pariz, u kojima uvijek postoje prometni zastoji, upotreba tih bicikala omogućila bi nekim ljudima da brže odlaze na posao. To je rješenje moguće i omogućilo bi Europskoj uniji da slijedi primjer Nizozemske u kojoj 36 % stanovništva upotrebljava bicikle za svakodnevna putovanja.

Naša treća ideja bila bi da država pruži financijsku potporu svakoj školi. Oni bi morali financirati održivi projekt. Pobjedniku natječaja dodijelit će se znatna sredstva za provedbu projekta. Osim toga, država se obvezuje financirati 150 drugih projekata uz niže troškove. Ti će natječaji biti nacionalni za svaku zemlju Europske unije. Osim te potpore, država će ponuditi održavanje konferencija u svakoj školi kako bi se prikazala buduća radna mjesta u kontekstu klimatskih promjena.

Kako bismo zaključili u tim trima idejama, odgovorili smo na problem pretjerano globalnih politika i građana koji nisu dovoljno aktivni, ipak smatramo da je važno imati solidarnost na međunarodnoj razini za energetsku tranziciju. Klimatske promjene neće ugroziti planet bez obzira na to što se događa, već ljudsku vrstu.

Klimatske promjene sve više utječu na naš planet. Međutim, čini se da im mnogi ljudi ne obraćaju pozornost. Kako bismo to promijenili, mislim da bismo prvo trebali kupovati proizvode koji sadrže manje plastike i prije svega razmisliti o njihovu recikliranju. Mislim da bismo trebali organizirati stručne dane u školi kako bismo u što većoj mjeri podigli svijest među učenicima. Nadalje, znamo da su klimatske promjene povezane s onečišćenjem koje obično uzrokuje dim i plinovi koje proizvode tvornice, automobili, poduzeća, neobnovljivi izvori energije. Jedno od rješenja tog problema bilo bi prvo korištenje automobila kada je to zaista potrebno ili za promicanje javnog prijevoza ili zajedničkog prijevoza kako bi se ograničio broj automobila. Drugo, promicanje uporabe obnovljivih izvora energije u domovima.

Poznato je da automobili svake godine uzrokuju golemu količinu emisija ugljika, što utječe na porast prosječne temperature.
U Meksiku se posebna boja „Airlite” upotrebljava za pročišćavanje onečišćenog zraka postupkom sličnim fotosintezi.
Ono što mi preporučujem da tu sliku proširi i na druge zemlje. Može se upotrebljavati za označivanje cesta ili bojenje granica ceste tijekom izgradnje ili rekonstrukcije. U jednoj godini samo jedna slikanja smanjuje emisije iz više od 60000 automobila, a boja je aktivna do 10 godina. Ako ga se upotrijebi u većem iznosu, utjecalo bi se na stanje na globalnoj razini.

Početak bi mogao biti da EU više ne troši 3,6 milijuna eura na kampanju „Beke a Beefatarian”. Apsurdno je potaknuti građane da jedu više mesa i ne usklađuje se s ciljem EU-a da do 2050. postane klimatski neutralan.

Pružite svim 11-godišnjacima koji prebacuju jastučiće za višekratnu uporabu i besplatnu menstrualnu čašu kako bi se smanjila upotreba samo plastike kao što su jastučići i tamponi.

Cercare di ambietarsi

Moje ideje za europski zeleni plan:
—Porezi na
CO2 – deregulacija privatne upotrebe, kupnje i izgradnje energije iz obnovljivih izvora i solarne energije.
Financijska sredstva preusmjeravaju se i reguliraju općeniti prelazak na ugljičnu poljoprivredu – dovršetak
unije tržišta kapitala i olakšavanje ulaganja diljem EU-a, s obzirom na to da se više novca već uplaćuje u zelene izvore, ako se iznos dodatno poveća – financiranje
istraživanja torija i SMR-a.
—Financiranje istraživanja o nuklearnom
recikliranju – dodavanje nuklearne energije popisu zelenih energija.

Prema mojem mišljenju, europske institucije trebale bi građanima 27 država pokazati slobodu usvajanjem odgovornih mjera i navika te u skladu s politikom zelenog plana.
Na primjer, službeni automobili europskih službenika, bilo u Starsbourg luxembourg, Franckfurt ili Brussels, električni su. Što se tiče samih institucija, da su njihovi izvori vode ili električne energije obnovljivi, kao što su sunčeva energija ili kišnica. Tim bi se mjerama zatim građanima Europe mogla dati snažna poruka i prekrasna poruka za pokretanje politike zelenog plana.
Ta gesta koja dolazi iz samih institucija omogućit će da se okrene korak dalje, odnosno da se usredotoči na same države. Postupno pokretanje zelene politike bit će učinkovitije.
S vremenom će se tom politikom moći otežati i moći sankcionirati države članice ili regije na nacionalnoj razini koje ne poštuju europski program. Regije, ali i privatni sektor koji bi zagađivao ili imao prevelike emisije stakleničkih plinova.

Fokus: Naglasak bi zapravo trebao biti na olakšavanju poslovanja, uz rad na pravom okviru za poboljšanje okoliša. Manje buražnosti u cijelom EU-u potaknut će inovacije. Ovdje imamo mnogo dobrih pametnih umova, ali često idu na mjesta na kojima je lakše doći do poduzeća zbog provale unutar EU-a. Ciljevi bi trebali biti jasni i postupak bi trebao biti jednostavan. Kazne bi također trebale biti visoke. Poticaj za inovacije ovdje je izvrstan. Kako bi se ljudima olakšalo pronalaženje rješenja za našu krizu.

Poticanje: Reforma EU-a. Ako želite potporu ljudi, odluku morate dati ljudima. Učiniti EU za Europljane. Npr. dopustiti paneuropske stranke na izborima za parlament EU-a. Time bi se nacionalna politička rasprava promijenila u raspravu u cijelom EU-u. Ne vidite da EU nema nacionalističku leću (sa svim nacionalističkim problemima, kao što su stranke koje samo koriste osvjetljenje parlamenata EU-a za propagandu nacionalnih izbora), nego uspostavlja zajednički politički identitet. Slažemo se ili se ne slažemo s ljudima bez obzira na to koja je zemlja i glasali za (prema našem mišljenju) najbolje stranke u parlamentu. Pojašnjenje. Mislim da stranke mogu biti osnovane, smještene i sastavljene od bilo kojeg europskog građanina. Više nema nacionalnih stranaka koje zastupaju Euroepans. Također, neposredni izbor predsjednika povjerenstva EU-a. Na taj bi se način ljudi osjećali izravno zastupljeni, što potiče sve nas da se pridržavaju dogovorenih ciljeva.

Kada nam se ne osjećaju kao da im se nameću, ali naši odabiri pokušavamo pristati na njih i do njih doprijeti. Sankcije: Vidjeti točku 2. Ovisi o načinu provedbe mjerenja.

Sankcioniranje postavljenih ciljeva neće se provoditi na dobar način. Sankcije za nepostizanje cilja na koji ste se složili jest način na koji prihvaćate i trebalo bi ih učiniti. Pod utjecajem:

—Trebalo bismo se usredotočiti na izgradnju održivijih: spriječiti uvoz iz otpada na oceanu. Proizvodnja više na području EU-a. Poticanje lokalnog poduzeća na upotrebu lokalnih materijala, izgradnju proizvoda koji su trajniji i jednostavniji za popravak kako bi se pronašao novi recept s novim sastojcima.
— Podupirati adaptera i nastaviti pomagati onima koji su odlučili dostići tu razinu. Vrijeme za djelovanje izvan točke na rotiranoj jabuci.
— Ovisi o tome koliko teško pokušavaju, ako čak ni ne pokušavate. Može biti jednostavno koristiti novac u drugim sektorima.
— Svi smo u istom brodu, svi mi potonu. Sva nam je dostupna pomoć za popravak.

Ideja o upotrebi obnovljivih izvora energije naširoko se smatra najboljim načinom da bismo imali prirodu i smanjili razinu C02 na našem planetu. Svi smo vidjeli goleme vjetroelektrane koji se nalaze na vrhu planina. Obično se smatra da proizvođači imaju važan utjecaj na iskorištavanje obnovljivih izvora energije. Naime, vjetroelektrane su ozbiljan neprijatelj prirode. Nakon nekoliko studija rezultati su pokazali da je cijena strojeva golema i da nadilazi „prihvaćenu cijenu” za poboljšanje zaštite okoliša. Osim toga, generatori traju od 2 do 4 godine. Ti se „divlji” nakon nekog vremena zakopavaju u odlagalištima vrlo velikih vjetrogeneratora.
Kad bi se vjetroelektrane zamijenile vjetroelektranama, to bi bilo znatno poboljšanje u području tehnoloških studija i studija zaštite okoliša. Od drevnih godina (npr. Egipat, Grčka) civilizacijama su se koristile vodovodnice s ciljem opskrbe vodom u svojem domu. Pritiskom vode proizvest će se električna energija u vodenim mrljama. Kako bi se to postiglo, bilo bi dobro da sve zemlje svijeta pridonesu „utrci” da planet postane bolje mjesto. Posebno zemlje sa snažnim gospodarstvom mogle bi preuzeti odgovornost za ulaganje u vodene listove. Obala bi bila savršeno mjesto za izgradnju vodostaja. Rezultati bi mogli biti korisni za sve. To je moguće rješenje za izbjegavanje trošenja novca i energije te smanjenje emisija ugljika. Ta će ideja pozitivno utjecati na naš planet. Primjerice, učinak staklenika pronalazit će ozbiljnu „neprijateljsku”. Konačno, svi će ljudi iskoristiti ljepotu naše prirode, a Zemlju učiniti boljim za nas i za buduće generacije.

Većina nas je svjesna negativnih učinaka ljudske aktivnosti na klimu. Unatoč tome, čini se da se mentalitet ne mijenja.
Smatram da o tom pitanju ne bismo trebali obrazovati samo od vrlo rane dobi nego i starije osobe kako bismo promijenili svoju potrošnju i način života. Nadalje, „nisku tehnologiju” trebalo bi bolje razvijati i promicati od visoke tehnologije, pri čemu se ne uzimaju u obzir socijalna i ekološka pitanja. S druge strane, niskom tehnologijom nastoje se stvoriti „korisni”, pristupačni i održivi predmeti.
Osim toga, na primjer, u gravitu građevina možemo se okrenuti tehnikama ekološkog dizajna. Kao što je upotreba adobe (zemlja) koja ne zahtijeva sagorijevanje, dolazi iz lokalnih resursa i ima dobru termalnu tromost. Nadalje, još uvijek u toplinskoj izolaciji, drvo i slama učinkovita su kombinacija. Učinkovitom upotrebom materijala iz bioloških izvora možemo ograničiti ekološki otisak gradilišta. Niskotehnološki procesi realna su imovina za budućnost.
Međutim, pomoć javnih tijela potrebna je jer prepreke nisu samo financijske i tehničke, već i regulatorne i kulturne. Naposljetku, neki od njih objavljeni u časopisu „Prirodaklimatske promjene” pokazali su da nas nova tehnologija neće spasiti, već se moramo više usredotočiti na kulturne, društvene i političke aspekte. Michael i Joyce Huesemann u svojoj knjizi ističu tu ideju: Tehno-fiks:

KAKO BISMO SE BORILI PROTIV KLIMATSKIH PROMJENA, MORAMO PROMIJENITI SVOJ NAČIN ŽIVOTA. TREBALI BISMO POČETI OD SVAKODNEVNOG ŽIVOTA, PRIMJERICE, KUPOVATI PROIZVODE KOJI SE MOGU PONOVNO UPOTRIJEBITI, A NE SAMO POTROŠNE STVARI. OSIM TOGA, TREBALI BISMO KUPITI LOKALNU I BIOLOŠKU HRANU. AKO ŽELIMO SMANJITI ONEČIŠĆENJE, POTREBNO JE KORISTITI SE JAVNIM PRIJEVOZOM ILI ČAHURAMA. TO SU „MALI” SAVJETI KOJE BISMO SVI TREBALI SLIJEDITI... NO ONI MOGU DONIJETI „VELIKE” REZULTATE.

KAKO BISMO SE BORILI PROTIV KLIMATSKIH PROMJENA, MORAMO PROMIJENITI SVOJ NAČIN ŽIVOTA. TREBALI BISMO POČETI OD SVAKODNEVNOG ŽIVOTA, PRIMJERICE, KUPOVATI PROIZVODE KOJI SE MOGU PONOVNO UPOTRIJEBITI, A NE SAMO POTROŠNE STVARI. OSIM TOGA, TREBALI BISMO KUPITI LOKALNU I BIOLOŠKU HRANU. AKO ŽELIMO SMANJITI ONEČIŠĆENJE, POTREBNO JE KORISTITI SE JAVNIM PRIJEVOZOM ILI ČAHURAMA. TO SU „MALI” SAVJETI KOJE BISMO SVI TREBALI SLIJEDITI... NO ONI MOGU DONIJETI „VELIKE” REZULTATE.

Smatram da je važan korak naprijed u borbi protiv klimatskih promjena bolja organizacija upravljanja otpadnim materijalima. Potrebno je više sredstava za poduzeća i organizaciju rada zaposlenika kako bi se smanjilo onečišćenje.

Prema mojem mišljenju, kako bi se promijenila sudbina našeg planeta, potrebno je ojačati kontrole svih industrija, poljoprivrednih gospodarstava i domova, posebno za odlaganje otpada i uporabu obnovljivih izvora energije.

Vlada, a kamoli transnacionalno tijelo, ni u kojem slučaju ne bi trebala imati tako veliku kontrolu nad pojedincem, bez obzira na to je li riječ o nadzoru potrošnje ili proizvodnje. Klimatske promjene uzrokovane ljudskim djelovanjem prave su. Da, činjenica je da u budućnosti možda imamo nekoliko prirodnih katastrofa nego što bi to inače bilo, ali ono što je bilo prilično učinkovito u suzbijanju učinaka tih katastrofa na ljudske živote jest industrijalizacija i moderna tehnologija. Svaki pokušaj ograničavanja ljudske produktivnosti, koji je jedini razuman rezultat bilo kakvog vladinog djelovanja u vezi s tim pitanjem, može samo naštetiti dobrobiti čovječanstva. Stoga bi se s pravom moglo tvrditi da su svi pokušaji zaustavljanja klimatskih promjena, putem koordiniranog djelovanja protiv ljudske proizvodnje, po svojoj prirodi loši. Tehnologija je zapravo u trenutku u kojem će zahvaljujući nuklearnoj energiji i električnim vozilima u bliskoj budućnosti vjerojatno biti u mogućnosti ograničiti svoju ovisnost o fosilnim gorivima do te mjere da gotovo ne postoji. Nažalost, europske vlade, osim francuske vlade, uvelike su sabotirale širenje prvih. Ponovno dokazivanje da je intervencija vlade problem, a ne rješenje. Alas! Moralno je pravo „spremiti zemlju” kada se to čini dobrovoljno i u korist čovječanstva. Takvim oblikovanjem pitanja ne ostavlja se prostor za djelovanje vlade, bilo da je riječ o lokalnoj, nacionalnoj ili transnacionalnoj razini.

Klimatske promjene sve više utječu na naš planet. Bez obzira na to, čini se da mu mnogi ljudi ne posvećuju pozornost. Kako bismo to promijenili, mislim da bismo prvo trebali kupovati proizvode koji sadrže manje plastike i prije svega razmisliti o njihovu recikliranju. Mislim da bismo trebali organizirati stručne dane u školi kako bismo u što većoj mjeri podigli svijest među učenicima. Nadalje, znamo da su klimatske promjene povezane s onečišćenjem koje obično uzrokuje dim i plinovi koje proizvode tvornice, automobili, poduzeća, neobnovljivi izvori energije. Jedno od rješenja tog problema bilo bi prvo korištenje automobila kada je to zaista potrebno ili za promicanje javnog prijevoza ili zajedničkog prijevoza kako bi se ograničio broj automobila. Drugo, promicanje uporabe obnovljivih izvora energije u domovima.

Počnite se usredotočiti na nuklearnu energiju, a ne na solarnu energiju i energiju vjetra. Kombinirati sve, ali usredotočiti se na nuklearnu energiju.

Nemojte prisiliti države članice da 2050. budu klimatski neutralne. Premjestite na 2070. ili 2100. kako bi se državama članicama dalo više vremena za prilagodbu i prilagodbu, a da se pritom MONNEY ne dovede u krive izvore energije.

Počnite se usredotočiti na države članice poput Poljske koje ne čine ništa kako bi spriječile klimatske promjene, umjesto da se usredotoče na dobro voljne zemlje koje čine mnogo kako bi ih spriječile. Usredotočite se na one u kojima je moguća najveća dobit.

COVID-19 nas oblažu već gotovo godinu dana.
Naši su životi prekinuti u svim aspektima. Neki globalni važni problemi, kao što su globalno zagrijavanje ili uklanjanje smeća oceana, zaboravljeni su već neko vrijeme.
Zanima me kako će Europa djelovati kako bi se riješila ta pitanja.

Iako smo svjesni negativnih učinaka našeg djelovanja na okoliš, čini se da nismo voljni promijeniti način života kako bismo usporili klimatske promjene.
Prema mojem mišljenju, okoliš i šteta koju nanosimo nisu dovoljno važni. Živim na području čija je glavna gospodarska djelatnost do 1990-ih bila rudarenje. Kada se ta cijela industrija zatvorila, nitko nije pazio na sav otpad i otpad koji su ostali na izlazima rudnika. Danas je naša regija okružena golemim planinama rubalja, a voda u našim rijekama još uvijek ima crnu hrđu zbog ugljena.
S druge strane, počinjemo promicati uporabu obnovljivih izvora energije. Naše se planine pune vjetrenjačama, a sve te termoelektrane počinju se rastavljati, čime se izbjegava velik broj štetnih plinova za našu atmosferu, a time i za okoliš.
Međutim, to nije dovoljno. Mnoge članice Europske unije i svijeta trebale bi slijediti primjer zemalja kao što su Norveška, Švedska i Njemačka, koje su promicatelji odgovornog razvoja.
Europska unija mogla bi promicati niz zakona ili uredbi kojima se njezini članovi prisiljavaju na promjenu načina života u učinkovitije i odgovornije. To je vrlo težak zadatak i neke zemlje možda se ne pridržavaju, u kojem bi se slučaju trebale koristiti pravne metode i sankcije kako bi se izrazila potreba za tom promjenom. Nalazimo se u iznimno hitnoj situaciji, a s globalnom pandemijom u koju smo uključeni već gotovo godinu dana, sve što je potrebno za okoliš stavljeno je na poleđinu plamenika. Postupno bismo mogli postati održivije i ekološki osviještene zemlje.

„Upućen riječima Mahatme Gandhi "Priještaj promjene koju želite vidjeti u svijetu" smatramo da promjene moraju proizići iz lokalne migracije. Probleme je lako otkriti, ali u našem je društvu teško ponuditi rješenja. Predlažemo zatvaranje prometa u gradskom središtu Pule. Potičemo korištenje javnim prijevozom i biciklima. Pozivamo gradske vlasti da zatvore gradski centar i izgrade veliku garažu na ulazu u grad. Time bismo smanjili emisije stakleničkih plinova. Problem dolaska u grad riješit će se električnim autobusima koji bi stalno prevozili ljude. Želimo istaknuti nedostatak biciklističkih staza u našem gradu. To bi se riješilo zatvaranjem gradskog centra. To nije idealno rješenje, ali svaka promjena čak i najmanja predstavlja korak naprijed.”

Budući da bi promjena uvijek trebala početi od naše zajednice, kako bismo smanjili učinke globalnog zagrijavanja, možemo promijeniti neke od naših svakodnevnih navika i sustava. Ono što nam je najviše važno u Puli jest da je Kaštijun jedino mjesto određeno za odlaganje velikog otpada. Zbog pogrešnih procjena i smanjenja proračuna rad Kaštijuna temelji se na gubicima. Povećava se broj računa građana, koji u isto vrijeme nemaju odgovarajuće mjesto za odlaganje velikog otpada pa se on nalazi na obalama Valelunga, Portić, Zonka i na drugim mjestima oko Pule. Potrebna je modernizacija sustava odlagališta, kao i način uporabe goriva i biootpada koji se vadi obradom otpada. Novac od tog ulaganja trebalo bi zatim uložiti u promidžbu usluge. Time bismo smanjili emisiju štetnih plinova koji su trenutačno visoki, što je naravno pogodno za okoliš, atmosferu i zdravlje građana. Nadalje, ulaganjem u recikliranje mogao bi se riješiti i problem grijanja u našim domovima, i to primjerom spalionice otpada u Beču. (Jakov Benčić, Lara Plastić, Mara Kirin, Carla Rosanda, Leonarda Jakovljević, Martina Pahljina i Sara Baračić)

U Španjolskoj smo s pomoću obnovljivih izvora proizvodili mnogo energije. Moja ideja koristi se objektima u kojima su zatvoreni indutrijenti kako bi se stavili obnovljivi izvori kao što su fotonaponske ćelije. Osim toga, nezaposlenim osobama možemo pružiti priliku zahvaljujući uvođenju poduzeća koja proizvode sastavnice tih ćelija. Dobila sam tu ideju jer su u mojoj regiji zatvorene dvije termoelektrane. I smatram da bi to mogla biti prilika za korištenje objekata tih elektrana kako bi se pomoglo zemlji jer, iako imamo mnogo vjetroturbina i koristimo se za život zahvaljujući rudarskom ugljenu, želimo najbolje za našu regiju, našu zemlju i naš planet.

Iako je glavni cilj zelenog plana ostvariti koristi za okoliš, zeleni plan smatram ne samo okolišnim nego i primarnim gospodarskim planom. Bilo bi naivno oslanjati se samo na altruizam i dobru volju; uz ekološke, nove mjere moraju imati i gospodarske koristi. Stoga smatram da je kružno gospodarstvo gospodarski model budućnosti. Da budem konkretno, posebno me zanima najam kao način poboljšanja kvalitete života. Danas je zajedničko unajmljivanje stana ili automobila, ali moramo razmišljati i šire. Mogli smo sve unajmiti od odjeće do električnih uređaja. Brojni ljudi mogu upotrebljavati isti proizvod (ponovna uporaba), a kada se proizvod upotrijebi, mogu ga vratiti proizvođaču koji će njegove komponente upotrebljavati za nove proizvode (recikl). Taj bi model mogao biti privlačan i kupcima i proizvođačima jer predstavlja kompromis u pogledu prekomjerne kupnje i održivog odlaganja otpada. Budući da su ekološka pitanja globalna, a ne samo lokalna pitanja, taj pristup može dati rezultate samo ako ga usvoji cijela zajednica. Jedno poduzeće nije dovoljno, jedna osoba nije dovoljna. Kako vlada i EU mogu pomoći? Porezne olakšice za one koji se koriste tim gospodarskim modelom i povećavaju poreze za one koji ne potiču prelazak na kružno gospodarstvo, kao i financijske injekcije u prijelaznom razdoblju. Nadalje, trebale bi postojati obrazovne i promotivne kampanje kako bi se prepoznale prednosti tog sustava.

U budućnosti bismo željeli vidjeti više zelenih površina u središtima velikih gradova. Ne samo da je prisutnost zelenih površina dobra za kvalitetu zraka, već i za stanovnike koji žele napustiti zgrade, asfalt, promet i pobjeći u prirodu. Isto tako, uništavanje zelenih površina grada trebalo bi biti zabranjeno te bi trebalo točno odrediti gdje u gradu trebaju biti područja namijenjena izgradnji zgrada te gdje za parkove, šume i prirodne šume hodaju. Naš je prijedlog da vlasti opetovano doniraju sadnice građanima kako bi ih potaknule na sadnju. Također smatramo da bi bilo poželjno obrazovati građane o načinu uzgoja vlastite hrane (voće, povrće, začini), što bi dovelo do zelenije na privatnim zemljištima, dok bi pošumljavanje trebalo organizirati kako bi se stvorilo više zelenih površina na javnim zemljištima. Bilo bi korisno i saditi drveće, živice i ukrasno bilje u blizini dječjih igrališta kako bi djeca bila okružena zelenilom u ranoj dobi.

U korist zelenog plana možda možemo povećati površinu zaštićenih prirodnih područja (ili prirodnih parkova). Time bi se mogao preustrojiti ekosustav (zaštićene vrste itd.) i smanjiti CO2 (putem fotosinteze biljaka itd.). Jedino je ograničenje da ljudi ne utječu na okoliš (osim možda propisa o grabežljivcima). To je lako zamislivo (međutim, zahtijeva veliko područje).

Kako bismo očuvali čistoću okoliša, možemo to učiniti. Naša nadležna tijela trebala bi vršiti pritisak na poduzeća i organizacije da smanje svoj otpad tako što će se pobrinuti za njihove promidžbene materijale. To bi značilo smanjenu proizvodnju letaka (uzimajući u obzir da većina njih završava kao otpad) i više oglasa od recikliranih materijala. Možda trebamo potražiti alternative u promociji, kao što je upotreba kodova QR.

Modna industrija, koja je jedno od najonečišćujućih područja, izravno utječe na mlade ljude. Ideja zelenije i odgovornije potrošnje razvija se diljem svijeta i počinje imati stvaran učinak. Međutim, velike robne marke koriste taj pokret kao trend povećanja svoje dobiti. Što je s pravim propisima u modnoj industriji? Možemo li zaustaviti „zeleno pranje”, koje nije rješenje za naš planet. Potrebno je bolje razviti trgovinu, recikliranje i ponovnu uporabu. Hvala!

EU bi mogao nametnuti sankcije državama članicama koje ne rade na ostvarenju tih novih ciljeva jer se svi moramo boriti za bolje okruženje! Ako ga ne poštujemo ili ne uspijemo poboljšati, trebali bismo biti kažnjeni, to bi moglo potaknuti ljude da promijene svoje ponašanje. Naglasak bi zapravo trebao biti na olakšavanju poslovanja s pravim radom FRAM-a na poboljšanju okoliša te na izgradnji održivije izgradnje kako bi se zaustavio uvoz iz zemalja izvan oceana. Proizvodnja više na području EU-a. Manje ureda u EU-u poboljšat će inovacije. Ovdje imamo mnogo dobrih i sjajnih umova, ali oni često idu na mjesta gdje je lakše pokrenuti poslovanje zbog procvata unutar EU-a. Poticaj za inovacije trebao bi biti odličan. Kako bi se ljudima olakšalo pronalaženje rješenja za našu krizu. Naravno, mogu uspjeti. Postoje brojni primjeri dobrih poticaja ili pravila diljem svijeta. Jednostavna i učinkovita. . Osim toga, građani/stanovnici mogli bi se boriti protiv klimatskih promjena promjenom našeg načina života, primjerice kupnjom proizvoda koji se mogu ponovno upotrijebiti, a ne samo potrošnih artikala.

Prijevoz se trenutačno nalazi na 2. mjestu koje najviše onečišćuje okoliš. Iako živimo u globaliziranom svijetu u kojem se potiče upotreba zrakoplova i brodova, EU bi uz pomoć stručnjaka trebao promicati lokalnu potrošnju i postaviti ciljeve poboljšanja prijevoza kao što su automobili na ekološki prihvatljiv način.

Kako bi se djelovalo protiv globalnog zatopljenja, smatram da bi zemlje trebale upotrebljavati više/samo obnovljive izvore energije kao što su sunčeva energija, energija vjetra i hidroenergija. Osim toga, smatram da je važno smanjiti broj otpada koji se proizvodi svake godine, osobito razvojem i poboljšanjem recikliranja.

Kao mladi željeli bismo znatno promijeniti naš okoliš. Stoga bi smanjenje onečišćenja zraka moglo doprinijeti smanjenju onečišćenja zraka sponzoriranjem raznih industrija, kao što su automobili, za proizvodnju električnih automobila koji su „zeleni”, što znači da su ekološki prihvatljivi.

U Njemačkoj smo pokvareni. Na primjer, imamo sustav u kojem se rabljene boce vraćaju u supermarket kako bi ih se obnovilo/recikliralo i ponovno upotrijebilo. To je dobra metoda da se ne baci sve plastične boce i smanji plastika, što također doprinosi neizbjenjivoj situaciji u okolišu.
No postoje i druge stvari koje je potrebno učiniti. Javni promet trebalo bi poboljšati kako bi ljudi krenuli na posao vlakom, a ne automobilom. Stoga bi se smanjio promet i emisije.
Nadalje, komunikaciju i volju za postizanje kompromisa trebalo bi poboljšati u EU-u. Čini se da su oni toliko odvojeni svojim različitim uvjerenjima i mišljenjima da bi bilo teško postići konsenzus. Stoga bih im preporučio da pametno i zajedno razmišljaju o jasnim zakonima koje svi moraju obvezati. Ako oklijevaju, potrebne su sankcije. Smatram da je dobra, pravedna i pravedna, ali stroga klimatska politika jedini način na koji možemo prevladati ovu krizu.
Još jedno pitanje o kojem sam htio govoriti jest poboljšanje obnovljivih izvora energije koje je obvezno za svaku državu u EU-u.
Žao mi je za mene vrtić englisch, ali najbolje želim iz Njemačke!

Kad je riječ o pitanjima okoliša, dekarbonizacijom našeg gospodarstva možemo dekarbonizirati samo elektrifikaciju i promjenu u strukturi električne energije. Do danas je nuklearna energija jedini pouzdani izvor energije s niskim udjelom ugljika, što znači da je neophodan uvjet za ograničavanje porasta temperature uz istodobno održavanje našeg standarda razvijenog gospodarstva. Uz obnovljive izvore energije, EU se mora popratiti nuklearnom energijom!

Vrijedi imati na umu promjene u okolišu i klimi. Vjerujem da bi se u borbi protiv globalnog zatopljenja zemlje trebale više koristiti obnovljivim izvorima energije kao što su solarna energija, energija vjetra i hidroenergija.
Osim toga, smatram da je važno smanjiti količinu otpada koji se stvara svake godine, osobito razvojem i poboljšanjem recikliranja. U korist zelenog plana možda možemo povećati površinu zaštićenih prirodnih područja. To može dovesti do preuređenja ekosustava i smanjenja emisija CO2.

Kad je riječ o klimatskim promjenama, još je mnogo toga potrebno poboljšati. Na
primjer, kako bi se riješio problem onečišćenja javnim prijevozom, moramo promijeniti gradove kako bi javni prijevoz bio zadana vrijednost, a ne automobili, jer će se ljudi najvjerojatnije promijeniti kada se pokaže bolja alternativa onoj na koju se upotrebljavaju.

Zbog onečišćenja uzrokovanog rastućom modnom industrijom, brza moda bila je vodeća industrija zbog cijene u usporedbi s drugim održivijim markama. Moramo promijeniti način na koji kupujemo, a ne kvantitetu i koliko je jeftina roba, ići na trajno ozračje, što je održivija opcija. Oni koji si mogu priuštiti održive marke moraju pokušati kupiti od njih, a robne marke moraju pokušati promijeniti način na koji dobivaju energiju i uzeti u obzir svoje radnike.
Platforme društvenih medija također bi trebale promicati te marke kako bi više ljudi moglo djelovati.

Međutim, postoje zemlje koje se ne brinu za klimatske promjene jer ih ne vide kao prijetnju za svoj život pa bi ih vodeće zemlje trebale nastojati uvjeriti da, ako sve zemlje ne surađuju u borbi protiv ozbiljnog problema klimatskih promjena, ništa se neće dogoditi u konačnici.
Moramo se pobrinuti da ljudi shvate da će, ako se promijene, biti u boljem položaju nego prije. Mi kao građani moramo poduzeti mjere za borbu protiv klimatskih promjena i preuzeti odgovornost za svijet u kojem živimo.

Hallo, mislim da bismo plastiku trebali zabraniti ili mudrije upotrebljavati. U prošlosti nismo imali plastiku. Kako ga sada upotrebljavamo.

Više nuklearne energije kao čistog oblika proizvodnje energije s minimalnim ekološkim otiskom.